{"id":203348,"date":"2016-04-19T07:50:58","date_gmt":"2016-04-19T05:50:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203348"},"modified":"2016-04-19T07:50:58","modified_gmt":"2016-04-19T05:50:58","slug":"socijalizam-je-opet-u-modi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/19\/socijalizam-je-opet-u-modi\/","title":{"rendered":"Socijalizam je opet u modi"},"content":{"rendered":"

Autor: Peter Kuzmi\u010d<\/strong><\/em><\/p>\n

\"kuzmic-peter\"<\/a>Socijalizam ni izdaleka nije mrtav niti stvar nepovratne pro\u0161losti, kako nas uvjeravaju njegovi najgorljiviji neprijatelji. Naprotiv, mnogi ozbiljni dijagnosti\u010dari suvremene situacije dr\u017ee da je kapitalizam smrtno bolestan te da je socijalizam najozbiljnija alternativa u potrazi za pravednijim i humanijim modelom dru\u0161tva.<\/p>\n

Najnovija velika kriza koja je od 2008. pa nadalje uzdrmala najprije Ameriku a zatim Europu, pa i \u010ditav svijet potvrdila je preciznost analiza prerano zaboravljenog Karla Marxa, prema kojima \u201dkapitalizam egzistira od jedne do druge krize\u201d.<\/p>\n

Takozvana \u201dnevidljiva ruka (tr\u017ei\u0161ta)\u201d Adama Smitha pokazala se ne samo proma\u0161eno (ne)u\u010dinkovitom nego i duboko nepravednom. Slobodno kapitalisti\u010dko tr\u017ei\u0161te neizbje\u017eno pove\u0107ava dru\u0161tvenu nejednakost stanovni\u0161tva jer se bogatstvo nezaustavljivo koncentrira u sve manjem broju \u201drentijerskih\u201d ruku. To je u najnovije vrijeme u svom svjetskom ekonomskom bestselleru o kapitalizmu uspio matemati\u010dki dokazati sada ve\u0107 glasoviti Thomas Piketty, najve\u0107a ekonomska zvijezda nakon Johna Maynarda Keynesa.<\/p>\n

Kapitalizam je u svojim nereguliranim oblicima duboko nemoralan s mnogim destruktivnim posljedicama. David Harvey, o\u0161tar kriti\u010dar neoliberalizma, stoga radikalno zaklju\u010duje: \u201dDivlji kapitalizam treba biti priveden na su\u0111enje zbog zlo\u010dina protiv \u010dovjecnosti, kao i zbog zlo\u010dina protiv prirode.\u201d<\/p>\n

Socijalizam ni izdaleka nije mrtav niti stvar nepovratne pro\u0161losti, kako nas uvjeravaju njegovi najgorljiviji neprijatelji. Naprotiv, mnogi ozbiljni dijagnosti\u010dari suvremene situacije dr\u017ee da je kapitalizam smrtno bolestan te da je socijalizam najozbiljnija alternativa u potrazi za pravednijim i humanijim modelom dru\u0161tva<\/p>\n

Danas se pojavljuju mnoge kriti\u010dke studije na tu temu a na vode\u0107im svjetskim sveu\u010dili\u0161tima raste broj think-tankova vode\u0107ih ekonomskih stru\u010dnjaka, sociologa i drugih analiti\u010dara koji prepoznaju dominantne procese i trendove u suvremenim dru\u0161tvima. Posvuda se ozbiljno traga za alternativama za \u201dpostneoliberalno dru\u0161tvo\u201d. Sve vi\u0161e je onih koji dr\u017ee da u vrlo malom broju alternativa najvi\u0161e nade ipak pru\u017ea neka vrsta prilago\u0111enog socijalizma.<\/p>\n

Problem socijalizma je njegova ideolo\u0161ka zlouporaba i optere\u0107enost negativnim naslije\u0111em. Staljinisti\u010dka praksa je na\u017ealost u ime socijalizma stvorila totalitarni monstrum u kojem su, osim ljudske slobode i individualne kreativnosti, stradala mnoga temeljna na\u010dela i ideali autenti\u010dnog socijalizma.<\/p>\n

Tariq Ali, jedan od najutjecajnijih lidera suvremene me\u0111unarodne ljevice, smjerodavno zaklju\u010duje: \u201dSocijalizam je imao mnogo lo\u0161ih stvari i svi smo svjesni da se radilo o neuspjelom eksperimentu, ali i kapitalizam je podbacio najmanje 30 puta tijekom proteklih 200 godina i nitko ga ne smatra propalim projektom. Stoga mi se socijalizam, unato\u010d svemu, \u010dini mnogo prihvatljivijom opcijom, pod uvjetom da po\u010dnemo iznova, svjesni pogre\u0161aka i voljni da ih ispravimo\u201d.<\/p>\n

