{"id":201252,"date":"2016-03-18T08:00:53","date_gmt":"2016-03-18T07:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=201252"},"modified":"2020-02-16T20:28:09","modified_gmt":"2020-02-16T19:28:09","slug":"bijeg-od-proslosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/03\/18\/bijeg-od-proslosti\/","title":{"rendered":"Bijeg od pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"

I Uvodne napomene<\/strong><\/p>\n

Po\u0161tovani organizatori,<\/p>\n

Cijenjeni u\u010desnici debate,<\/p>\n

Zadovoljstvo mi je da danas u\u010destvujem u ovoj debati.<\/a> REKOM je jedna od rijetkih civilnih postjugoslovenskih inicijativa koje jo\u0161 uvijek imaju smisla, bez obzira na o\u010dekivanu ograni\u010denost zadatih ciljeva i vjerovatno skromne rezultate koji \u0107e se ostvariti u predstoje\u0107im godinama. Ipak, bitno je da REKOM istrajava u svojoj plemenitoj i humanoj namjeri od koje se ne smije odustati. Ja \u0107u se u mom izlaganju fokusirati na tri pitanja koja su u neposrednoj vezi sa temom ovog skupa.<\/p>\n

II Okvirno o pomirenju<\/strong><\/p>\n

Cijenim da je pojam pomirenja nespretno izabran iako je jasna njegova civilizacijska poruka. Na\u017ealost, mislim da \u0107e sada\u0161nje generacije biti svjedoci iluzornosti tzv. pomiriteljskog procesa u regionu ali, bez obzira na to, moramo poku\u0161ati da stvaramo dru\u0161tvenu klimu koja \u0107e budu\u0107e generacije osloboditi stigme vremena u kojem \u017eivimo. Podr\u017eavam potrebu da biv\u0161e jugoslovenske republike i novonastale dr\u017eave te\u017ee normalizaciji i pobolj\u0161anju me\u0111usobnih odnosa, kao i eti\u010dku nu\u017enost suo\u010davanja postjugoslovenskih dru\u0161tava sa nedavnom dehumanizovanom i varvarskom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Pritom, treba da znamo da \u201cpomirenja\u201d nema bez istine, odnosno bez prihvatanja notornih i dokazanih \u010dinjenica. Ali, isto tako, moramo znati da istinu niko od sukobljenih strana ne \u017eeli objeru\u010dke prihvatiti niti javno afirmisati. Jer, istina donosi nemir i razobli\u010dava krivicu.<\/p>\n

S druge strane, pomirenje nije mogu\u0107e ukoliko su politi\u010dke, istorijske i obrazovne interpretacije postjugoslovenskih doga\u0111aja i stradanja suprostavljene, konfrontirane ili dijametralno suprotne. Primjera radi, dana\u0161nja omladina u regionu, koja je ro\u0111ena nakon devedesetih godina, u znatnoj mjeri i na tragi\u010dan na\u010din po\u010dinje da li\u010di na mitinga\u0161e i \u0161ovinisti\u010dke terenske radnike koji su bili uli\u010dna uvertira u nastupaju\u0107em bolu i sunovratu. Dalje, jasno je da nema pomirenja bez pravde koja uklju\u010duje sudsko procesuiranje zlo\u010dina i kakvu-takvu satisfakciju za \u017ertve ali i stalno otvoreno i o\u010digledno uzaludno pitanje lustracije. Me\u0111utim, treba znati da je na Balkanu pravda naj\u010de\u0161\u0107e zabava za naivne, dok je nepravda konstanta a nacionalizam, \u0161to bi marksisti rekli, \u201copijum za narod\u201d.<\/p>\n

Kona\u010dno, treba da znamo da na\u010delna i principijelna rasprava podrazumijeva da ne\u00a0 mo\u017ee biti pomirenja bez odlaska i politi\u010dke eliminacije aktera zlo\u010dina\u010dke, ratno-hu\u0161ka\u010dke ili nasilni\u010dke postjugoslovenske politike (politi\u010dke, konfesionalne, intelektualne, medijske vo\u0111e i lideri). Oni moraju da odu da bi se na\u0161a dru\u0161tva lije\u010dila i dugoro\u010dno civilizovala.<\/p>\n

III Gdje je danas tzv. Region?<\/strong><\/p>\n

\u017drtve i stradalnici<\/span><\/p>\n

Te\u0161ko da \u0161ira regionalna javnost zna da je raspad Jugoslavije ko\u0161tao preko 130.000 \u017eivota, vi\u0161e od 12.000 nestalih, preko 420.000 izbjeglica i raseljenih lica koji jo\u0161 uvijek ne mogu da se vrate svojim ku\u0107ama, dok je oko 20.000 ljudi u statusu apatrida ili im prijeti opasnost da to postanu, pri \u010demu je najmanje 20.000 \u017eena pro\u0161lo kroz pakao seksualnog ratnog nasilja.<\/p>\n

