{"id":203008,"date":"2016-04-14T09:11:07","date_gmt":"2016-04-14T07:11:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203008"},"modified":"2016-04-14T09:11:07","modified_gmt":"2016-04-14T07:11:07","slug":"nalicje-lustracije-u-ceskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/14\/nalicje-lustracije-u-ceskoj\/","title":{"rendered":"Nali\u010dje lustracije u \u010ce\u0161koj"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sofija Kordi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"sofija<\/a>Za\u0161tita novih dr\u017eavnih institucija od zloglasne komunisti\u010dke slu\u017ebe dr\u017eavne sigurnosti StB i od ljudi koji su bili povezani s njom, bio je glavni cilj \u010dehoslova\u010dkog zakona o lustraciji donesenog 1991 godine. Nitko tko je bio \u010delnik Komunisti\u010dke partije iznad lokalnih razina vlasti, visoki oficir milicije, agent ili suradnik tajne slu\u017ebe nije mogao obna\u0161ati funkciju u dr\u017eavnoj slu\u017ebi – sudstvu, tu\u017eiteljstvu, vojsci, policiji, javnim medijima, u tvrtkama u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, i na sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n

Od samih po\u010detaka zakon je izazivao burne rasprave i u politi\u010dkom vrhu i u javnosti. Jedan od lidera bar\u0161unaste revolucije, biv\u0161i \u010dehoslova\u010dki i \u010de\u0161ki predsjednik Vaclav Havel, najugledniji \u010de\u0161ki disident i \u017ertva komunisti\u010dkog terora, \u010dovjek koji je u komunisti\u010dkim zatvorima proveo skoro devet godina bio je i jedan od najve\u0107ih protivnika zakona o lustraciji. Havel je smatrao da je dono\u0161enje zakona 1991. bilo nu\u017eno zlo, svojevrsna revolucionarna norma, ali od samog po\u010detka imao je veliku rezervu prema njemu. Potpisuju\u0107i zakon kao predsjednik \u010cehoslova\u010dke predlo\u017eio je parlamentarnim zastupnicima nekoliko izmjena – tada je imao zakonodavnu inicijativu, ali ne i pravo veta – kako bi zajedno s federalnom vladom pripremili novelu zakona. I zastupnici i vlada su se na taj zahtjev oglu\u0161ili.<\/p>\n

Havelov veto<\/strong><\/p>\n

“Zakon je u svom sada\u0161njem obliku vrlo problemati\u010dan jer je zasnovan na principu kolektivne krivice i kolektivne odgovornosti. Stoga nije isklju\u010deno da bi Ustavni sud \u010cSFR, kad po\u010dne s radom, i me\u0111unarodne institucije mogli zaklju\u010diti da je zakon u sukobu s razli\u010ditim me\u0111unarodnim aktima koje je \u010cehoslova\u010dka prihvatila, uklju\u010duju\u0107i i Povelju o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, koja je sastavni dio na\u0161eg Ustava”, izjavio je Havel 1991.<\/p>\n

Zakon je trebao ostati na snazi pet godina, ali je 1995. izglasano njegovo produ\u017eenje na \u010detiri godine, a 2000. je izglasano da se njegova valjanost ne ograni\u010dava tako da je prakti\u010dki na snazi i danas. U oba slu\u010daja predsjednik Havel odbio je potpisati produ\u017eenje. Smatrao je da se zakon treba ukinuti, stavio je veto, ali zastupnici i vlada odlu\u010dili su druga\u010dije.<\/p>\n

I Gra\u0111anski pokret na \u010delu s Ji\u0159\u00edjem Dienstbierom, starijim, disidentom i prvim ministrom vanjskih poslova \u010cehoslova\u010dke, kritizirao je 1991. zakon koji je imao za cilj “za\u0161tititi demokratske institucije od utjecaja nositelja vlasti iz pro\u0161losti, a koji se pretvorio u oru\u0111e proganjanja mnogih nevinih ljudi”.<\/p>\n

