{"id":202937,"date":"2016-04-13T08:10:14","date_gmt":"2016-04-13T06:10:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=202937"},"modified":"2016-04-13T08:11:19","modified_gmt":"2016-04-13T06:11:19","slug":"moramo-imati-banke-koje-su-nama-servis%e2%80%8b","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/13\/moramo-imati-banke-koje-su-nama-servis%e2%80%8b\/","title":{"rendered":"Moramo imati banke koje su nama servis\u200b"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Goran-Jeras.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-202938 size-medium\" title=\"Foto: www.mnovine.hr\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Goran-Jeras-300x220.jpg\" alt=\"Goran Jeras\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Goran Jeras<\/strong> je inicijator i idejni tvorac prve hrvatske eti\u010dne banke. Finansijska institucija koja funkcioni\u0161e po principima zadru\u017enog upravljanja \u2013 eti\u010dka banka \u2012 namenjena je finansiranju dru\u0161tveno korisnih projekata i podsticanju privrednog i kulturnog \u017eivota lokalnih zajednica. \u200bTokom marta Goran je gostovao u Beogradu u okviru programa \u201eEkonomija na zajedni\u010dki pogon\u201c koji je organizovala platforma Ko gradi grad. Tom prilikom smo sa njim razgovarali \u200bo motivima za osnivanje eti\u010dke banke, njenim prednostima i razvojnim potencijalima, kao i o preprekama na putu osnivanja jedne ovakve organizacije.<\/p>\n<ul>\n<li>U doba galopiraju\u0107e nezaposlenosti napustio si posao koji spaja dve trenutno najlukrativnije oblasti \u2012 IT i finansije \u2012 da bi se posvetio razvijanju alternativnog modela bankarstva. Za\u0161to?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bio sam u\u017easnut kad sam shvatio da spadam u dio svjetske populacije koja doprinosi problemima, umjesto da budem dio rje\u0161enja. To je mnogim ljudima te\u0161ko shvatiti jer se u sustavu kakav jest ne osje\u0107ate privilegiranim ni kada to po prihodima jeste.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to ba\u0161 banka?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Banka je klju\u010d od kojeg treba po\u010deti ukoliko se \u017eeli graditi bilo \u0161to druga\u010dije, jer se \u0161to god da radite uvijek do\u0111e do pitanja financija. Ako imate instituciju zadu\u017eenu za financiranje, a to je banka, kao vlasnik mo\u017eete financirati ono \u0161to vam je u interesu. Kad ka\u017eem vlasnik, mislim naravno na kolektiv, a ne na pojedina\u010dnog vlasnika.<\/p>\n<ul>\n<li>Mnogi su ogor\u010deni zbog uloge finansijskog sektora u stvaranju aktuelne krize i dru\u0161tvenih nejednakosti, i zato veruju da bismo u okviru iskorenjivanja kapitalizma morali da se re\u0161imo i bankarstva u celini. Da li je to ta\u010dno, da li su nam banke samo privremeno potrebne?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Banke su korisne kao institucije koje poma\u017eu u rje\u0161avanju me\u0111usobnih financijskih odnosa gra\u0111ana. Banka, zapravo, samo bilje\u017ei ko je kome du\u017ean, zato su postojale i prije kapitalizma, i prili\u010dno sam uvjeren da \u0107e postojati i nakon njega, dok god postoji ekonomski odnos u kome ljudi razmjenjuju nekakva dobra.<\/p>\n<p>Na\u010din kako aktuelno funkcioniraju komercijalne banke je opasan. Ulaga\u010di nemaju nikakvu kontrolu nad bankama, iako one upravo njihove uloge koriste kada svojim investicionim odlukama usmjeravaju ekonomiju. Banke proizvode sve ve\u0107i dug ulaganjem u potro\u0161nju umjesto u proizvodnju, te spekuliranjem na financijskim tr\u017ei\u0161tima. Tako nastali dug danas je ogroman. Omjer izme\u0111u realne ekonomije i vrijednosnih papira porastao je sa 2:3 iz sedamdesetih, do 1:20, kakvo je stanje danas. Vrijednost tih papira nikada se vi\u0161e ne bi mogla kompenzirati stvarnom vrijedno\u0161\u0107u svih proizvoda na svijetu. Samo lu\u0111aku se mo\u017ee \u010diniti da \u0107e se to nekad platiti i samo je pitanje trenutka kada \u0107e puknuti taj drugi balon zadu\u017eenosti.