Propala ekonomija<\/span><\/p>\n

Da li \u0161ira regionalna javnost zna da su ekonomski gubici raspada Jugoslavije te\u0161ki preko 400 milijardi dolara, da u Crnoj Gori nijesu ni\u017ei od 6 milijardi dolara, da su biv\u0161e jugoslovenske republike danas primjer slabih dr\u017eavica, kolonizovanih teritorija, protektorata, manje-vi\u0161e beznade\u017enih politi\u010dkih zajednica, \u010diji javni dugovi ve\u0107 prelaze 120 milijardi eura (samo Hrvatska i Srbija imaju javni dug na nivou njihovog godi\u0161njeg dru\u0161tvenog bruto-proizvoda).\u00a0 Pritom, korupcija i organizovani kriminal su na vrhu njihovih profitabilnih privrednih grana.<\/p>\n

Regresivna i dekadentna politika<\/span><\/p>\n

Na vlasti u Srbiji su mutirane politi\u010dke snage koje su devedesetih godina predvodile velikosrpsku zlo\u010dina\u010dku agresiju. Oba \u010delna politi\u010dara Srbije bi se prije dvadesetak godina javno odrekla i ogradila od sebe dana\u0161njih. Na vlasti u Hrvatskoj su ofucani i korumpirani nacionalisti koji bi najradije izbjegli bilo kakvo suo\u010davanje hrvatskog dru\u0161tva sa skorom pro\u0161lo\u0161\u0107u, ali bi rado dr\u017eali tirade o stradanjima tzv. domoljuba od prije 70 godina. U BiH stvari su hibernirane u beskrajnim klero-nacionalisti\u010dkim krugovima, gotovo beznade\u017ene i dodatno regresivno oja\u010dane jalovim me\u0111unarodnim faktorom. Na Kosovu, kao o\u010diglednom protektoratu, tako\u0111e imamo vode\u0107e politi\u010dare koji su optere\u0107eni ratnim kontroverzama i te\u0161kim optu\u017ebama. Kona\u010dno, u Crnoj Gori je na vlasti jo\u0161 uvijek stranka koja je predvodila crnogorski marionetski mamurluk i nacionalni sunovrat tokom devedesetih godina. Sada\u0161nji prvi \u010dovjek te stranke je i onda bio premijer, samo \u0161to je tada bio jedan od nosilaca politike unutra\u0161nje mr\u017enje i obra\u010duna sa proevropskim i reformatorskim snagama, ali i pristalica agresivne retorike prema doju\u010dera\u0161njim bratskim republikama.<\/p>\n

Ovakvo politi\u010dko stanje u svim ex-jugoslovenskim republikama nesumnjivo marginalizuje proces suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Tako je\u00a0 Srbija danas zemlja u kojoj je rehabilitovano \u010detni\u0161tvo, dok su nedavni velikosrpski zlo\u010dini i odlu\u010duju\u0107a uloga Milo\u0161evi\u0107eve politike u ubijanju Jugoslavije zamagljeni, minorizovani i skrajnuti. Za mnoge,\u00a0 Srebrenica, Vukovar i Sarajevo nijesu simboli genocida, razaranja\u00a0 i ratnih zlo\u010dina ve\u0107 neprijatne rije\u010di koje podme\u0107u neprijatelji tzv. srpstva. S druge strane, Hrvatska je dr\u017eava bez snage da se suo\u010di sa svojom odgovorno\u0161\u010du u pogledu progona i zlo\u010dina nad Srbima, pri \u010demu se sve to kamuflira nespornom \u010dinjenicom da je Hrvatska bila \u017ertva agresije i teritorijalnog raspar\u010davanja. Dalje, BiH je tragi\u010dan primjer produ\u017eenog konflikta, kvazi-dr\u017eava koja trune u klero-nacionalizmu, korupciji i kriminalu, ustavnoj disfunkcionalnosti i nemo\u0107i da potisne \u0161ovinisti\u010dku i iredentisti\u010dku politiku koja Bosnu svodi na propalu dr\u017eavu.<\/p>\n