Gra\u0111anski pokret je, naime, smatrao da je priznavanjem registra StB-a kao dokaznog materijala tajnoj slu\u017ebi ponovno dana mogu\u0107nost da odlu\u010duje o sudbinama ljudi. Vrlo lako je u novoj vlasti bilo izbje\u0107i visoke du\u017enosnike Komunisti\u010dke partije, milicije i tajne slu\u017ebe, ali ne\u0161to sasvim drugo je bilo identificirati agente StB-a ili njihove aktivne suradnike. Koliki prostor je nastao za zluopotrebu u \u010disto politi\u010dke i strana\u010dke svrhe lako je zamisliti. Zloglasna StB nezasitno je \u0161irila mre\u017eu svojih suradnika, ostavljaju\u0107i na svom spisku i gra\u0111ane privedene samo jednom na informativni razgovor, ili one na koje je slu\u017eba tipovala kao potencijalne agente, a koji su to odbili, a takvih je bilo na tisu\u0107e. Nadalje, zakon ne pravi razliku izme\u0111u pravih agenata i gra\u0111ana koji su na suradnju bili prisiljeni prijetnjama i ucjenama.<\/p>\n

Nepravda se ispravlja nepravdom<\/strong><\/p>\n

I Alexander Dub\u010dek, idejni vo\u0111a pra\u0161kog prolje\u0107a 1968.godine, tada\u0161nji prvi sekretar Komunisti\u010dke partije \u010cehoslova\u010dke, nije imao dobro mi\u0161ljenje o zakonu smatraju\u0107i da je njegovim dono\u0161enjem bar\u0161unasta revolucija iznevjerila ideju na kojoj je nastala.<\/p>\n

“Ispravljanjem jedne nepravde ne mo\u017ee se napraviti druga”, izjavio je Dub\u010dek.<\/p>\n

I neki ugledni disidenti i protivnici komunisti\u010dkog re\u017eima smatrali su da je takav zakon jedino u slu\u017ebi tvrde desnice s ciljem diskreditiranja svake opozicije i demokratske alternative poku\u0161ajima obnove klasi\u010dnog kapitalizma \u0161to, po njihovim rije\u010dima, nije bio cilj disidentskog pokreta.<\/p>\n

“Uvijek sam na ovaj zakon gledao kao na revolucionarni, privremeni akt, ograni\u010den na odre\u0111eno vrijeme do trenutka dok ne budu doneseni zakoni koji \u0107e stalno i na na\u010din uobi\u010dajen u demokratskim pravnim sustavima odre\u0111ivati preduvjete za obavljanje javnih funkcija. Produljivanjem validnosti ovog zakona dajemo na znanje na\u0161im gra\u0111anima i svjetskoj javnosti da dugo vremena ne\u0107emo biti u stanju birati ljude na funkcije u dr\u017eavnoj upravi, policiji i sigurnosnim slu\u017ebama na osnovu nerevolucionarnih zakona u kojima \u0107e biti jasno i nedvojbeno definirano \u0161to je to gra\u0111anski integritet i odgovornost”, izjavio je Havel 1995. nakon izglasavanja produljenja validnosti zakona.<\/p>\n

Vije\u0107e Europe je nekoliko puta u svojim izvje\u0161tajima kritiziralo \u010de\u0161ki zakon o lustraciji. Prag je \u010desto opominjan i iz Bruxellesa i Strasbourga jer se stupanje na snagu Zakona o javnoj slu\u017ebi koji podrazumijeva politi\u010dki neobojene i profesionalne \u010dlanove dr\u017eavne administracije koji mogu raditi pod svakom vladom neprestano odlagalo. Zakon je usvojen 2002. i nije stupio na snagu sve do kraja 2014. godine kad je donesen potpuno novi akt – Zakon o dr\u017eavnoj slu\u017ebi \u010dime je prethodni ukinut, odnosno utopio se u novi.<\/p>\n