<\/p>\n<p>Ipak, mislim da je bitno shvatiti da uni\u0161tenjem banaka ne bismo postigli ve\u0107u pravdu, ali da moramo imati banke koje su u na\u0161em vlasni\u0161tvu, koje su nama servis i koje su prakti\u010dki potpuno podrije\u0111ene potrebama razvoja dru\u0161tvene ekonomije. I kad gledate, iako danas djeluje nevjerojatno, to je upravo na\u010din na koji su banke nekada radile.<\/p>\n<ul>\n<li>Dakle, ne\u0161to sli\u010dno je postojalo, ili postoji u praksi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Eti\u010dno bankarstvo pod tim imenom postoji oko petnaest godina, otkad je osnovana Europska federacija eti\u010dnih banaka, \u010dija smo \u010dlanica. Me\u0111utim, banke su i prije radile po tim principima: ako gledamo najstariju od njih, francusku Le Cr\u00e9dit Coop\u00e9ratif, ona postoji ve\u0107 skoro 125 godina.<\/p>\n<p>U biti su to sve banke s tradicionalnim pristupom bankarstvu, koji se temelji na klju\u010dnim elementima: vlasni\u0161tvu zajednice nad bankama, investiranju u lokalne projekte, odli\u010dnom razumijevanju lokalnih potreba, odgovornosti za zajednicu i reinvestiranju u nju.<\/p>\n<p>Ako gledamo iz te perspektive, skoro 15.000 kreditnih institucija u Europi radi po sli\u010dnim principima: u Njema\u010dkoj i Austriji kao sparkasse, u \u0160panjolskoj, Italiji i Francuskoj kao zadru\u017ene banke \u2012 banca cooperativa, ili gra\u0111anske banke \u2012 banco popolare. U Velikoj Britaniji, skandinavskim zemljama i SAD to su mutual credit unions. Dakle, postoji ogroman broj takvih institucija, koje nisu prepoznate jer su disperzirane. Proces osvje\u0161tavanja potreban je da shvatimo da banka nije samo ono \u0161to danas smatramo bankom, a to su stotinjak tih velikih igra\u010da koji dr\u017ee 2\/3 bankarskog sektora, nego da postoji velik broj drugih ustanova, koje dr\u017ee preostalu tre\u0107inu, i koje rade ne\u0161to \u0161to bi se moglo okarakterizirati kao tradicionalno bankarstvo u slu\u017ebi zajednice, koje se pokazalo puno otpornije na razne krize \u2012 ne samo na ovu zadnju nego i na sve prethodne.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li gre\u0161im kada me ne\u0161to od toga o \u010demu pri\u010da\u0161 podse\u0107a na banke koje su postojale u samoupravljanju u okviru radnih organizacija?<\/li>\n<\/ul>\n<p>I da i ne. Ta sli\u010dnost je najizra\u017eenija u na\u010dinu njihovog rada, gdje je funkcija banke da financira gospodarstvo, da ne bude nekakav \u0161pekulativni samodostatan element, nego da bude u ulozi financijske logistike industriji i stvaranju nove vrijednosti kroz proizvodnju, i gdje se onda profit ostvaren kroz realnu ekonomiju vra\u0107a nazad dru\u0161tvu ulaganjem u \u0161kole, odmarali\u0161ta, ambulante \u2012 a to su jugoslavenske banke jako, jako dobro radile.<\/p>\n<p>I op\u0107enito, ako se gleda ceo jugoslavenski bankarski sektor, bio je to izuzetno efikasan sektor. Iako je imao odre\u0111ene probleme, on je tu svoju primarnu funkciju poticanja industrije i proizvodnje i transfera vrijednosti u ruke zajednice, dru\u0161tva a ne pojedinaca, izvanredno obavljao. Iz tog iskustva se vjerojatno mo\u017ee puno toga nau\u010diti.<\/p>\n<ul>\n<li>Znaju\u0107i sve to, kako ste se odlu\u010dili za model po kom gradite banku?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ta\u010dno takav model kakav smo \u017eeljeli jo\u0161 nigdje ne postoji, ali on se sastoji najve\u0107im dijelom od cijelog niza dobrih praksi koje ve\u0107 drugdje postoje i funkcioniraju, koje smo spojili u logi\u010dnu cjelinu, i gdje smo jo\u0161 dodali par svojih inovacija. Taj model je jedinstven, ali je napredan zato \u0161to stoji na le\u0111ima onih koji su ve\u0107 puno dobra napravili prije.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko dugo ve\u0107 radite na osnivanju banke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Inicijalna ideja stara je \u0161est godina. Prve tri godine trajala su prou\u010davanja sli\u010dnih primjera iz prakse i literature, odlasci na konferencije i formuliranje osnovnih na\u010dela. Sada tri godine radimo prakti\u010dno na terenu, od toga dvije i formalno kao zadruga na okupljanju ljudi, i na ispunjavanju svih zakonskih uvjeta. Dakle, formalno Zadruga za eti\u010dno finansiranje postoji od 2014, kada se cijeli proces profesionalizirao, a prije toga je idejno pripremana \u010detiri godine.