{"id":200921,"date":"2016-03-12T12:07:27","date_gmt":"2016-03-12T11:07:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=200921"},"modified":"2016-03-12T14:50:17","modified_gmt":"2016-03-12T13:50:17","slug":"amerika-ubila-vise-od-20-miliona-ljudi-od-drugog-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/03\/12\/amerika-ubila-vise-od-20-miliona-ljudi-od-drugog-svjetskog-rata\/","title":{"rendered":"Amerika ubila vi\u0161e od 20 miliona ljudi od Drugog svjetskog rata"},"content":{"rendered":"

\"ameri\u010dkiSAD su od Drugog svjetskog rata ubile vi\u0161e od 20 miliona ljudi u 37 “zemalja \u017ertava”, uklju\u010duju\u0107i biv\u0161u \u0408ugoslaviju, navodi se u studiji koju je objavio je kanadski Centar za istra\u017eivanje globalizacije (Centre for Research on Globalization).<\/p>\n

Osvr\u0107u\u0107i se na biv\u0161u \u0408ugoslaviju, u tekstu se navodi da nakon raspada SSSR-a \u0408ugoslavija vi\u0161e nije bila od koristi Va\u0161ingtonu, i SAD i Njema\u010dka ulo\u017eile su trud da socijalisti\u010dku ekonomiju te zemlje zamijene kapitalisti\u010dkom, prevashodno po principu “zavadi pa vladaj”.<\/p>\n

“Me\u0111u razli\u010ditim dijelovima biv\u0161e \u0408ugoslavije postojale su etni\u010dke i vjerske razlike kojima su SAD manipulisale i koje su iskoristile u cilju izazivanja nekoliko ratova koji su doveli do raspada zemlje”, navodi se u tekstu, prenosi Srna.<\/p>\n

Od 1990-tih \u0408ugoslavija se raspala na nekoliko nezavisnih dr\u017eava, koje su zbog svojih smanjenih prihoda, a uz saradnju Centralne obavje\u0161tajne agencije (CIA), postale marionete u rukama kapitalisti\u010dkih zemalja.<\/p>\n

“Raspad \u0408ugoslavije izazvale su prevashodno SAD”, navodi se u tekstu.<\/p>\n

U studiji se navodi da su ameri\u010dke vojne snage direktno odgovorne za smrt izme\u0111u 10 i 15 miliona ljudi tokom ratova u Koreji i Vijetnamu i Iraku. Me\u0111u \u017ertvama Korejskog rata su i Kinezi, dok ratovi u Vijetnamu uklju\u010duju i \u017ertve u Kambod\u017ei i Laosu.<\/p>\n

Ameri\u010dka javnost vjerovatno nije svjesna ovih podataka i nije upoznata sa ratovima za koje su odgovorne SAD.<\/p>\n

Isti\u010du\u0107i da su bukvalno svi dijelovi svijeta bili meta ameri\u010dke intervencije, u tekstu se navodi da je Va\u0161ington, tako\u0111e, odgovoran za smrt izme\u0111u devet i 14 miliona ljudi u Avganistanu, Angoli, Kongu, Isto\u010dnom Timoru, Gvatemali, Indoneziji, Pakistanu i Sudanu.<\/p>\n

Zaklju\u010dak je da su SAD odgovorne za smrt izme\u0111u 20 i 30 miliona ljudi u ratovima i sukobima \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Porodicama i prijateljima \u017ertava ne zna\u010di puno da li su njihovi najdra\u017ei poginuli u ameri\u010dkoj direktnoj vojnoj akciji, ili akciji njihovih “pulena” ili na neki drugi na\u010din kao \u0161to je ekonomski pritisak SAD na odre\u0111enu zemlju.<\/p>\n

Prema nekim procjenama, na svakog mrtvog je 10 ranjenih.<\/p>\n

“Od su\u0161tinske je va\u017enosti da Amerikanci saznaju vi\u0161e o ovoj temi kako bi po\u010deli da uvi\u0111aju i razumijevaju bol drugih. Ne smije se dozvoliti da se za SAD ka\u017ee isto \u0161to i za Njemce nakon Drugog svjetskog rata, a to je da su oni ‘odlu\u010dili da ne znaju'”, navodi se u tekstu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SAD su od Drugog svjetskog rata ubile vi\u0161e od 20 miliona ljudi u 37 “zemalja \u017ertava”, uklju\u010duju\u0107i biv\u0161u \u0408ugoslaviju, navodi se u studiji koju je objavio je kanadski Centar za istra\u017eivanje globalizacije (Centre for Research on Globalization). Osvr\u0107u\u0107i se na biv\u0161u \u0408ugoslaviju, u tekstu se navodi da nakon raspada SSSR-a \u0408ugoslavija vi\u0161e nije bila od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-200921","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/200921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=200921"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/200921\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=200921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=200921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=200921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}