Tajkun Babi\u0161 pokopao lustraciju<\/strong><\/p>\n

Koliko je apsurdan lustracijski zakon dvadesetak godina od njegovog dono\u0161enja najbolje svjedo\u010di primjer Andreja Babi\u0161a, sada\u0161njeg ministra financija, potpredsjednika Vlade i \u010de\u0161kog tajkuna, bogata\u0161a s liste Forbesa. Na parlamentarnim izborima u listopadu 2013. Slovak s \u010de\u0161kim dr\u017eavljanstvom, vlasnik kemijsko-poljoprivrednog holdinga Agrofert i medijski tajkun je na \u010delu populisti\u010dkog pokreta ANO dobio 18% glasova. Vi\u0161e od milijun glasa\u010da znalo je za Babi\u0161ovu komunisti\u010dku pro\u0161lost i da ga se tereti da je pod kodnim imenom “Bure\u0161” bio suradnik tajne slu\u017ebe StB, no to ih nije sprije\u010dilo da zaokru\u017ee listi\u0107 na kojem je pisalo ANO. Na \u010de\u0161kom jeziku “ano” zna\u010di “da”, a u ovom slu\u010daju je i kratica za “akciju nezadovoljnih gra\u0111ana”.<\/p>\n

Zanimljivo je da u lustracijskom zakonu nije jasno navedeno da \u010dlanovi vlade moraju imati negativnu lustracijsku potvrdu, ali je vladalo nepisano pravilo da ministri to predo\u010de \u0161efu dr\u017eave i svaki predsjednik je to od njih tra\u017eio, pa tako i sada\u0161nji predsjednik Milo\u0161 Zeman od Babi\u0161a, budu\u0107eg ministra financija.<\/p>\n

Da apsurd bude ve\u0107i tra\u017eio je to od njega predsjednik koji svoju politi\u010dku karijeru duguje biv\u0161em komunisti\u010dkom funkcionaru, a sada poduzetniku i proruski orijentiranom politi\u010dkom lobisti Miroslavu \u0160loufu.<\/p>\n

Op\u0107inski sud u Bratislavi je u lipnju 2014. presudio da je Andrej Babi\u0161 neovla\u0161teno evidentiran kao suradnik StB-a, dok mnogi u vjerodostojnost presude sumnjaju i danas uklju\u010duju\u0107i i bratislavski Institut sje\u0107anja naroda koji se bavi istra\u017eivanjem arhive StB-a. Nakon \u017ealbe Instituta \u017dupanijski sud je pro\u0161le godine potvrdio presudu prvog suda, a Institut je potom podnio \u017ealbu Vrhovnom sudu. Njegova presuda se jo\u0161 \u010deka.<\/p>\n

U listopadu 2014. parlament je izglasao da \u010dlanovi vlade i njihovi zamjenici ne moraju predo\u010diti lustracijsko uvjerenje za razliku od vode\u0107ih du\u017enosnika u dr\u017eavnoj upravi. Novela lustracijskog zakona bila je u paketu izmjena nekoliko desetina zakona nu\u017enih za funkcioniranje Zakona o dr\u017eavnoj slu\u017ebi. Babi\u0161 je tako postao prvi \u010de\u0161ki ministar i potpredsjednik vlade bez negativne lustracijske potvrde. Tada je lider demokr\u0161\u0107ana Pavel B\u011blobr\u00e1dek \u010dija se stranka, ina\u010de u koaliciji sa socijaldemokratima i pokretom ANO, o\u0161tro protivi ukidanju zakona o lustraciji izjavio da nema ni\u0161ta protiv toga da Babi\u0161 postane ministar i potpredsjednik vlade.<\/p>\n

“Mi nikoga ne kadroviramo. Velika je razlika izme\u0111u \u010dovjeka koji je nekoga mlatio i mu\u010dio i onoga – ako je to istina – koji se bavio ekonomskom \u0161pijuna\u017eom”, izjavio je \u010de\u0161kim medijima B\u011blobr\u00e1dek aludiraju\u0107i na komunisti\u010dku pro\u0161lost Andreja Babi\u0161a, navodnu suradnju s StB-om i njegovu poslovnu aktivnost u \u010dehoslova\u010dkoj vanjskoj trgovini u inozemstvu sve do bar\u0161unaste revolucije.<\/p>\n

