{"id":202814,"date":"2016-04-11T11:25:09","date_gmt":"2016-04-11T09:25:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=202814"},"modified":"2016-04-11T11:25:09","modified_gmt":"2016-04-11T09:25:09","slug":"manjak-vitamina-izaziva-migrene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/11\/manjak-vitamina-izaziva-migrene\/","title":{"rendered":"Manjak vitamina izaziva migrene"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-121451\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/glavobolja-300x225.jpg\" alt=\"glavobolja\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Ve\u0107ina migrena mo\u017ee da se spre\u010di nadoknadom nutrijenata koje ne unosimo dovoljno. Vi\u0161e od polovine svih glavobolja su uzrokovane nedostatkom vitamina B. i D, ili su posledica trovanja te\u0161kim metalima.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina migrena mo\u017ee da se spre\u010di ili bar da se umanje i prorede napadi ove nesnosne glavobolje, tvrde ameri\u010dki nau\u010dnici. &#8220;Lek&#8221; se ne krije ni u kakvom novom preparatu, medikamentu ili revolucionarnoj metodi, ve\u0107 u nadoknadi manjka nutrijenata koji su i uzro\u010dnici najvi\u0161e tipova migrena.<\/p>\n<p>Migrene uzrokovane nedostatkom vitamina B i D, kao i glavobolje koje su posledica trovanja te\u0161kim metalima \u010dine vi\u0161e od polovine svih vrsta migrena.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su, najpre, dugo godina istra\u017eivali vezu izme\u0111u ovih okida\u010da i migrene, a zatim su dokazali i da nadoknadom ovih vitamina i \u010di\u0161\u0107enjem organizma od toksi\u010dnih metala, migrene kod nekih pacijenata potpuno nestaju ili se zna\u010dajno smanjuje broj napada glavobolje, postaju slabije i kra\u0107e traju.<\/p>\n<p>Migrene su jake glavobolje koje se \u010desto ponavljaju, i javljaju se uglavnom na jednoj strani glave. Tipi\u010dan simptom je pulsiraju\u0107i bol koji se pogor\u0161ava posle i najmanje svakodnevne aktivnosti. Migrenu prate mu\u010dnine i problemimi sa vidom, osetljivost na svetlo, bol iza jednog oka ili uva, a javljaju se i svetlucave ta\u010dke u vidnom polju.<\/p>\n<p>Postoje migrene sa aurom i bez aure. Aura je neurolo\u0161ki simptom koji prati migrenu naj\u010de\u0161\u0107e u obliku vizuelnih poreme\u0107aja. Migrene sa aurom uklju\u010duju i uko\u010denost i peckanje u rukama i nogama, probadanja u mi\u0161i\u0107ima poput igala, slabost jedne strane tela i vrtoglavice. Ponekad, govor i sluh su oslabljeni. Aure se obi\u010dno pojavljuju od \u010detiri do 72 sata pre napada migrene. Pacijent ose\u0107a mu\u010dninu, povra\u0107a i ima dijareju. Od 70 do 90 odsto njih ima migrenu sa aurom koja se javlja nekoliko puta sedmi\u010dno.<\/p>\n<p>Migrenu, me\u0111utim, mora ne\u0161to da aktivira. Nau\u010dnici iz Mejo klinike nabrojali su neke od uzro\u010dnika: hormonalne promene kod \u017eena, hrana, posebno slana i prera\u0111ena, preskakanje obroka, aditivi iz namirnica, vino i pi\u0107a sa kofeinom, stres, jaka svetlost i zvuci, promene u ritmu spavanja, psihi\u010dko naprezanje, varijacije vazdu\u0161nog pritiska, lekovi poput oralnih kontraceptiva i nitroglicerin. Najvi\u0161e ispitivane u migrene uzrokovane deficitom nutrijenata, a one se, sre\u0107om, mogu i spre\u010diti.