{"id":202466,"date":"2016-04-06T07:41:55","date_gmt":"2016-04-06T05:41:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=202466"},"modified":"2016-04-06T23:08:34","modified_gmt":"2016-04-06T21:08:34","slug":"moda-je-najdraze-dijete-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/06\/moda-je-najdraze-dijete-kapitalizma\/","title":{"rendered":"Moda je najdra\u017ee dijete kapitalizma"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorica:\u00a0 Tihana Bertek<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-202467 size-medium\" title=\"Foto: plutopress.wordpress.com\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-300x220.jpg\" alt=\"Tansy Hoskins\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Tansy-Hoskins.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Tansy Hoskins, britanska spisateljica, novinarka i aktivistkinja, autorica je knjige &#8216;Za\u0161iveno do bola\u2019: Antikapitalisti\u010dka knjiga mode (Stitched-Up: The Anti-capitalist Book of Fashion), \u010diji je prijevod nedavno objavljen u izdanju Sandorfa&amp;Mizantropa i Centra za istra\u017eivanje mode i odijevanja &#8211; CIMO.<\/p>\n<p>U knjizi, koja predstavlja istra\u017eivanje i o\u0161tru kritiku modnog sistema danas, Hoskins inzistira na tome da je moda dru\u0161tvena proizvodnja te da ignoriranje te \u010dinjenice dovodi do mistifikacije mode. No, kako navodi Ankica \u010cakardi\u0107, jedna od recenzentica, u modi nema apsolutno ni\u010deg posebno romanti\u010dnog.<\/p>\n<p>Svrha analize modne industrije kao industrije, poja\u0161njava autorica, je zadr\u017eati diskusiju o modi \u010dvrsto u materijalnoj sferi i razotkriti pre\u0161u\u0107ivani aspekt modne industrije \u2013 borbu radnika i radnica koje se \u017eele osloboditi izrabljivanja i potla\u010denosti.<\/p>\n<p>Hoskins je u prosincu 2015. gostovala u Zagrebu, gdje je odr\u017eala dva predavanja (u Zelenoj akciji i na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu). Kao prevoditeljica knjige, imala sam priliku upoznati simpati\u010dnu i vrlo anga\u017eiranu Tansy (kao i njezinu mamu Kay, okorjelu hipi-vegetarijanku koja mi je poku\u0161ala objasniti sve \u010dari Bristola) te joj postaviti par pitanja u vezi knjige.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to te potaknulo da napi\u0161e\u0161 ovu knjigu? Koliko su tvoja osobna iskustva utjecala na odabir tema?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za\u0161iveno do boli je vrlo globalna knjiga, a istovremeno i moj osobni projekt kojim sam se htjela baviti zato \u0161to sam tra\u017eila neke odgovore i nisam ih nigdje mogla prona\u0107i. Kroz knjigu sam se \u017eeljela suo\u010diti s problemima u modnoj industriji o kojima sam razmi\u0161ljala \u2013 od radni\u010dkih prava i okoli\u0161a do rasizma i kulturne aproprijacije, od poreme\u0107aja u prehrani s kojima su se borili moji prijatelji i prijateljice, do \u017eelje za konzumacijom odje\u0107e koja je poput crne rupe koju nikad ne mo\u017eemo popuniti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako definira\u0161 &#8220;modu&#8221;? Za\u0161to si se odlu\u010dila promatrati visoku (high fashion) i uli\u010dnu modu (high street fashion) usporedo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Modu definiram kao &#8220;promjenu stilova odijevanja i izgleda koje usvajaju odre\u0111ene skupine ljudi&#8221;. No, u knjizi modu smje\u0161tam u prili\u010dno materijalni, industrijski svijet te je prikazujem kao dereguliranu industriju koja uvelike ovisi o podugovaranju poslova i koja se temelji na prodaji milijardi potro\u0161nih predmeta. Granica izme\u0111u visoke i uli\u010dne mode se uru\u0161ila. Pristupa\u010dne marke danas odr\u017eavaju revije na tjednima mode, a takozvane &#8220;luksuzne&#8221; marke najvi\u0161e zara\u0111uju prodaju\u0107i privjeske za klju\u010deve, remenje i parfeme, a ne luksuznu odje\u0107u.<\/p>\n<ul>\n<li>U knjizi navodi\u0161 da je moda &#8220;najdra\u017ee dijete kapitalizma&#8221;. \u0160to pod time misli\u0161? Mo\u017eemo li modu promatrati kao simptom kapitalizma?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ukratko re\u010deno, glavna teza knjige glasi: &#8220;Kapitalizam je lo\u0161.&#8221; Pisanje ove knjige bio je moj poku\u0161aj odgovaranja na pitanja koja se ti\u010du zlo\u010dina koje je po\u010dinila moda \u2013 od stradavanja i smaknu\u0107a radnika\/ca, do zapanjuju\u0107eg one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a, rasizma i pritiska na \u017eene da mrze svoja tijela. \u017deljela sam ne samo pokazati \u0161to se doga\u0111a u modnoj industriji, ve\u0107 istra\u017eiti za\u0161to se to doga\u0111a, razotkriti sustavne tendencije koje neprestano smanjuju nadnice, umanjuju ekolo\u0161ku svijest i stvaraju nebrojene besmislene proizvode koji nam ne trebaju. Poriv za zaradom u kapitalizmu nadja\u010dava sve drugo, uklju\u010duju\u0107i dobre namjere. Stoga mi je bilo jako va\u017eno pisati iz antikapitalisti\u010dke perspektive i naglasiti da je upravo kapitalizam uzro\u010dna veza izme\u0111u svih problema koje navodim.