Nereformirani komunisti<\/strong><\/p>\n

Valja spomenuti i jednu zanimljivost iz \u010de\u0161kog politi\u010dkog \u017eivota. Za razliku od ostalih zemalja srednje i isto\u010dne Europe, komunisti \u010ce\u0161ke se nisu ni rasformirali ni transformirali, ni u osnovi promijenili ime. Umjesto KS\u010c, djeluju pod imenom KS\u010cM – Komunisti\u010dka stranka \u010ce\u0161ke i Moravske, parlamentarna su stranka i na izborima dobivaju od 10 do 15% glasova. Jo\u0161 ni jednom nisu sudjelovali u vladi, ali na njihove glasove u parlamentu se ra\u010duna. Na regionalnoj razini imaju daleko ve\u0107i zna\u010daj, na izborima u jesen 2012. bili su drugi poslije socijaldemokrata. Nasljednici su totalitarne partije koja je 40 godina bila na \u010delu jednog od najtvrdokornijih re\u017eima tzv. isto\u010dnog bloka. Nisu se izri\u010dito distancirali od staljinizma, niti se dovoljno jasno ispri\u010dali za podr\u0161ku sovjetskoj okupaciji. Za vrijeme njihove diktature iz politi\u010dkih razloga je ubijeno vi\u0161e od 250 ljudi, preko 200 tisu\u0107a je osu\u0111eno na zatvorske kazne, 4500 je umrlo u zatvorima i radnim logorima, a 170.000 ljudi je napustilo zemlju pri \u010demu su prilikom bijega na granicama ubijene stotine. Vojnicima na granicama su zapovjednici govorili da su bjegunci naoru\u017eani agenti koji pripremaju teroristi\u010dke napade.<\/p>\n

Njihova dana\u0161nja popularnost tuma\u010di se \u010dinjenicom da ih se ljudi vi\u0161e ne boje. To vi\u0161e nije masovna stranka, nema iza le\u0111a miliciju ni Sovjetski savez, a \u010dlanovi su uglavnom stariji ljudi. Svojedobno je politolog Ji\u0159\u00ed Pehe izjavio kako to vi\u0161e nije “revolucionarna” stranka, ve\u0107 stranka koja \u017eeli udjel u vlasti i mo\u0107i. “Njezin program nije internacionalisti\u010dki, ve\u0107 ljevi\u010darsko-nacionalisti\u010dki. Na odre\u0111en na\u010din je to vrlo konzervativna stranka.”<\/p>\n

O\u010dekivalo se da \u0107e nakon bar\u0161unaste revolucije predsjednik Havel zabraniti njihovu djelatnost. To je mogao u\u010diniti mirne du\u0161e zbog svoje enormne popularnosti, ali nije. Vjeruje se da je jedan od razloga \u0161to je me\u0111u njegovim prijateljima disidentima i suradnicima bilo puno biv\u0161ih komunista, a i zbog njegova uvjerenja da bi se zabranama spustili na razinu komunisti\u010dkog totalitarizma.<\/p>\n

Simbolika zakona na ku\u0161nji<\/strong><\/p>\n

Ideolo\u0161ki daleko od komunista neki politi\u010dari i analiti\u010dari, a me\u0111u njima i oni kojima je komunisti\u010dki re\u017eim na\u0161kodio u mnogim aspektima ukazuju na apsurd validnosti lustracijskog zakona 25 godina od njegova dono\u0161enja. Oni smatraju kako je javni prostor zaga\u0111en korupcijskim i kriminalnim radnjama, odnosno osobama iz postkomunisti\u010dkog doba, te da su bira\u010di osjetljiviji na nepravde iz sada\u0161njosti nego na one iz pro\u0161losti. Tako su, rezignirani korupcijskim skandalima vlade desnog centra, a prethodno socijaldemokratske vlade, bira\u010di 2013. rekli “da” \u010dovjeku iz biv\u0161eg sistema koji je poletio na krilima populisti\u010dkih slogana protiv korupcije, stranci, to jest pokretu bez prepoznatljivog programa, koji nije ni lijevi ni desni, \u010dovjeku koji je obe\u0107ao voditi dr\u017eavu kao svoj uspje\u0161ni holding.<\/p>\n

