{"id":203072,"date":"2016-04-15T09:20:14","date_gmt":"2016-04-15T07:20:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203072"},"modified":"2016-04-15T09:21:35","modified_gmt":"2016-04-15T07:21:35","slug":"prevazidenost-drzava-i-identitet-raznolikosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/15\/prevazidenost-drzava-i-identitet-raznolikosti\/","title":{"rendered":"Prevazi\u0111enost dr\u017eava i identitet raznolikosti"},"content":{"rendered":"<p><em><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/ena-kukic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-203073 size-medium\" title=\"Foto: www.bhdani.ba\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/ena-kukic-300x220.jpg\" alt=\"ena kukic\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Autorica: Ena Kuki\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Selektivna tradicija je isticanje doga\u0111aja i ideja koje odgovaraju \u017eeljenoj projekciji dr\u017eave, dok se drugi doga\u0111aji i ideje potiskuju u zaborav<\/p>\n<p><strong>1 O vo\u017enji punom brzinom u traci za suprotni smjer<\/strong><\/p>\n<p>75% svijeta \u017eivi u gradovima. Najve\u0107i gradovi svijeta nalaze se na obalama. Kada bi, usljed globalnog zatopljenja, nivo vode u okeanima i morima dosegao visinu za 90ak centimetara ve\u0107u nego dana\u0161nju, najnaseljenija podru\u010dja na\u0161e planete zavr\u0161ila bi \u2013 pod vodom. To bi prouzrokovalo izbjeg desetina miliona ljudi. Kondicional iz prethodnih re\u010denica neophodno je zamijeniti futurom: The Third National Climate Assessment (NCA) je 2014. godine ozvani\u010dio statistiku da \u0107e nivo morske vode porasti do 120 cm u narednih 100 godina. Evropska unija, nakon Kine i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, najvi\u0161e doprinosi globalnom zatopljenju.<\/p>\n<p>Evropska unija ne zna kako da zbrine milion izbjeglica koje joj pristi\u017eu u prethodne 2 godine.<\/p>\n<p><strong>2 O evoluciji linija<\/strong><\/p>\n<p>Svjedo\u010dimo tre\u0107oj prekretnici zajednice zemljinog stanovni\u0161tva. Nakon neolita i industrijske revolucije, dana\u0161njih svijet u tranziciji pokreta\u010d je novih nesagledivih fenomena. U takvom dru\u0161tvu, dr\u017eave su, na prvom mjestu, olak\u0161avaju\u0107a ili ote\u017eavaju\u0107a okolnost \u017eivota njihovog stanovni\u0161tva \u2013 mnogo vi\u0161e nego odraz identiteta tog stanovni\u0161tva. Geografija granica, kakva postoji danas, polako po\u010dinje i\u0161\u010dezavati i prepu\u0161tati mjesto geografiji tokova.<\/p>\n<p>Linije povezanosti izme\u0111u gradova, umjesto linija razgrani\u010denja izme\u0111u dr\u017eava, ono su \u0161to \u0107e obilje\u017eiti svijet budu\u0107nosti.<\/p>\n<p><strong>3 O arhitekturi, a zapravo o svemu<\/strong><\/p>\n<p>Kompoziciono i funkcionalno savr\u0161en objekat, a energetski ne ba\u0161 efikasan, ili pasivna ku\u0107a, ona koja \u010duva planetu i vlasnikov nov\u010danik, a estetski manje ugodna oku? Nijedno od njih nije dovoljno dobro, nije dostojno vremena u kojem se stvara, ni historije u koju ne\u0107e ostati upisano. Odgovornost arhitekte nadilazi vrijednosti kojima je u ranijim periodima bio zaokupljen. On mora biti organizator i moderator raznolikog skupa ljudi, od kojih \u0107e svako zaustaviti one ostale ako projekat i na jednom polju nije izvrstan i insistirati na promjenama.<\/p>\n<p>Izvrsnost vi\u0161e nije vrh kojem se stremi. Izvrsnost je crvena linija ispod koje ispit struke nije polo\u017een. A dose\u017ee se \u2013 raznoliko\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><strong>4 O konstrukciji kolektivnog sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n<p>Dr\u017eave se me\u0111usobno raspoznaju po slijede\u0107im zna\u010dajkama: tradiciji, identitetu, teritoriji i onome \u0161to ih predstavlja. Selektivna tradicija je isticanje doga\u0111aja i ideja koje odgovaraju \u017eeljenoj projekciji dr\u017eave, dok se drugi doga\u0111aji i ideje potiskuju u zaborav. Time se la\u017eira zna\u010daj odre\u0111enih historijskih trenutaka, i nastoji se poistovijetiti stav \u010ditave zajednice sa projiciranim stavom. Za la\u017eni zajedni\u010dki identitet idealne su dr\u017eave, a ne gradovi \u2013 jer su gradovi previ\u0161e raznoliki da bi se svi gra\u0111ani mogli staviti u isti ko\u0161, ma koji god bio natpis na tom ko\u0161u.<\/p>\n<p>Mostar je vi\u0161e od stereotipa podijeljene BiH. Pariz je vi\u0161e od Francuske. Ali ponajvi\u0161e, Brisel je vi\u0161e od Belgije.<\/p>\n<p><strong>5 O Briselu, a zapravo o gradu budu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n<p>Brisel je glavni grad Belgije, ali je tek jedna tre\u0107ina njegovog stanovni\u0161tva belgijskog porijekla. Druga tre\u0107ina su Belgijanci stranog porijekla, prva generacija ovog dr\u017eavljanstva u svojim porodicama, dok posljednju tre\u0107inu \u010dine imigranti, bez ikakvog dosada\u0161njeg dodira sa belgijskim identitetom. 