{"id":202674,"date":"2016-04-09T00:20:29","date_gmt":"2016-04-08T22:20:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=202674"},"modified":"2016-04-09T00:28:23","modified_gmt":"2016-04-08T22:28:23","slug":"bivsi-profesori-protiv-najavljenih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/09\/bivsi-profesori-protiv-najavljenih-promjena\/","title":{"rendered":"Biv\u0161i profesori protiv najavljenih promjena"},"content":{"rendered":"

\"dijalog\"<\/a>Da ukratko podsjetimo na karakter i tekovine prvog PMF u Crnoj Gori. \u010cetvorogodi\u0161nje studije matematike i fizike po\u010dele su sa radom prije skoro \u010detiri decenije – 1980. godine. Zadatak je bio \u0161kolovanje budu\u0107ih profesora i budu\u0107ih istra\u017eiva\u010da u ovim naukama. Ovakve studije su, tradicionalno, trajale 4 godine i studijski programi u regionu su bili veoma sli\u010dni na\u0161ima.\u00a0 Prelaskom na sistem 3+1+1+3,\u010detvorogodi\u0161njim studijama odgovarao je studij 3+1 (240 ECTS), kako je i zakon predvidio. Dakle, kvantum znanja neophodan za rad u prosvjeti i za ulazak u istra\u017eiva\u010dki rad – ostao je jednak pre\u0111a\u0161njem, \u010detvorogodi\u0161njem. Kasnije su sa radom po\u010dele studije biologije i ra\u010dunarstva. Pored \u0161kolovanja matemati\u010dara, fizi\u010dara, informati\u010dara i biologa, profesori PMF izvode nastavu iz matematike i fizike na svim univerzitetskim jedinicama UCG.Na fakultetu je do sada studijezavr\u0161ilo 148 matemati\u010dara i 146 fizi\u010dara. Doktoriralo je 19 fizi\u010dara od kojih 8 radi van zemlje, matematiku i ra\u010dunarstvo doktoriralo je 32, od kojih je 7 na\u0161lo svoje mjesto u inostranstvu. PMF je fakultet sa najvi\u0161e objavljenih nau\u010dnih radova na Univerzitetu Crne Gore.Studije matematike i fizike i dalje su fokusirane na \u0161kolovanje profesora matematike i fizike. Pro\u0161le godine na Zavodu za zapo\u0161ljavanje tra\u017eeno je 148 profesora matematike i 29 profesora fizike. Oko 20% nastave iz matematike i fizike u na\u0161im osnovnim i srednjim \u0161kolama je nestru\u010dno zastupljeno, a ne\u0161to manje od 20% profesora matematike i fizike u \u0161kolama ve\u0107 ima vi\u0161e od 60 godina.Na po\u010detku 21. vijeka, u svijetu koji se ubrzano, a \u010desto i nepredvidljivo mijenja, matematika, fizika, kao i nauke generalno, temelj su uspje\u0161nog li\u010dnog, socijalnog i profesionalnog razvoja pojedinca, i razvoja dru\u0161tva u cjelini. Nau\u010dni pogled na svijet, kriti\u010dko mi\u0161ljenje, posve\u0107enost\u00a0 istini, tehnolo\u0161ki i ekonomski prosperitet \u2013 samo su neki od\u00a0 fundamentalnih uticaja koje ove nauke imaju na intelektualni, socijalni, kulturni i moralni razvoj pojedinca i dru\u0161tva u cjelini.Dr\u017eava koja ima viziju da postane dio razvijenog i demokratskog svijeta, a Crna Gora tome sna\u017eno te\u017ei, prepoznaje ove potencijale i sna\u017eno podsti\u010de regrutovanje i razvoj kadrova u ovim oblastima. Obrazovanje ovih kadrova postaje sve slo\u017eenije i du\u017ee, kako bi se obezbijedilo sticanje visokih kompetencija za rad u svijetu koji napredujena zadivljuju\u0107i, ali i na na\u010din pun izazova koji tra\u017ee konstruktivne odgovore, na dobrobit ljudi i \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