Albert Einstein je 1949. u svom glasovitom clanku \u201dZa\u0161to socijalizam?\u201d kritizirao kapitalizam kao \u201dgrabe\u017eljivu fazu u razvoju \u010dovje\u010danstva\u201d te ukazao na pravi uzrok suvremenog zla \u2013 ekonomsku anarhiju kapitalisti\u010dkih dru\u0161tava. Za Einsteina i druge socijaliste dru\u0161tvo kojim upravlja oligarhija privatnog kapitala nije sposobno razviti zdravu demokraciju.<\/p>\n

Tariq Ali, jedan od najutjecajnijih lidera suvremene me\u0111unarodne ljevice, smjerodavno zaklju\u010duje: \u201dSocijalizam je imao mnogo lo\u0161ih stvari i svi smo svjesni da se radilo o neuspjelom eksperimentu, ali i kapitalizam je podbacio najmanje 30 puta tijekom proteklih 200 godina i nitko ga ne smatra propalim projektom. Stoga mi se socijalizam, unato\u010d svemu, \u010dini mnogo prihvatljivijom opcijom, pod uvjetom da po\u010dnemo iznova, svjesni pogre\u0161aka i voljni da ih ispravimo\u201d<\/p>\n

U novije vrijeme Rastko Mo\u010dnik, jedan od vode\u0107ih slovenskih javnih intelektualaca, zaklju\u010duje kako kapitalizam ne smije opstati jer \u0107e uni\u0161titi planet te da socijalizam ostaje kao ideja koju treba postaviti druga\u010dije od historijskog socijalizma na globalnim temeljima. Osim toga, socijalizam u sebi sadr\u017ei zna\u010dajnu ideju dru\u0161tvene solidarnosti nasuprot dru\u0161tva sukoba i ideje rata svih protiv svih.<\/p>\n

I u na\u0161oj zemlji se s obzirom na dru\u0161tvenu i moralnu devastaciju koju nam je donio grabe\u017eljivi kapitalizam iznova vrednuje pozitivni doprinos socijalizma. Rezultati jednog ozbiljnog pro\u0161logodi\u0161njeg istra\u017eivanja javnog mnijenja su pokazali da 76% gra\u0111ana srednje i starije generacije iz Hrvatske i BiH \u017eali za izgubljenim vrijednostima socijalisti\u010dkog sustava.<\/p>\n

Valja spomenuti i svestranog Darka Suvina, jednog od najtemeljitijih prou\u010davatelja jugoslavenskog \u201dbirokratskog socijalizma\u201d i uzroka propasti tog sustava. On u jednoj od svojih mnogobrojnih studija pokazuje da je onda\u0161nji socijalizam imao i svoje pozitivne faze te da je bio ekonomski najuspje\u0161niji kada je samoupravljanje bilo najrazvijenije.<\/p>\n

Na europskoj politi\u010dkoj razini treba primijetiti da se u novije vrijeme pojavljuje organizirana socijalisti\u010dka ljevica koja ne odustaje od koncepta klasne borbe jer ju smatra neizbje\u017enom s obzirom ne nepravednosti koje nam je nametnuo kapitalisti\u010dki poredak. Kao primjere mozemo navesti gr\u010dku Sirizu, \u0161panjolski Podemos i njema\u010dku Die Linke.<\/p>\n

U susjednoj Sloveniji imamo dobar primjer \u201dUdru\u017eene ljevice\u201d, koalicije socijalisti\u010dkih stranaka, me\u0111u kojima je i \u201dInicijativa za demokratski socijalizam\u201d. Ne smije se podcijeniti \u010dinjenica da je ta socijalisti\u010dka koalicija na nedavnim izborima dobila 7 posto glasova te da je sa \u0161est zastupnika u\u0161la u slovenski parlament. To je prva partija \u201ddemokratskog socijalizma\u201d koja je u postjugoslavenskom politi\u010dkom prostoru u\u0161la u strukture vlasti i koja se zala\u017ee za obnovu na\u010dela (jugoslavenskog) samoupravljanja u kombinaciji sa \u0161vedskim socijaldemokratskim idejama o radni\u010dkoj participaciji.<\/p>\n

U novije vrijeme Rastko Mo\u010dnik, jedan od vode\u0107ih slovenskih javnih intelektualaca, zaklju\u010duje kako kapitalizam ne smije opstati jer \u0107e uni\u0161titi planet te da socijalizam ostaje kao ideja koju treba postaviti druga\u010dije od historijskog socijalizma na globalnim temeljima. Osim toga, socijalizam u sebi sadr\u017ei zna\u010dajnu ideju dru\u0161tvene solidarnosti nasuprot dru\u0161tva sukoba i ideje rata svih protiv svih<\/p>\n