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakav je bio po\u010detni odziv?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ljudi su od po\u010detka reagirali pozitivno, ali s dozom skepse. Koncept eti\u010dne banke privla\u010di ljude jer osje\u0107aju da im je tako ne\u0161to potrebno, iako se pla\u0161e da je to nemogu\u0107e, da su etika i bankarstvo pojmovi koji prosto ne idu skupa. Na\u0161 je posao bio da im na primerima iz inostranstva poka\u017eemo da je to realno, a svojim radom \u2012 da tu realnost mo\u017eemo preslikati i kod nas.<\/p>\n<p>Jo\u0161 uvijek se to previ\u0161e percipira kao moj projekt, iako je od po\u010detka jasno da u pitanju mora biti jedan \u0161iri pokret najrazli\u010ditijih aktera. To je krug koji se cijelo vrijeme \u0161iri. Od \u0161a\u010dice entuzijasta, do\u0161li smo do toga da danas u Zadruzi imamo jedanaest zaposlenih, i oko 400 \u010dlanova, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dka i pravna lica. Ti \u010dlanovi su nekad i firme, gradovi, op\u0107ine, udruge, i zadruge. Kad bi se gledalo direktno \u010dlanstvo na\u0161ih \u010dlanova, ljudi do kojih imamo direktan kontakt, sad se to ve\u0107 radi o nekakvih 50.000\u201260.000 ljudi.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko ste blizu tome da banka proradi u praksi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Treba uzeti u obzir da smo mi mre\u017ea mre\u017e\u00e2. Mi smo sad u fazi aktivacije tih mre\u017ea. Banka bi trebala imati oko 15.000 \u010dlanova, odnosno klijenata, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dke i pravne osobe, da bi bila samoodr\u017eiva, a vjerujemo da bi mogli najkasnije u tri godine poslovanja dosti\u0107i taj broj, a mo\u017eda i prije.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li ste i vi nekog inspirisali da poku\u0161a ne\u0161to sli\u010dno u zemlji ili regionu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>U Hrvatskoj smo poku\u0161ali bit vrlo inkluzivni, jer lak\u0161e je ujediniti snage i osnovati jednu banku, nego raditi paralelno na osnivanju vi\u0161e banaka. Imamo u Sloveniji vrlo razvijenu grupu koja \u017eeli kopirati na\u0161 model. Oni su, na\u017ealost, podijeljeni u tri grupe, ali \u010dini se da dolazi do konsolidacije i da \u0107e mo\u0107i dalje raditi zajedno. Postoji velika otvorenost za takve inicijative i ideje u Srbiji, sli\u010dno je u Bosni. A i \u010dinjenica je da \u017eelimo to plasirati kao open source model, koji bi onda bio dostupan svakome na planetu tko misli da je to korisno, i uz odre\u0111enu prilagodbu ili dodatak mo\u017ee to replicirati kod sebe.<\/p>\n<ul>\n<li>Ipak, ne planirate osnivanje regionalne eti\u010dke banke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedan od klju\u010dnih elemenata na\u0161eg modela eti\u010dnog bankarstva upravo je ograni\u010denost rasta, odnosno zadr\u017eavanje autonomije odlu\u010divanja u lokalnim zajednicama i pomaganje osnivanja sestrinskih banaka, a ne \u0161irenje na nova podru\u010dja. Ta autonomija odlu\u010divanja, blizak odnos i mogu\u0107nost prepoznavanja i prilagodbe lokalnim potrebama glavni je razlog za\u0161to se ne \u017eelimo \u0161iriti kao banka iz Hrvatske.<\/p>\n<ul>\n<li>Zanimaju me kriterijumi po kojima odlu\u010dujete da su neki projekti dru\u0161tveno korisni, naro\u010dito u oblasti nematerijalne produkcije. Kako eti\u010dka banka tretira proizvodnju i \u0161irenje nedominantnih ideja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mjerenje dru\u0161tvenog u\u010dinka vrlo je vru\u0107a tema u svim stru\u010dnim krugovima na razini EU i organizacija koje se time bave, jer je dru\u0161tveni u\u010dinak ne\u0161to \u0161to je te\u0161ko mjeriti u okviru pojedina\u010dnog projekta. On zavisi od mnogo dru\u0161tvenih faktora, i vidljiv je tek dugoro\u010dno. Postoje metodologije za mjerenje dugoro\u010dnih u\u010dinaka, ali one zahtijevaju dugotrajna i skupa istra\u017eivanja, \u0161to je potpuno neprilago\u0111eno bankarskim procedurama. Zato smo krenuli drugim smjerom: pri evaluaciji mjerimo dru\u0161tvenu prihva\u0107enost, na osnovu metodologije koju su razvili u Austriji, u pokretu Gemeinwohl\u2012\u00d6konomie (ekonomija zajedni\u0161tva), a koju smo prilagodili na\u0161im potrebama.