<\/p>\n<p>Nedostatak vitamina B u organizmu, posebno B2, B6 i B12, dokazan jeokida\u010d migrena. Studija iz 2004. godine pokazala je da je visoka doza riboflavina efikasna preventiva migrenama. Kod u\u010desnika studije koji su uzimali dnevnu dozu vitamina B2, poznatijeg kao riboflavin, broj napada migrene je prepolovljen. Ovo istra\u017eivanje pokazalo je i da uzimanje najmanje 400 mg vitamina B2 dnevno zna\u010dajno prevenira nastanak migrene. Studija iz 2009. godine objavljena u \u010dasopisu Pharmacogenetics and genomics otkrila je da vitamini B6 i B12 mogu da smanje ja\u010dinu bola kod migrene, ali i da se migrene u tim slu\u010dajevima re\u0111e javljaju. Teoretski, nedostatak vitamina B izaziva o\u0161te\u0107enja u mo\u017edanom krvotoku jer nemaju adekvatnu ishranjenost, \u0161to mo\u017ee da bude okida\u010d za glavobolju.<\/p>\n<p>I manjak vitamina D se navodi kao jedan od glavnih okida\u010da za glavobolju. Ovaj vitamin je odgovoran za apsorpciju svih nutrijenata neophodnih za funkcionisanje organizma. Bez dovoljno vitamina D, mo\u017eete izgledati neuhranjeno iako se hranite redovno. Istra\u017eivanje iz 2008. godine predstavljeno na godi\u0161njem sastanku Ameri\u010dke asocijacije za glavobolje, otkrilo je da gotovo 42 odsto svih migrena poti\u010de od nedostatka vitamina D. Ovaj vitamin ima antizapaljensku sposobnost &#8211; smanjuje koncentraciju C-reaktivnog proteina, indikatora upale u organizmu, \u010dime se smanjuje i zapaljenje u nervima i krvnim sudovima mozga. Time se spre\u010davaju i migrene. Vitamin D poznato je, ima i analgetski efekat, pa i ako do\u0111e do migrene, one su znatno slabijeg intenziteta. Tako, uzimanje vitamina D istovremeno smanjuje u\u010destalost migrena kao i ja\u010dinu bola.<\/p>\n<p>Prvi simptom toksi\u010dnosti te\u0161kim metalima u organizmu poput olova, arsena, \u017eive, hroma, jeste upravo migrena. Iako organizam mo\u017ee da funkcioni\u0161e sa tragovima ovih metala u njemu, kada nivo otrova do\u0111e do odre\u0111ene granice, javljaju se migrene. Istra\u017eiva\u010di sa Juzunka Jil univerziteta u Turskoj istra\u017eivali su vezu izme\u0111u te\u0161kih metala i migrena. Studija je pokazala da pacijenti koji boluju od migrena imaju prekomeran nivo kadmijuma, gvo\u017e\u0111a, olova i mangana u organizmu. Mnogi od ovih metala mogu da pre\u0111u krvnu barijeru u mozgu i da izazovu oksidativno o\u0161te\u0107enje, koje se manifestuje migrenama.<\/p>\n<p>Sre\u0107om, minimalnom korekcijom \u017eivotnih stilova i ishrane, kao i uno\u0161enjem vitamina B i D grupe mo\u017ee da se izbegne migrena. Da biste izbegli trovanje te\u0161kim metalima zamenite sve boje i vodovodne cevi koje sadr\u017ee olovo, ne jedite ribu za koju niste sigurni da ne sadr\u017ei \u017eivu, i ne dr\u017eite u ku\u0107i baterije koje sadr\u017ee kadmijum. Vitamin D mo\u017eete dobiti od sunca, ali i ako jedete masnu ribu, pe\u010durke i mle\u010dne proizvode. Namirnice bogate vitaminom B su tako\u0111e mle\u010dni proizvodi, zeleno lisnato povr\u0107e, \u017eivinsko meso, banane, govedina i ostrige.<\/p>\n<p>\u0160TA MO\u017dETE DA U\u010cINITE<\/p>\n<p>VREME. Promena vremena, ta\u010dnije atmosferskog pritiska okida\u010d je za migrenu. Pratite vremensku prognozu i pripremite se za nastupaju\u0107e promene.