{"id":200945,"date":"2016-03-13T09:03:15","date_gmt":"2016-03-13T08:03:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=200945"},"modified":"2016-03-13T09:03:51","modified_gmt":"2016-03-13T08:03:51","slug":"cuvari-prosvjetiteljstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/03\/13\/cuvari-prosvjetiteljstva\/","title":{"rendered":"\u010cuvari prosvjetiteljstva"},"content":{"rendered":"

Autor: Toma\u0161 Halik<\/strong><\/em><\/p>\n

\"Tom\u00e1\u0161<\/a>Svijet do\u017eivljava povratak religije. Nakon kulturne revolucije u 60-im godinama 20. stolje\u0107a zapo\u010deo je civilizacijski preokret. Pri tome se ne radi o jednostavnom vra\u0107anju na prija\u0161nje forme zbog kojeg bi se mogle obradovati tradicionalne institucije. Nova o\u010ditovanja religije dapa\u010de ih zabrinjavaju, a ni\u0161ta manje i zagovornike sekularne kulture. \u201cVra\u0107anje potisnutog\u201d \u2013 kao \u0161to je poznato iz psihoanalize \u2013 nije \u201cvje\u010dno vra\u0107anje istoga\u201d, nego mijenjanje onoga \u0161to je bilo zaprije\u010deno.<\/p>\n

Koliko su kr\u0161\u0107ani pripravni na to? Drugi vatikanski koncil od 1962. do 1965. je prilagodio crkvu na \u017eivot u sekularnom dru\u0161tvu proiza\u0161lom iz prosvjetiteljskog humanizma. Ostaje pitanje nije li ta reforma do\u0161la prekasno i je li pripremila crkvu i na neo\u010dekivani povratak religije i na \u017eivot u globalnom postsekularnom dru\u0161tvu. Ne\u0107e li uskoro biti potreban Tre\u0107i vatikanski koncil? Ili prvi ekumenski latinoameri\u010dki, afri\u010dki ili azijski?<\/p>\n

Drugi vatikanski koncil imao je dobar intelektualni temelj. Veliki teolozi \u2013 osobito u Njema\u010dkoj i Francuskoj \u2013 prihvatili su izazov moderne filozofije i znanost te reagirali na dramati\u010dna iskustva \u010dovje\u010danstva u svjetskim ratovima. Kakva \u0107e teologija biti potrebna za sljede\u0107i reformski koncil prema kojemu prve korake pravi u mnogo \u010demu revolucionarni pontifikat pape Franje?<\/p>\n

Religija se danas u dru\u0161tvo vra\u0107a u tri pojavna oblika: u politizaciji velikih religija, u religioznom obratu u postmodernoj filozofiji i u pove\u0107anom interesu za duhovnost. Za kr\u0161\u0107anstvo budu\u0107nosti postoje na sva tri podru\u010dja i \u0161anse i opasnosti. Nijednoj drugoj religiji nije dano da pro\u0111e kroz takav ispit zrelosti, takav \u017ear intenzivne racionalne kritike kao \u0161to je to kr\u0161\u0107anstvu u doba europske modernosti. Je li kr\u0161\u0107anstvo ve\u0107 izvuklo sve ono \u0161to je moglo i trebalo posti\u0107i konfrontacijom sa sekularizacijom?<\/p>\n

Religija se danas u dru\u0161tvo vra\u0107a u tri pojavna oblika: u politizaciji velikih religija, u religioznom obratu u postmodernoj filozofiji i u pove\u0107anom interesu za duhovnost<\/p>\n

