{"id":201368,"date":"2016-03-20T12:12:25","date_gmt":"2016-03-20T11:12:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=201368"},"modified":"2016-03-20T12:12:25","modified_gmt":"2016-03-20T11:12:25","slug":"um-se-moze-natjerati-na-srecne-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/03\/20\/um-se-moze-natjerati-na-srecne-misli\/","title":{"rendered":"Um se mo\u017ee natjerati na sre\u0107ne misli"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-195924\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/sreca-300x220.jpg\" alt=\"sreca\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Da li ste se ikada osje\u0107ali toliko tu\u017eno, ljutito ili anksiozno da ste jednostavno po\u017eeljeli da pobjegnete od sebe ili da u ruci imate \u010darobni \u0161tapi\u0107 koji \u0107e odagnati lo\u0161e misli?<\/p>\n<p>Iako su lo\u0161e misli ponekad dio ve\u0107eg problema poput depresije, svi s vremena na vrijeme posjetimo tu\u017eni svijet tegobnih misli od kojih u tom trenutku ne vidimo bijeg. Ipak, pojedini ljekari smatraju da se zdravi ljudi mogu samostalno &#8220;preobratiti&#8221; koriste\u0107i jedan jednostavan trik.<\/p>\n<p>Amit Sood, ljekar i profesor medicine u ameri\u010dkoj medicinskoj klinici i \u0161koli Mayo, tvrdi da zdravi ljudi u svojim umovima posjeduju prekida\u010d koji je lako na\u0107i i istrenirati kako bi bio dostupan u svako doba dana.<\/p>\n<p>On je dvije decenije prou\u010davao na hiljade pacijenata koji su imali problema sa raspolo\u017eenjem, a razgovarao je i sa stotinama nau\u010dnika te pro\u010ditao na stotine analiza, istra\u017eivanja i knjiga vezanih za tugu, anksioznost i stresne misli. Zaklju\u010daj je bio jedan \u2013 ljudski mozak se kontinuirano prebacuje izme\u0111u dva stanja.<\/p>\n<p>Prvo stanje je standardno stanje u kojem su na\u0161e misli slobodne i nevezane za trnutno okru\u017eenje, a drugo stanje je fokusirano stanje u kojem je na\u0161 um koncentrisan na trenutno okru\u017eenje ili na na\u0161 trenutni posao.<\/p>\n<p>Ukratko, na\u0161 mozak radi u &#8220;standardnom stanju&#8221; 50 posto ili vi\u0161e od 50 posto budnog vremena i vrlo je koristan kada je u pitanju kreativnost ili povezivanje de\u0161avanja. S druge strane, pojedini ljudi u ovom stanju provode previ\u0161e vremena \u0161to uzrokuje kreiranje lo\u0161ih misli.<\/p>\n<p>Nastaje opsesivno razmi\u0161ljanje o \u0161ta-bi-bilo-kad-bi-bilo scenarijima te o tome \u0161ta ljudi &#8220;zaista&#8221; misle o vama. Ova i srodna razmi\u0161ljanja vremenom uzrokuju stres, anksioznost i manjak sre\u0107e.<\/p>\n<p>S obzirom da se fokusiranjem na konkretan posao, hobi, temu, film ili knjigu provjereno rje\u0161avamo misli koje nas brinu i preokupiraju, Sood predla\u017ee da istreniramo uklju\u010denje fokusiranog stanja kako bi ga mogli aktivirati po potrebi, tj. kada god se pojave negativne misli kod zdravih osoba.<\/p>\n<p>&#8220;Fokusiranje \u0107e vam pribli\u017eiti svijet koji \u0107ete vi\u0161e cijeniti te koji \u0107e vam pru\u017eiti zna\u010denje i smisao&#8221;, zaklju\u010duje Sood.<\/p>\n<p>klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li ste se ikada osje\u0107ali toliko tu\u017eno, ljutito ili anksiozno da ste jednostavno po\u017eeljeli da pobjegnete od sebe ili da u ruci imate \u010darobni \u0161tapi\u0107 koji \u0107e odagnati lo\u0161e misli? Iako su lo\u0161e misli ponekad dio ve\u0107eg problema poput depresije, svi s vremena na vrijeme posjetimo tu\u017eni svijet tegobnih misli od kojih u tom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-201368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=201368"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201368\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=201368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=201368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=201368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}