{"id":202975,"date":"2016-04-13T17:14:25","date_gmt":"2016-04-13T15:14:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=202975"},"modified":"2016-04-13T17:14:25","modified_gmt":"2016-04-13T15:14:25","slug":"otkriveno-kako-su-se-spajali-drevni-superkontinenti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/13\/otkriveno-kako-su-se-spajali-drevni-superkontinenti\/","title":{"rendered":"Otkriveno kako su se spajali drevni superkontinenti"},"content":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna grupa astrofizi\u010dara dala je odgovor na prastaro pitanje &#8211; kada su se i na koji na\u010din spajali drevni superkontinenti Kolumbija i Rodinija.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje pod nazivom &#8220;O dugovje\u010dnoj vezi izme\u0111u \u0408u\u017enog Sibira i Sjeverne Laurencije tokom proterozoika&#8221; objavljeno je u \u010dasopisu &#8220;Nej\u010der geosajens&#8221;.<\/p>\n<p>U novom istra\u017eivanju zaklju\u010dujemo da su sjever Laurijencije (Sjeverna Amerika) u jug Sibira bili spojeni u periodu od prije izme\u0111u 1,2 i 1,9 milijardi do 700 miliona godina, izjavio je koautor istra\u017eivanja Kevin \u010cemberlen sa Univerziteta u Vajomingu, na \u010dijem sajtu je ukratko predstavljena studija, prenosi sputgniknews.com.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju su u\u010destvovali nau\u010dnici sa nekoliko kanadskih, \u0161vedskih i ruskih univerziteta. Nau\u010dnici su prakti\u010dno odradili detektivski posao, &#8220;oti\u0161li su na mjesto zlo\u010dina nakon de\u0161avanja i spojili sve djeli\u0107e&#8221;, naveo je \u010cemberlen.<\/p>\n<p>Geofizi\u010dari su uspjeli da otkriju uzorke istih vrsta stijena na razli\u010ditim teritorijama savremenih kontinenata koji su ranije bili spojeni i da ustanove zajedni\u010dku osnovu tih dijelova preko njihovog polo\u017eaja, strukture i hemijskog sastava. Starost stijena poredili su metodom uran-olovo.<\/p>\n<p>Specijalisti su do\u0161li do zaklju\u010dka da su prona\u0111ene stijene ranije predstavljale cjelinu i ulazile u sastav objedinjenog kontinenta.<\/p>\n<p>Ukupno su nau\u010dnici na\u0161li oko 250 brazdi \u010dije je upore\u0111ivanje omogu\u0107ilo da se napravi baza kontinentalnih uzoraka starosti 2700-500 miliona godina. Geofizi\u010dari i drugi specijalisti rade i na mla\u0111im uzorcima, od 100 do 400 miliona godina.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina osnovnih nalazi\u0161ta metala na Zemlji formirala se u ranom periodu istorije planete, naveo je \u010cemberlen.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se navodi da studija mo\u017ee biti korisna prilikom ra\u010dunanja ekonomske opravdanosti budu\u0107eg istra\u017eivanja nafte i gasa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna grupa astrofizi\u010dara dala je odgovor na prastaro pitanje &#8211; kada su se i na koji na\u010din spajali drevni superkontinenti Kolumbija i Rodinija. Istra\u017eivanje pod nazivom &#8220;O dugovje\u010dnoj vezi izme\u0111u \u0408u\u017enog Sibira i Sjeverne Laurencije tokom proterozoika&#8221; objavljeno je u \u010dasopisu &#8220;Nej\u010der geosajens&#8221;. U novom istra\u017eivanju zaklju\u010dujemo da su sjever Laurijencije (Sjeverna Amerika) u jug [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-202975","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=202975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202975\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=202975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=202975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=202975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}