<\/p>\n<ul>\n<li>U knjizi pi\u0161e\u0161 i o &#8220;eti\u010dnoj&#8221; modi, \u0161to je bila i tema tvog predavanja odr\u017eanog na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu. Mo\u017ee\u0161 li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tom konceptu i njegovoj odr\u017eivosti unutar kapitalizma?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dvadeset godina nakon \u0161to se pojavilo, tr\u017ei\u0161te eti\u010dne mode vrlo je maleno \u2013 sa\u010dinjava tek oko 1% globalne proizvodnje i prodaje. Danas se eti\u010dna moda natje\u010de s modelom brze mode koji proizvodi jeftinu i nekvalitetnu odje\u0107u \u2013 i to u vrijeme kada je globalna financijska kriza potro\u0161a\u010dima drasti\u010dno smanjila kupovnu mo\u0107. Eti\u010dne modne marke mogu biti inovativne u smislu tehnologije i potvrde da moda ne mora podrazumijevati okrutnost, no one ne predstavljaju izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo; za to nam je potrebna sustavna promjena.<\/p>\n<ul>\n<li>Nakon \u0161to sam pro\u010ditala knjigu, moram priznati da sam izgubila \u017eelju za \u0161opingom. Nekoliko mjeseci kasnije, i dalje se osje\u0107am pomalo nelagodno kupovati odje\u0107u marki u vlasni\u0161tvu korporacija o kojima pi\u0161e\u0161 u knjizi (npr. Inditex). Zanima me u kojoj mjeri, ako uop\u0107e, mo\u017eemo kao individualne potro\u0161a\u010dice i potro\u0161a\u010di utjecati na situaciju u modnoj industriji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nadam se da \u0107e knjiga \u010ditateljima\/cama poslu\u017eiti kao poticaj da mijenjaju svijet. Postoje stotine organizacija i kampanja za pravedniju modu u koje se mo\u017eete uklju\u010diti. Trebate samo razmisliti do \u010dega vam je najvi\u0161e stalo i oko \u010dega biste se \u017eeljeli anga\u017eirati.<\/p>\n<p>Mislim da je jedan od klju\u010dnih doprinosa knjige propitivanje ideje da je pravdu mogu\u0107e kupiti. Nije dovoljno samo promijeniti na\u0161e \u0161oping navike. Kapitalizam nas u\u010di da \u0107emo samostalnim (a ne kolektivnim) djelovanjem biti osna\u017eeni\/e, da sloboda podrazumijeva raznolikost proizvoda koje konzumiramo, i da trebamo vjerovati u sustav i kupovanjem (a ne borbom) ostvariti vrli novi svijet. Takav narativ u\u010di nas da tro\u0161enjem mo\u017eemo korporacije &#8220;dovesti u red&#8221; i u\u010diniti ih eti\u010dnima. Rije\u010d je o retorici demokracije koja slu\u017ei kao paravan za izrabljivanje. Odluke o kupovini koje donosimo kao pojedinci ne\u0107e promijeniti svijet, ve\u0107 moramo izgraditi sna\u017ene dru\u0161tvene pokrete koji \u0107e donijeti promjene. Jako je va\u017eno da to ljudi shvate.<\/p>\n<ul>\n<li>Zadnja tri poglavlja knjige sadr\u017ee tra\u010dak optimizma, opisuju\u0107i mogu\u0107e to\u010dke otpora te zami\u0161ljaju\u0107i postkapitalisti\u010dko dru\u0161tvo u kojem moda u svom dana\u0161njem obliku vi\u0161e ne postoji. Bi li na\u0161a odje\u0107a u takvom dru\u0161tvu izgledala razo\u010daravaju\u0107e uniformno, kako je prikazuju brojni filmovi (i utopijski i distopijski) smje\u0161teni u budu\u0107nost?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Definitivno ne bi! Moramo razgovarati o ru\u0161enju modne industrije zato \u0161to bi to bilo vrlo uzbudljivo u smislu inovacije i dizajna. Danas 99,9% mode izgleda zapanjuju\u0107e bezli\u010dno zato \u0161to tr\u017ei\u0161te diktira dizajn, \u0161to je nu\u017eno dosadno. Zamislite da modnom industrijom ne upravlja hrpa bijelih mu\u0161karaca \u2013 zamislite industriju koja nije ograni\u010dena diskriminatornim normama koje se ti\u010du roda, seksualnosti i rase. Voljela bih svjedo\u010diti demokratizaciji mode i eksploziji kreativnosti koja bi uslijedila. To bi bilo spektakularno!<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cime se trenutno bavi\u0161? Koji su ti planovi za budu\u0107nost?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Trenutno dovr\u0161avam magisterij iz radijskog i televizijskog novinarstva na Sveu\u010dili\u0161tu u Cardiffu. \u017delim nau\u010diti nove na\u010dine kako dokumentirati pri\u010de o izrabljivanju u modnoj industriji. Nadam se da \u0107u imati prilike raditi radijske i TV intervjue koji prikazuju realno stanje u industriji \u2013 ali i napisati jo\u0161 jednu knjigu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.voxfeminae.net\/cunterview\/kultura\/item\/9664-tansy-hoskins\" target=\"_blank\">voxfeminae.net<\/a><\/p>\n<p><em><strong>Napomena: Ne objavljujemo komentare posjetilaca na autorske tekstove koje prenosimo iz drugih medija. U slu\u010daju oglu\u0161ivanja o ovu napomenu, Uredni\u0161tvo \u0107e obrisati komentar.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tansy Hoskins: Kapitalizam nas u\u010di da \u0107emo samostalnim (a ne kolektivnim) djelovanjem biti osna\u017eeni\/e, da sloboda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":202467,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-202466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=202466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/202466\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/202467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=202466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=202466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=202466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}