Najo\u010ditija forma vra\u0107anja religije je njezina prisutnost na politi\u010dkoj pozornici; najja\u010de u islamskom svijetu. Arapski svijet je odbacio nasilnu sekularizaciju od diktatorskih re\u017eima. Nakon pada diktatora zavladao je kaos u kojem su sve ve\u0107i utjecaj zadobivali islamski ekstremisti. Rat protiv terorizma u svom vojnom obliku mora me\u0111utim uklju\u010diti i rat ideja. Rije\u010d je o spre\u010davanju toga da ve\u0107ina od 1,6 milijardi muslimana podlegne ideji koju sugeriraju bilo islamski ekstremisti bilo zapadni islamofobi, kako se radi o ratu izme\u0111u islama i Zapada. Tko ne razlikuje izme\u0111u islama i islamizma, ispunjava naj\u017ear\u010du \u017eelju islamista i igra se s vatrom.<\/p>\n

Sli\u010dan neprijatelj Zapada je ruski pravoslavni politi\u010dki fundamentalizam, idejni za\u010detnik nacionalizma Vladimira Putina i njegovog nastojanja oko rekonstrukcije sovjetskog carstva. Ideolozi Ruske pravoslavne crkve \u0161ire ideju da je Zapad odbacio kr\u0161\u0107anstvo i moralno propao. Putin, negda\u0161nji KGB-ov agent, postaje \u201cnovi car Konstantin\u201d, za\u0161titnik kr\u0161\u0107anstva i tvorac novog kr\u0161\u0107anskog carstva. Neki predstavnici Ruske pravoslavne crkve \u010dak su pozvali na stvaranje koalicije pravoslavlja, islama i Katoli\u010dke crkve, svojevrsnu novu svetu alijansu \u201cprotiv protestantizma i sekularnog humanizma\u201d. Fundamentalisti svih religija ujedinite se! Fa\u0161izmu sklone struje u konzervativnom katoli\u010danstvu podupiru Rusiju u tome i osobito \u017eude za dekonstrukcijom Europske unije.<\/p>\n

Kakva god bila politika prihva\u0107anja izbjeglica, o\u010dito je da \u0107e se promijeniti etni\u010dki sastav Europe. Trenutno se koncentriramo na sigurnosne, dru\u0161tvene i ekonomske aspekte ove krize. A u budu\u0107nosti nas o\u010dekuju kudikamo ve\u0107i problemi kulturnog su\u017eivota. U jednom vremenu, koje je dana\u0161njem u mnogo \u010demu sli\u010dno, nakon pada Rimskog Carstva, velikih seoba germanskih plemena, Katoli\u010dka crkva je uspjela migrantima prenijeti i ba\u0161tinu anti\u010dke civilizacije, rimskog prava i gr\u010dke metafizike. Ako je crkva tada bila u stanju proslijediti novim Europljanima plodove anti\u010dkog dru\u0161tva, ho\u0107e li i dana\u0161nji kr\u0161\u0107ani uspjeti proslijediti pozitivne vrednote sekularne kulture prosvjetiteljstva, premda su prosvjetitelji bili neprijateljski raspolo\u017eeni prema crkvi? Ho\u0107e li biti kadri prido\u0161licama pokazati vrednote poput jednakosti spolova, religijske slobode i tolerancije, kojima su se sami neko\u0107 suprotstavljali?<\/p>\n

Smatram da Katoli\u010dku crkvu o\u010dekuje povijesna zada\u0107a sli\u010dna onoj s po\u010detka srednjeg vijeka, ukoliko se prihvati enormno va\u017ene uloge tuma\u010da izme\u0111u islama i sekularnog Zapada; u mnogome ipak mo\u017ee bolje od ateista razumjeti islam a i bolje od muslimana razumjeti sekularni humanizam, to ne\u017eeljeno dijete zapadnog kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

Crkva budu\u0107nosti trebala bi biti ono \u0161to su na svojim po\u010decima univerziteti htjeli biti: zajedni\u0161tvo \u017eivota, molitve i nauka. Trebala bi ponovno otkriti prave korijene kr\u0161\u0107anstva: vjeru, nadu i ljubav.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a>\/Sueddeutsche.de<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U liku islama vra\u0107a se religija u sekulariziranu Europu. Kr\u0161\u0107anima je to potpuno novi izazov<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-200945","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/200945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=200945"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/200945\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=200945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=200945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=200945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}