Dok u postkomunisti\u010dkim zemljama Srednje i Isto\u010dne Europe stariji \u017eale za socijalizmom, u Americi socijalizam nailazi na neocekivanu podr\u0161ku mladih. Nedavna od ameri\u010dke vlade sponzorirana istra\u017eivanja pokazuju da 43 posto mla\u0111ih od trideset godina pozitivno gleda na socijalizam dok istovremeno samo 32 posto ima pozitivno mi\u0161ljenje o kapitalizmu.<\/p>\n

Jos vi\u0161e iznena\u0111uje najnovije ispitivanje javnog mnijenja jednog poznatog republikanskog stru\u010dnjaka koje zaklju\u010duje da 58 posto mladih ljudi bira socijalizam nasuprot kapitalizmu koji odabire 33 posto mladih. Mladi su sve nezadovoljniji ogromnim razlikama izme\u0111u manjine najbogatijih i ve\u0107ine koja jedva pre\u017eivljava. 66 posto dr\u017ei da je korporativna Amerika \u201dutjelovljenje svega \u0161to ne valja s Amerikom\u201d.<\/p>\n

Stoga ne \u010dudi \u0161to u ovogodi\u0161njim (pred)predsjedni\u010dkim kampanjama milijuni mladih Amerikanaca financijski i na velikim izbornim skupovima s entuzijazmom podr\u017eavaju najstarijeg kandidata, sedamdeset trogodi\u0161njeg senatora Bernieja Sandersa. Sanders je samodeklarirani socijalist i o\u0161tar kriti\u010dar Wall Streeta, bankarskog monopolizma i ameri\u010dkog korporativnog sustava, ukratko, antidemokratske uloge krupnog kapitala u ameri\u010dkoj politici.<\/p>\n

Konzervatini republikanci, a u velikoj mjeri i liberalni mediji, upozoravaju na \u201dcrvenu opasnost\u201d i Sandersa demoniziraju kao radikalnog ljevi\u010dara koji namjerava uni\u0161titi sve \u0161to Ameriku \u010dini velikom. Ali Sanders je poput proroka prstom ukazao na najbolnije to\u010dke i najve\u0107e nepravde ameri\u010dkog kapitalizma koji favorizira bogate na \u0161tetu ve\u0107ine stanovnika.<\/p>\n

Bernie Sanders nije neki idealisti\u010dko-socijalisti\u010dki zanesenjak, nego realni politi\u010dar koji je dobro prou\u010dio skandinavske modele socijaldemokracije te Amerikancima ukazao na perspektive bolje i pravednije budu\u0107nosti od sada\u0161nje vladavine nepravednog kapitalizma. Stoga on obe\u010dava ve\u0107e poreze za bogate, ve\u0107u zaposlenost kroz organizaciju javnih radova, besplatno \u0161kolovanje na dr\u017eavnim sveu\u010dili\u0161tima i zdravstveno osiguranje za sve gra\u0111ane<\/p>\n

Mnogi su \u0161okirani \u010dinjenicom da je socijalist Sanders poslednjih mjeseci ozbiljno ugrozio poziciju Hillary Clinton, koja je donedavno smatrana neprikosnovenom demokratskom kandidatkinjom i najizglednijom prvom \u017eenom predsjednicom SAD-a.<\/p>\n

Nasuprot Hillary, Sanders ne prima donacije od Wall Streeta i ameri\u010dkih korporacija, a ipak nema financijskih problema jer ga milijuni Amerikanaca podr\u017eavaju malim donacijama (prosjek 27 dolara) te na ra\u010dun njegove kampanje svaki mjesec sjeda \u010detrdesetak milijuna dolara.<\/p>\n

Bernie Sanders nije neki idealisti\u010dko-socijalisti\u010dki zanesenjak, nego realni politi\u010dar koji je dobro prou\u010dio skandinavske modele socijaldemokracije te Amerikancima ukazao na perspektive bolje i pravednije budu\u0107nosti od sada\u0161nje vladavine nepravednog kapitalizma. Stoga on obe\u010dava ve\u0107e poreze za bogate, ve\u0107u zaposlenost kroz organizaciju javnih radova, besplatno \u0161kolovanje na dr\u017eavnim sveu\u010dili\u0161tima i zdravstveno osiguranje za sve gra\u0111ane.<\/p>\n

Pitanje u Americi i Europi, a posebice u zemljama takozvanog Tre\u0107eg svijeta, vi\u0161e nije socijalizam ili kapitalizam, nego \u201dKakav socijalizam\u201d?<\/p>\n

Blagostanje dru\u0161tva, socijalna odgovornost, pravda te sloboda i ravnopravnost za sve gra\u0111ane moraju biti temeljni kriteriji pri formulaciji odgovora na to klju\u010dno pitanje budu\u0107nosti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje u Americi i Europi, a posebice u zemljama takozvanog Tre\u0107eg svijeta, vi\u0161e nije socijalizam ili kapitalizam, nego \u201dKakav socijalizam\u201d?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203348","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203348\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}