U svijetlu naprijed re\u010denog, izri\u010diti zahtjev Rektorata da se pre\u0111e na sistem \u0161kolovanja 3+2+3 smatramo neracionalnim i nepotrebnim. Naime, studije od 3 godine (prvi stepen) ne mogu obezbijediti visoke kompetencije koje su neophodne za rad u savremenoj \u0161koli. Po prijedlogu rektoratastudije bi se zbog toga morale produ\u017eiti jo\u0161\u00a0 dvije godine (3+2). Time bi se trajanje \u0161kolovanja, u odnosu na prethodne sisteme4 ili 3+1, nepotrebno produ\u017eavaloza jednu godinui vi\u0161e bi ko\u0161talo. Napominjemo da u na\u0161em okru\u017eenju (Srbija, BiH, Makedonija) studije matematike i fizike (prvi stepen) traju \u010detiri godine, a u Hrvatskoj pet.Zahtjev za spajanje studijskih programa matematike i fizike – zbog malog broja studenta – je krajnje neargumentovan, u ovom trenutku.<\/p>\n

Koncept studija na tzv. dvogrupama u Crnoj Gori, davno je prevazi\u0111en (skoro prije \u010detiri decenije), ga\u0161enjem Vi\u0161e pedago\u0161ke \u0161kole, upravo zbog toga \u0161to takvi programi ne mogu da odgovore na zahtjeve savremene \u0161kole. Za univerzitetsku praksu studije na dvogrupama su danas – nepoznate.Mali broj studenata na matematici i fizici se ne rje\u0161ava spajanjem programa. Interes za ove nauke treba da prepozna dr\u017eava, o \u010demu je naprijed bilo rije\u010di, i da stvori stimulativan ambijent, koji \u0107e motivisati mlade da se obrazuju u ovim oblastima i posvete ovim karijerama. \u010cinjenica je da je nezamisliv univerzitet bez kvalitetnih studija matematike i fizike, da su nezamislive i druge nauke bez matematike i fizike, a jednako je nezamisliva dr\u017eava bez matemati\u010dki i fizi\u010dki pismenih gra\u0111ana. Da li je ikome palo na pamet da spaja neke druge studijske programe, na primjer na umjetni\u010dkim akademija, iako je broj studenata na njima manji od broja zaposlenih i anga\u017eovanih u nastavi? Naravno, broj studenata nikako ne smije da bude razlog takvim poduhvatima.<\/p>\n

U \u010ditavoj pri\u010di o promjenama na Univerzitetu, iako se stalno nagla\u0161ava rije\u010d kvalitet, ne postavljaju se klju\u010dna pitanja kvaliteta niti se dobijaju odgovori na njih. Ne govori se o tome koji standardi treba da budu ispunjeni da bi obezbijedili kvalitet obrazovnog procesa?<\/p>\n

\u0160ta je sa uslovima za rad studenata (biblioteke, \u010ditaonice), sta je sa ra\u010dunarskom infrastrukturom? \u0160ta je sa profesionalnim razvojem univerzitetskih profesora, inostranim nau\u010dnim \u010dasopisima i drugom literaturom? Kako se mjeri kvalitet na UCG? Koliko i na koji na\u010din su studenti uklju\u010deni u procjenu kvaliteta? Na kraju, sa koliko i kako finansirati rad Univerziteta Crne Gore?
\n————————<\/p>\n

Reagovanje rektorke i rektorskog kolegijuma<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pismo javnosti profesora univerziteta Predraga Obradovi\u0107a, Slobodana Backovi\u0107a i Perka Vukoti\u0107a upu\u0107eno povodom reorganizacije Univerziteta Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-202674","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-huskanje-na-dijalog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=202674"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202674\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=202674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=202674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=202674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}