<\/p>\n<p>HORMONI. Neravnote\u017ea hormona uobi\u010dajena pred mesntruaciju, u trudno\u0107i i menopauzi uzrokuje napade migrene. Razgovarajte sa doktorom o uklju\u010divanju hormonske terapije.<\/p>\n<p>HRANA. Neke namirnice i napici dovode do migrenoznih napada. Vodite dnevnik ishrane, i isklju\u010dite namirnice za koje sumnjate da su okida\u010di glavobolje.<\/p>\n<p>NAVIKE U ISHRANI. Preskakanje obroka i neredovna ishrana okida\u010di su za glavobolje. Nau\u010dite se da jedete uvek u isto vreme.<\/p>\n<p>MIRISI. Parfemi, hemijski preparati i drugi mirisi, posebno u prostorijama mogu da izazovu migrenozne napade. Zamolite kolege da ne koriste parfeme i dezodoranse u zatvorenoj prostoriji.<\/p>\n<p>SVETLOST. Jaka sijalista posebno fluorescenstno svetlo i svetlo od monitora mogu da budu izaziva\u010di bola u glavi. Nosite nao\u010dare za sunce kad ste napolju i izbegavajte da gledate u ekrane u zamra\u010denoj prostoriji.<\/p>\n<p>SPAVANjE. Previ\u0161e ili premalo sna, kao i lo\u0161 kvalitet spavanja krivci su za nastanak migrene. Ako imate problema sa spavanjem konsultujte se sa lekarom.<\/p>\n<p>FIZI\u010cKAAKTIVNOST. Ve\u017ebanje, sport i seks \u010desto aktiviraju nesnosne bolove u glavi. Posavetujte se sa lekarom koje aktivnosti i u koje vreme mo\u017eete da obavljate, va\u017eno je da se ne prenapre\u017eete, ali da imate dovoljno fizi\u010dke aktivnosti tokom nedelje.<\/p>\n<p>VRU\u0106INA. Pretople prostorije, spoljne vru\u0107ine i pregrevanje organizma mo\u017ee da izazove napad glavobolje. Odr\u017eavajte optimalnu temperaturu u prostoriji u kojoj boravite.<\/p>\n<p>DEHIDRATACIJA. Manjak te\u010dnosti u telu poznat je krivac za aktiviranje glavobolje. Izbegavajte alkohol i kofein, i pijte dovoljno vode kako biste izbegli dehidrataciju.<\/p>\n<p>PET GLAVNIH OKIDA\u010cA<\/p>\n<p>* \u010cokolada<\/p>\n<p>* Parfem<\/p>\n<p>* Alkohol<\/p>\n<p>* Promena vremena<\/p>\n<p>* Jaka svetlost<\/p>\n<p>MIGRENE U BROJKAMA<\/p>\n<p>* Milijarda ljudi \u0161irom sveta pati od migrene<\/p>\n<p>* 20 miliona napada migrene dogodi se dvakog dana<\/p>\n<p>* Tri puta \u010de\u0161\u0107e migrene poga\u0111aju \u017eene<\/p>\n<p>* 25 odsto \u017eena i osam odsto mu\u0161karaca dobi\u0107e migrenu tokom \u017eivota<\/p>\n<p>* 10 odsto dece uzrasta od pet do 15 godina pati od migrenoznih napada<\/p>\n<p>* Polovina \u017eena koje pate od migrene imaju napad jednom mese\u010dno<\/p>\n<p>* Kod 62 procenta dece migrena traje 24 sata<\/p>\n<p>novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina migrena mo\u017ee da se spre\u010di nadoknadom nutrijenata koje ne unosimo dovoljno. Vi\u0161e od polovine svih glavobolja su uzrokovane nedostatkom vitamina B. i D, ili su posledica trovanja te\u0161kim metalima. Ve\u0107ina migrena mo\u017ee da se spre\u010di ili bar da se umanje i prorede napadi ove nesnosne glavobolje, tvrde ameri\u010dki nau\u010dnici. &#8220;Lek&#8221; se ne krije ni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-202814","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=202814"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202814\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=202814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=202814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=202814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}