A \u0161to se ti\u010de Crne Gore, mi smo dobar primjer bijega od pro\u0161losti ili utilitaristi\u010dkog i selektivnog suo\u010davanja sa svojom neslavnom ulogom u raspadu SFRJ, kao i opstrukcijom pravde u to malo slu\u010dajeva koji se uzaludno jo\u0161 uvijek vode pred malokrvnim pravosu\u0111em. \u0160trpci, Bukovica, Kalu\u0111erov laz, deportacija gra\u0111ana BiH, Morinj, ne prijaju crnogorskoj ve\u0107inskoj i la\u017enoj savjesti. Pritom, dominatna politi\u010dka klasa\u00a0 u Crnoj Gori je i dalje skup politi\u010dara i refleksija one politike koja je devedesetih navukla Crnoj Gori \u201com\u010du oko vrata\u201d a koju zadugo ne\u0107emo mo\u0107i skinuti. Jedni bi da novija istorija po\u010dinje 1997. a drugi su jo\u0161 u mamurluku devedesetih.\u00a0 Jedni su stalno pod optu\u017ebom da su bili na pogre\u0161noj strani prije deset godina ali se pritom zaboravlja da su svi skupa bili na pogre\u0161noj strani kada se polagao klju\u010dni ispit iz istorije i etike. Dok istovremeno\u00a0 (opozicioni) dio politi\u010dke klase\u00a0 godinama uzvikuje drugom (vladaju\u0107em) dijelu \u201clopovi, lopovi\u201d zaboravljaju\u0107i da blijede svi doma\u0107i lopovluci pred zlo\u010dina\u010dkom politikom i zagrani\u010dnim plja\u010dkanjima koju su ideolo\u0161ki i bez zadr\u0161ke podr\u017eavali. Danas ve\u0107insku politi\u010dku klasu u Crnoj Gori spaja averzija prema lustraciji, bijeg od svake vrste odgovornosti i dr\u017eanje klju\u010deva od crnogorske \u201cpandorine kutije\u201d.<\/p>\n

Na kraju, ipak moramo priznati da su balkanski politi\u010dari posljednjih godina razmjenjivali izvinjenja i me\u0111usobna su\u010de\u0161\u0107a ali sve to previ\u0161e li\u010di na lokalnu demagogiju, pragmati\u010dnu paradu, utilitarnu glumu ili potrebu da se dodvore Briselu i Va\u0161ingtonu.<\/p>\n

IV Gdje je danas Crna Gora?<\/strong><\/p>\n

Ko danas u Crnoj Gori \u017eeli da se suo\u010dava sa posljedicama sramotnog napada na Dubrovnik ? Da li mo\u017eda neko u\u010di u na\u0161im \u0161kolama da je oko 30.000 srpskih i crnogorskih vojnika i pripadnika TO, naoru\u017eanih sa\u00a0 oko 100 tenkova, preko 50 oklopnih transportera, oko 120 komada raznih topova, desetinama aviona i nekoliko brodova topovnja\u010da, pod zastavom velikosrpske agresije, juri\u0161alo na Dubrovnik koji je branilo oko 900 slabo naoru\u017eanih hrvatskih vojnika i policajaca ? Da li neko pamti da je tada\u0161nja crnogorska vlast gurnula u smrt svojih 165 gra\u0111ana, dok je crnogorsko-srpska vojska istovremeno ubila preko 500 hrvatskih vojnika i civila ?\u00a0 Da li neko u Crnoj Gori \u017eeli danas \u010duti razmjere plja\u010dke koju je po\u010dinila na\u0161a strana (Iz dubrova\u010dke marine ukradena je 51 jahta, dok ih je 171 potpuno uni\u0161teno. Sa aerodroma u \u0106ilipima odnesena je\u00a0 sva vrijedna tehnika, rentgenski i ure\u0111aji kontrole leta, radiofarovi, agregati, vatrogasna vozila, radarski ure\u0111aji. Sa konavoske sto\u010dne farme mljekare Gruda odvedena je sva stoka. U Kuparima je opusto\u0161eno svih \u0161est hotela VU Kupari, iz kojih je oplja\u010dkano sve do golih zidova. U Ora\u0161cu je u potpunosti oplja\u010dkan nov i potpuno opremljen hotelski kompleks “Dubrova\u010dki vrtovi sunca”).<\/p>\n

A \u0161to je sa iskonskim junacima tog nesre\u0107nog vremena?<\/p>\n

Malobrojni u Crnoj Gori su \u010duli za kontraadmirala Vladimira Barovi\u0107a. Kao komandant puljskog garnizona sudjelovao je u pregovorima oko povla\u010denja JNA iz Pule. Tada je ostao upam\u0107en po \u010dasnom dr\u017eanju i izjavi: “Ovdje ne\u0107e biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje Pule i Istre, mene tada vi\u0161e ne\u0107e biti”. Dan nakon razrje\u0161enja slu\u017ebe komandanta VPS Pula, kontraadmiral Barovi\u0107 je bio imenovan za zamjenika komandanta VPO u Splitu. Odmah nakon toga izvr\u0161io je samoubistvo pucnjem u sljepo\u010dnicu. Iza sebe je ostavio opro\u0161tajno pismo u kojem je\u00a0 napisao da se odlu\u010dio na \u010dasnu smrt jer ne \u017eeli “sudjelovati u agresiji JNA protiv Hrvatske koja je za njega predstavljala djelo suprotno crnogorskoj \u010dasti \u2013 jer se Crnogorci ne mogu boriti i uni\u0161tavati narod koji im nije ni\u0161ta skrivio”.<\/p>\n

