{"id":201693,"date":"2016-03-25T08:57:43","date_gmt":"2016-03-25T07:57:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=201693"},"modified":"2016-03-25T08:57:43","modified_gmt":"2016-03-25T07:57:43","slug":"bijela-imela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/03\/25\/bijela-imela\/","title":{"rendered":"Bijela imela"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-201694\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-300x200.jpg\" alt=\"bijela imela\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-580x387.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-450x300.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-480x320.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-235x157.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-75x50.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-350x234.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela-220x147.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/bijela-imela.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Zimzeleni grm bela imela (Viscum album) udobno parazitira na granama listopadnog drve\u0107a, jelama, borovima, vo\u0107kama. Iako mo\u017ee da se razvija i samostalno, radije sisaljkama iz drveta doma\u0107ina crpi hranljive sokove. Ipak, smatra se izuzetno lekovitom biljkom, o \u010demu svedo\u010de nordijske i keltske legende, u kojima su joj pripisana &#8220;bo\u017eanska svojstva&#8221; jer podsti\u010de libido, plodnost i ljubav. Starim narodima je bila univerzalni lek, cenili su je Hipokrat i poznati fitoterapeuti Rudolf \u0160tajner i Sebastijan Knajp.<\/p>\n<p>Cveta po\u010detkom prole\u0107a, a plodovi sazrevaju mesecima kasnije, zimi ili po\u010detkom slede\u0107e godine u vidu prozirne, beli\u010daste bobice, obavijene \u010dvrstom opnom sa jednom do tri svetlozelene semenke. Plod je otrovan, a dr\u0161ka i list su lekoviti i u tu svrhu beru se i su\u0161e od marta do kraja aprila ili od po\u010detka oktobra do kraja decembra. Ostalih meseci biljka nema lekovito dejstvo. Bobice se koriste samo za spoljnu upotrebu, ne smeju da se jedu jer su otrovne.<\/p>\n<p>Iako zvani\u010dna medicina belu imelu smatra \u0161kodljivom, u tradicionalnoj ima izuzetno \u0161iroku primenu. Koristi se u vidu \u010daja, tinkture, praha, od bobica se pravi mast, spravljaju se i \u010dajne obloge i tople kupke od listova i bobica. Poznata je kao sredstvo za smirenje nervnog sistema, ubla\u017eava gr\u010deve i pobolj\u0161ava san. Izgra\u0111uje, hrani i ja\u010da centralni nervni sistem. Kod \u017eena ubla\u017eava reproduktivne probleme, poma\u017ee kod neplodnosti, reguli\u0161e menstruaciju i elimini\u0161e bolove, kao i simptome menopauze. Ubla\u017eava sve vrste unutra\u0161njih krvarenja i bolova.<\/p>\n<p>Narodni lekari je, uz glog, smatraju najboljim prirodnim sredstvom za kardiovaskularne i sr\u010dane tegobe. Sadr\u017ei elemente koji normalizuju krvni pritisak, spre\u010dava sklerozu krvnih sudova i o\u0161te\u0107enje srca, reguli\u0161e puls. Sna\u017eno podsti\u010de metabolizam, poja\u010dava rad organa za varenje i spre\u010dava zatvor. Poma\u017ee kod dijabetesa i normalizuje lu\u010denje \u017eu\u010di.<\/p>\n<p>Ja\u010da imunitet, a kod erektilne disfunkcije pobolj\u0161ava libido. Mnoge studije dokazuju da viskotoksini iz imele rastvaraju opnu malignih \u0107elija i tako ih razaraju. Sastojci lektini deluju kao citostatici i zaustavljaju rast tumorskih \u0107elija. Utvr\u0111eno je i to da imela olak\u0161ava bolove i smanjuje ne\u017eeljene posledice izazvane hemoterapijom.<\/p>\n<p>Preparate od ove biljke ne bi trebalo da koriste trudnice i dojilje, a ne smeju ni da se uzimaju zajedno sa lekovima za srce. Tako\u0111e, ne koristi se imela sa hrasta, jer je otrovna, a ona se prepoznaje po \u017eutim bobicama.<\/p>\n<p>TINKTURA, \u010cAJ EKSTRAKT<\/p>\n<p><strong>\u010caj<\/strong> &#8211; Do vrha punu ka\u0161i\u010dicu listova i gran\u010dica imele sipajte u \u0161olju i prelijte sa 2 dl vode, pa ostavite da preno\u0107i. Ujutru \u010daj malo zagrejati, procedite i pijte.<\/p>\n<p><strong>Vodeni ekstrakt<\/strong> &#8211; Pome\u0161ajte ka\u0161i\u010dicu praha imele sa 2 dl vode. Ostavite da odstoji 4 sata, a zatim procedite. Pije se po 1 dl ujutru i uve\u010de. Prah se dobija tako \u0161to se suvi listovi samelju ili istucaju u avanu dok ne postanu kao pra\u0161ak, koji se \u010duva u hermeti\u010dki zatvorenoj posudi.<\/p>\n<p><strong>Tinktura<\/strong> &#8211; Usitnite 200 g listova imele, prelijte sa 1 l rakije, ostavite da odstoji tri nedelje i procedite. Uzimajte jednu ka\u0161i\u010dicu tinkture sa 2 dl te\u010dnosti po izboru, dva do tri puta na dan.<\/p>\n<p>novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zimzeleni grm bela imela (Viscum album) udobno parazitira na granama listopadnog drve\u0107a, jelama, borovima, vo\u0107kama. Iako mo\u017ee da se razvija i samostalno, radije sisaljkama iz drveta doma\u0107ina crpi hranljive sokove. Ipak, smatra se izuzetno lekovitom biljkom, o \u010demu svedo\u010de nordijske i keltske legende, u kojima su joj pripisana &#8220;bo\u017eanska svojstva&#8221; jer podsti\u010de libido, plodnost i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":201694,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-201693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=201693"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201693\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/201694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=201693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=201693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=201693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}