Pristalice lustracijskog zakona smatraju, me\u0111utim, da on mora i dalje biti na snazi zbog simboli\u010dkog zna\u010denja, da bi se pokazalo kako demokratsko dru\u0161tvo gleda na biv\u0161i re\u017eim i na one koji su kr\u0161ili ljudska prava. Komentator lista Hospod\u00e1\u0159sk\u00e9 noviny Teodor Marjanovi\u010d ka\u017ee za Forum.tm da mu je drago da zakon jo\u0161 uvijek vrijedi, pa makar i simboli\u010dno, jer se u protivnom ne bi ni raspravljalo o Babi\u0161evoj pro\u0161losti.<\/p>\n

Drugi analiti\u010dari ka\u017eu, pak, da to vi\u0161e nema nikakvog smisla ni na simboli\u010dkoj razini. Antikomunizam kao ideolo\u0161ki instrument 26 godina od pada komunizma po njima vi\u0161e ne pije vode. Ne radi se tu u zaboravu pro\u0161losti, ve\u0107 o tome da se desnica istro\u0161ila ideolo\u0161ki i neuspje\u0161nim vladanjem, te da je ispolitizirala zakon, iskoristila ga kao oru\u017eje politi\u010dke mobilizacije, ideolo\u0161ku masku za sumnjivu privatizaciju, pokradanje dr\u017eave i povezanost odre\u0111enih krugova s mafija\u0161kim strukturama.<\/p>\n

Na\u0161 sugovornik politolog Ji\u0159\u00ed Pehe, biv\u0161i bliski suradnik predsjednika Havela smatra da je zakon odavno izgubio smisao, ve\u0107 2001. deset godina od njegova dono\u0161enja kad je bilo jasno da se ljudi koji su imali funkcije u Komunisti\u010dkoj partiji ili su sura\u0111ivali sa StB-om ne\u0107e vratiti u dr\u017eavnu upravu. Za Pehea je bilo licemjerno da su odre\u0111eni politi\u010dki krugovi potpuno mirno prihva\u0107ali \u010dinjenicu da je biv\u0161i suradnik StB-a Babi\u0161 “samo” utjecajni milijarder, vlasnik kemijsko – poljoprivrednog holdinga i medijski magnat, ali su prosvjedovali kad je \u017eelio postati ministar. S druge strane, veliki broj poduzetnika sa sumnjivim milijardama na ra\u010dunu \u0161vicarskih banaka imaju \u010dista lustracijska uvjerenja.<\/p>\n

Oligarhizacija \u010ce\u0161ke<\/strong><\/p>\n

“Ljudima koji su sura\u0111ivali sa StB-om i bili na visokim partijskim du\u017enostima danas je preko 60 godina. Koga oni mogu ugroziti? Pa ne\u0107emo valjda zakon aplicirati i na njihovu djecu”, ironi\u010dan je Pehe.<\/p>\n

Urednik lista Hospod\u00e1\u0159sk\u00e9 noviny Jind\u0159ich \u0160\u00eddlo, (ugledne novine koje nisu u vlasni\u0161tvu Babi\u0161a, op.a.) podsje\u0107aju\u0107i na godinu ro\u0111enja premijera Bohuslava Sobotke isti\u010de za Forum.tm koliko i simboli\u010dka razina lustracijskog zakona gubi smisao.<\/p>\n

“Kada bi se Sobotka rodio \u0161est tjedana kasnije na njega se zakon vi\u0161e ne bi odnosio, kao \u0161to se ne odnosi ni na brojne \u010dlanove njegove vlade.” Zakon se ne odnosi na ljude ro\u0111ene nakon 1.12. 1971. a Sobotka je ro\u0111en koncem listopada 1971. godine.<\/p>\n