20% stanovnika Brisela kao prvi jezik navodi arapski. 61% stanovni\u0161tva ima dva maternja jezika.<\/p>\n<p>Brisel je primjer pionira savremenog grada. On je hibrid, zajedni\u010dka budu\u0107nost njegovih stanovnika, mre\u017ea tokova &#8211; a ne teritorij. On je sudjelovanje svih njegovih stanovnika i rezultat koji time dolazi, za razliku od dr\u017eave \u010diju dr\u017eavnost obilje\u017eavaju pro\u0161li, zavr\u0161eni doga\u0111aji i ideje. Njegov identitet je fluidan, stalan jedino u svojoj osobini raznolikosti i slobode.<\/p>\n<p>Gradovi \u0107e opstati mnogo du\u017ee od dr\u017eava. Raznolikost je njihova osnovna osobina, kao i najdragocjeniji motiv ljudskog tkanja.<\/p>\n<p><strong>6 O urbanitetu kao okosnici postnacionalnog dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n<p>Jezik ne mora odrediti kulturu. Kultura ne mora odrediti na\u010din \u017eivota. Dr\u017eava u kojoj smo ro\u0111eni ne mora govoriti ni\u0161ta o nama, osim koli\u010dinu papirologije koja nam je potrebna za \u017eivot. Decentralizacija dru\u0161tva od nacionalne zajednice, kao i prestanak stavljanja u imaginarne ladice nastale ponajprije selektiviziranjem historijskih \u010dinjenica, bit \u0107e po\u010detak uspje\u0161ne recikla\u017ee urbane demokratije.<\/p>\n<p>Grad kao urbana sredina, kao i tokovi koji poti\u010du iz njega, relevantne su socio-geografske komponente budu\u0107nosti. U\u010de\u0161\u0107em pojedinca u tkanju gradske mre\u017ee, pojedinac daje svoj identitet gradu, a ne biva mu nametnut kao od dr\u017eave.<\/p>\n<p><strong>7 O prethodnom<\/strong><\/p>\n<p>\u201eDa je \u010detnik odrastao u Hrvatskoj, bio bi usta\u0161a.\u201c<\/p>\n<p>Da bi postao dr\u017eavljanin jedne dr\u017eave (a u kojoj nije ro\u0111en ili porijeklom iz nje), pojedinac mora godinama doprinositi toj dr\u017eavi, asimilirati se i preuzeti vrijednosti koje obilje\u017eavaju domicilno dru\u0161tvo. Da bi postao gra\u0111anin jednog grada, pojedinac mora \u2013 \u017eivjeti u njemu. Dr\u017eave su stvorili ljudi, dok danas dr\u017eave oblikuju ljude. Ljudski \u017eivoti su modularni. Svi jedemo, spavamo, \u010dekamo \u2013 druga\u010diji je tek tempo. Modularnost ljudskog \u017eivota je ograni\u010dena geografskim polo\u017eajem i problemom socijalne nejednakosti. Identitet ljudskog bi\u0107a ne bi smio biti ograni\u010den time, ve\u0107 samo neizbje\u017eno usmjeren na po\u010detku svog oblikovanja.<\/p>\n<p>Kakav bi trebao biti \u010dovjek da zaslu\u017ei dr\u017eavljanstvo Bosne i Hercegovine? \u0160ta su to vrijednosti i ideje koje obilje\u017eavaju mlade u BiH, s kojima bi se do\u0161ljak trebao asimilirati? Prema u\u010destalosti tema u javnom mnijenju u 2016.godini, to su \u017eelja da odu iz dr\u017eave i \u017eelja da prognaju ljude druga\u010dije seksualne orjentacije. Osobe koje karakteriziraju ovi stavovi su naj\u010de\u0161\u0107e suprotstavljene jedne drugima. Na\u0161a dr\u017eava je svojom iscjepkano\u0161\u0107u grad u makroformatu, \u0161to je d\u017eoker za izgradnju budu\u0107nosti, kad bismo mogli nekako presko\u010diti sada\u0161njost. Kako bi izgledala BiH, da su je gradili svi njeni stanovnici, a da ona nije gradila nas, na\u0161e strahove, dileme (ili bolje: trileme) i spoticanja?<\/p>\n<p>Ako se vratimo na \u0161iru sliku, vidjet \u0107emo da su izbjeglice, odnos prema prirodi, kozmopolitizam, izvrsnost u struci, tranzicija \u2013 dijelovi slagalice budu\u0107nosti. Da li \u0107emo je sklopiti? Ko \u0107e biti svako od nas za 30 godina? \u0160ta \u0107e taj budu\u0107i ja ostaviti iza sebe? Postoji li u tom haosu i\u0161ta \u0161to je sigurno, i na \u010demu se mo\u017ee graditi prosperitet?<\/p>\n<p>Dru\u0161tvo budu\u0107nosti mo\u017eda ne\u0107e uvijek imati libert\u00e9, \u00e9galit\u00e9, fraternit\u00e9 \u2013 ali imat \u0107e zasigurno diversit\u00e9, \u0161to je dovoljno dobro za gradnju ostala tri. Svako od nas taj diverzitet nosi u sebi, a prepoznaje u drugima. I zbog toga nije bitno \u0161ta nam pi\u0161e u paso\u0161u, ako se pona\u0161amo kao gra\u0111ani svijeta.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/drustvo-i-znanost\/ena-kukic-prevazidjenost-drzava-i-identitet-raznolikosti-2445\" target=\"_blank\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dru\u0161tvo budu\u0107nosti mo\u017eda ne\u0107e uvijek imati libert\u00e9, \u00e9galit\u00e9, fraternit\u00e9 \u2013 ali imat \u0107e zasigurno diversit\u00e9<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203072","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203072","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203072"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203072\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}