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de nematerijalnih stvari, eti\u010dna banka ima dva pristupa \u2012 da svemu \u0161to je po logici neprofitno, kao \u0161to je civilni sektor, tako\u0111e pristupa na neprofitan na\u010din, gdje banka ne \u017eeli nikakvu zaradu: tu su i beskamatni krediti i sli\u010dno. Dio profita banke reinvestira se u taj sektor kao donacije, kao grantovi.<\/p>\n<ul>\n<li>Za\u0161to postoji, barem za sada, primetna podzastupljenost \u017eena u naju\u017eem timu banke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prije svega jer se na na\u0161u strukturu preslikava op\u0161ta dru\u0161tvena struktura, a patrijarhalni dru\u0161tveni odnosi ukorijenjeni su na svim razinama. Po zakonskim uvjetima, da bi neko bio u upravi banke mora imati 5\u20127 godina iskustva na vode\u0107im pozicijama u bankarstvu. A ako gledamo strukturu uprava banaka, one su upadljivo ve\u0107inski mu\u0161ke. I onda kad morate tra\u017eiti ljude i imate ta ograni\u010denja, uglavnom smo isto nalijetali na mu\u0161karce. Dodu\u0161e, od \u010dlanova uprave imamo 50\u201250% (od dvoje jedno je \u017eena), ali istina je da je u cijelom timu nepovoljan omjer zastupljenosti \u017eena, i to je ne\u0161to \u010dega smo svjesni i na \u010demu mislimo da treba aktivno raditi.<\/p>\n<p>Trenutno postoji interesovanje za formiranje sekcije \u017eenskog poduzetni\u0161tva unutar zadruge. Vjerujem da \u0107e kroz tu sekciju, pored toga \u0161to \u0107e zastupati svoje interese u zadruzi, \u010dlanice provoditi i edukaciju drugih \u010dlanova, u\u010diti ih o tome koja je va\u017enost micanja tih prikrivenih patrijarhalnih odnosa koji i dalje u dru\u0161tvu postoje.<\/p>\n<ul>\n<li>Kada ve\u0107 pri\u010damo o zakonskim ograni\u010denjima \u2013 da li je aktuelna legislativa povoljna za razvoj eti\u010dke banke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kad smo do\u0161li prvi put u Ministarstvo financija u Hrvatskoj i rekli da se \u017eelimo registrirati kao neprofitna organizacija, oni su nas gledali u nevjerici! Imamo u svom statutu odredbu da sav profit moramo reinvestirati u zajednicu \u2013 a ako pogledate definiciju \u0161to zna\u010di neprofitna organizacija, to je ipak to\u2026<\/p>\n<p>Naravno, zakonodavni okvir nije prilago\u0111en potrebama takve banke, jer niti jedna sli\u010dna ne postoji u Hrvatskoj, i ta ograni\u010denja jesu postojala, me\u0111utim mi smo uspjeli na\u0107i pravna rje\u0161enja kako ih zaobi\u0107i a ne napraviti nikakav zna\u010dajan kompromis. Po\u0161to nismo mogli registrirati banku kao zadrugu, postoje\u0107a forma je sljede\u0107a: imamo zadrugu \u010dije \u010dlanstvo \u010dine pomenute fizi\u010dke i pravne osobe, a zadruga je stopostotni vlasnik banke kao dioni\u010dkog dru\u0161tva. Svi zadrugari, \u010dlanovi, imaju podjednaka prava i obveze odlu\u010divanja o poslovanju banke, putem sistema jedan \u010dlan \u2012 jedan glas, neovisno od veli\u010dine uloga.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li ste zasad trpeli pritiske od strane predstavnika komercijalnog bankarstva?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zasad ne. Naro\u010dito su interesantne pozitivne reakcije zaposlenih. I premda su dio sustava koji generira cijeli niz nepravdi i lo\u0161ih praksi, ljudima to ipak nije blisko, naro\u010dito onima koji nisu u vrhu hijerarhije.<\/p>\n<ul>\n<li>A kako stoji stvar s velikim finansijskim institucijama poput MMF-a? Kako one tretiraju eti\u010dke banke?