Problem Andreja Babi\u0161a po njegovim rije\u010dima nije suradnja sa StB-a, ve\u0107 “ogromni sukob interesa, \u0161to \u0107e se zakonom puno te\u017ee mo\u0107i rije\u0161iti.” Ne pamti se, naime, da je u \u010ce\u0161koj jedan \u010dovjek imao u rukama skoncentiranu toliku politi\u010dku, ekonomsku i medijsku mo\u0107 kao Andrej Babi\u0161, pa u tom kontekstu i strani i doma\u0107i analiti\u010dari govore o oligarhizaciji \u010ce\u0161ke.<\/p>\n

Kundera i StB<\/strong><\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih skandala vezanih za \u010dehoslova\u010dku tajnu policiju StB slu\u010daj je svjetski poznatog knji\u017eevnika \u010de\u0161kog podrijetla Milana Kundere koji od 1975. \u017eivi i stvara u Parizu. \u010ce\u0161ko dr\u017eavljanstvo mu je oduzeto 1979. a sve do bar\u0161unaste revolucije njegova su djela bila zabranjena u \u010cehoslova\u010dkoj. \u010ce\u0161ki Institut za istra\u017eivanje totalitarnih re\u017eima je 2008. objavio spise StB-a u kojima je stajalo da je Kundera 1950. kao gorljivi mladi komunist odao jednog agenta \u010dehoslova\u010dke vlade u egzilu koji je na osnovu dojave uhap\u0161en i za dlaku izbjegao smrtnu kaznu. Odslu\u017eio je 14 godina prinudnog rada u rudniku urana. Kundera je izjavio kako je \u0161okiran ovom optu\u017ebom, da tog \u010dovjeka nije ni poznavao, te da mu je velika zagonetka \u0161to se njegovo ime na\u0161lo u izvje\u0161taju oficira StB-a kao denuncijanta. Javnost se podijelila na one koji smatraju da mu je namje\u0161teno i na one koji mu ne vjeruju zbog njegove komunisti\u010dke pro\u0161losti.<\/p>\n

Mnogi sumnjanju u fabriciranje i zloupotrebu spisa tajnih slu\u017ebi u svrhu politi\u010dke borbe i kompromitiranja “nepodobnih”. U susjednoj Poljskoj 2000. godine su tada\u0161nji predsjednik Aleksander Kwa\u015bniewski i prvi predsjednik postkomunisti\u010dke Poljske, legendarni vo\u0111a pokreta “Solidarnost”, Leh Walesa morali pro\u0107i lustracijski proces prije izbora jer se u medijima mjesecima pisalo i govorilo o aferi “Alek i Bolek”. To su njihova navodna kodna imena kao suradnika tajne slu\u017ebe. Sud ih je oslobodio optu\u017ebi.<\/p>\n

Glavni urednik lista Gazeta Wyborcza i ugledni poljski disident Adam Michnik napisao je tada premijeru:<\/p>\n

“Proveo sam 25 godina u antikomunisti\u010dkoj opoziciji, od \u010dega \u0161est godina u zatvorima. Nikad nisam ni pomislio da \u0107u u slobodnoj Poljskoj strahovati od tajnih slu\u017ebi. A ja se danas bojim. Stidim se \u0161to su specijalne slu\u017ebe ponovno postale dr\u017eava u dr\u017eavi, \u0161to nastoje utjecati na sliku poljske politi\u010dke scene i eliminirati ljude koji im se ne svidjaju.”<\/p>\n

U velja\u010di ove godine Lech Walesa je ponovo osvanuo na naslovnicima kao pla\u0107eni informator poljske komunisti\u010dke tajne slu\u017ebe. Mnogi Poljaci su stali u njegovu obranu uvjereni da su u pitanju \u010distke s kojima je krenuo Jaros\u0142aw Kaczy\u0144ski, lider vladaju\u0107e desni\u010darske stranke Zakon i pravda. Na udaru Kaczy\u0144skog na\u0161lo se sudstvo i mediji, odnosno ljudi koji mu nisu bliski svjetonazorski. A tajne slu\u017ebe svjetonazor nemaju, slu\u017ee gospodaru kakav god on bio.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi sumnjanju u fabriciranje i zloupotrebu spisa tajnih slu\u017ebi u svrhu politi\u010dke borbe i kompromitiranja “nepodobnih”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203008","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203008\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}