Ko se sje\u0107a danas admirala Krsta \u0110urovi\u0107a, komandanta ju\u017enog pomorskog sektora Boka koji je nastradao pod sumnjivim i nikada rasvijetljenim okolnostima. Iza njega su ostala zabilje\u017eena sje\u0107anja svjedoka toga vremena iz kojih se vidi da je bio\u00a0 ogor\u010den zbog\u00a0 priprema za napad na Hrvatsku i da on nikada ne\u0107e, ni po cijenu \u017eivota, u\u010destvovati u takvom ratu.<\/p>\n

Nijedna ulica u Crnoj Gori ne nosi njihovo ime, nijedan trg ne nosi njihovo ime, nema njihove biste ili spomenika u Crnoj Gori. To je dana\u0161nja Crna Gora.<\/p>\n

Kona\u010dno, ko se danas jo\u0161 sje\u0107a crnogorskog antiratnog pokreta, mirotvornih dezertera, istorijskog pokli\u010da \u201cDanas je juna\u0161tvo ne i\u0107i u rat\u201d, Cetinjske poruke sa skupa ujedinjene suverenisti\u010dke i antiratne opozicije – \u201cSa Lov\u0107ena vila kli\u010de, oprosti nam Dubrovni\u010de\u201d ? Ko se sje\u0107a Liberalnog saveza Crne Gore, Gra\u0111anskog odbora za mir,\u00a0 Markovi\u0107evih reformista i socijaldemokrata, tada\u0161njeg \u201cMonitora\u201d i \u201cNa\u0161e borbe\u201d, prvih nevladinih organizacija suprostavljenih ratu i agresiji na Hrvatsku. Danas od tih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih snaga ostale su samo uspomene, politi\u010dki restlovi i poneki glas \u201ciz pustinje\u201d. A bez te Crne Gore sada\u0161nja Crna Gora nema na \u0161ta da se osloni i nema na \u0161ta da se pozove.<\/p>\n

Da zaklju\u010dim, savremena Crna Gora su\u0161tinski ne \u017eeli da se suo\u010di sa svojom nedavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i realnom ulogom u raspadu SFRJ kao i dobrovoljnom sau\u010desni\u0161tvu u zlo\u010dina\u010dkoj Milo\u0161evi\u0107evoj i velikosrpskoj politici. U na\u0161im \u0161kolskim knjigama o tome gotovo nema ni\u0161ta, mediji selektivno i politizovano tretiraju postjugoslovenska zbivanja, dana\u0161nje najpopularnije politi\u010dke i konfesionalne li\u010dnosti te\u0161ko bi izdr\u017eali i najprostiji lustracioni test, dok bi ve\u0107inska politi\u010dka javnost, uz malo dodatnog straha i opijaju\u0107e ksenofobije, poja\u010dane propagande i medijskog prepariranja, brzo bila spremna da krene u nove juri\u0161e na tzv. usta\u0161e, baliste i doma\u0107e separatisti\u010dke izrode.<\/p>\n

Na\u0161 put prema normalnom dru\u0161tvu danas je \u017ertva strana\u010dkih kalkulacija i me\u0111upartijskih obra\u010duna \u010dime se etika i dobrobit civilizovane zajednice pretpostavlja prizemnoj borbi za vlast, privilegije i beskrajne doma\u0107e lopovluke. Demago\u0161ki juri\u0161i na fotelje ili beskrupulozno \u010duvanje fotelja ne mogu sebi da priu\u0161te bilo kakvo suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, jer tada bi se i fotelje po\u010dele topiti u sudaru sa neoborivim \u010dinjenicama i uznemiruju\u0107im istinama.<\/p>\n

Sve u svemu, \u0161to se ti\u010de Crne Gore – \u201cna\u0161e pleme snom mrtvijem spava\u201d.<\/p>\n

*Rade Bojovi\u0107 je potpredsjednik Ujedinjene reformske akcije (URA)<\/em><\/p>\n

—————————-
\nNapomena: Naslov je dao PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izlaganje Rada Bojovi\u0107a* na debate \u201cKako politi\u010dari vide proces pomirenja u regionu\u201d koju je u Podgorici 17. marta 2016. organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje i Koaicija za REKOM<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-201252","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=201252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284245,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/201252\/revisions\/284245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=201252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=201252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=201252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}