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Njima su eti\u010dne banke \u010dak i dobrim dijelom partneri. I Svjetska banka i Europska unija kroz institucije poput Europske banke za obnovu i razvitak, Europsku investicijsku banku i Europski investicijski fond i druge, dosta dobro sura\u0111uju s eti\u010dnim bankama zato \u0161to su sve te svjetske organizacije (i EU, i UN i Svjetska banka) dosta \u0161izofrene organizacije. Paradoksalno je da ista institucija koja, s jedne strane, generira probleme, s druge onda i pla\u0107a za njihovo rje\u0161avanje, ali tu su eti\u010dne banke vrlo \u010desto partneri koji poznaju taj sektor i koje mogu biti most izme\u0111u sredstava koja se plasiraju s te razine i krajnjih korisnika. Tako da tu stvarno nema nikakvih pote\u0161ko\u0107a. Naravno, to je sve tako dok je sustav eti\u010dnog bankarstva mali i zanemarljiv i ne zadire u profite velikih, i \u010dak se naj\u010de\u0161\u0107e bavi onim \u0161to velikima nije zanimljivo. \u0160ta tu, nekakva ekolo\u0161ka poljoprivreda, nekakve lokalne usluge, financiranje udruga i zadruga, to megabankama nije zanimljivo, i tu ste u poziciji finasiranja ne\u010dega gdje nikom niste stali na \u017eulj.<\/p>\n<ul>\n<li>Pretpostavljam da se onda \u010desto suo\u010davate s kritikom da eti\u010dke banke zapravo slu\u017ee kao instrument koji krpljenjem rupa podr\u017eava sistem?<\/li>\n<\/ul>\n<p>One zaista krpaju rupe u sistemu, i to je \u010dinjenica, ali vjerujem da one imaju sistemski potencijal promjene pogotovo kada ove klasi\u010dne banke do\u0111u u fazu u kojoj kad naprave neki nov problem i onda se ljudi zapitaju \u2013 kako smo dozvolili da se ovo desi? Onda kad imate neku alternativu, mo\u017eete re\u0107 \u2013 ovi tu ne rade probleme, dajte pre\u0111ite k njima.<\/p>\n<ul>\n<li>U krajnjoj doslednosti, da li smatrate model koji koristite reformskim ili alternativnim? Da li bi eti\u010dke banke mogle potpuno zameniti komercijalno bankarstvo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je alternativni model do kojeg se mo\u017ee do\u0107i reformskim putem. On stvarno nudi bitno druga\u010dije dru\u0161tvene odnose, bitno druga\u010diju ekonomiju i druga\u010dije stvaranje svega \u0161to iz toga proizlazi. Nije samo nadogradnja postoje\u0107eg, nego supstancijalno ne\u0161to mijenja, ali jednim tranzicijskim putem gdje se ne ide drasti\u010dnim, radikalnim rezovima, nego se ide na nu\u0111enje modela koji privremeno mo\u017ee funkcionirati unutar postoje\u0107eg kao nekakav podsustav \u2013 samo \u0161to je jasno da kada bi taj sustav postao dovoljno velik, postao bi dominantan, a on pod sobom podrazumijeva stvarno restrukturiranje dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n<ul>\n<li>Dakle, mislite da eti\u010dke banke imaju potencijal promene celog sistema?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Eti\u010dna banka samo je jedan kota\u010di\u0107 u toj pri\u010di, ali va\u017ean kota\u010di\u0107. Financije kre\u0107u od banaka, i na taj na\u010din mogu se generirati svi ostali modeli, od neprofitnog stambenog zadrugarstva do energetskog zadrugarstva, rije\u0161avanja energetskog siroma\u0161tva sudjelovanjem u energetskim zadrugama kroz modele lokalne proizvodnje hrane. Taj kota\u010di\u0107 u sustavu koji mo\u017ee bitno promijeniti dru\u0161tvene odnose.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=2572\" target=\"_blank\">Masina.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeras: Banka je klju\u010d od kojeg treba po\u010deti ukoliko se \u017eeli graditi bilo \u0161to druga\u010dije, er se \u0161to god da radite uvijek do\u0111e do pitanja financija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-202937","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=202937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202937\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=202937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=202937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=202937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}