{"id":199834,"date":"2016-02-24T08:00:07","date_gmt":"2016-02-24T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=199834"},"modified":"2016-02-23T21:48:42","modified_gmt":"2016-02-23T20:48:42","slug":"interes-gradana-u-medijima-i-civilnom-drustvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/24\/interes-gradana-u-medijima-i-civilnom-drustvu\/","title":{"rendered":"Interes gra\u0111ana u medijima i civilnom dru\u0161tvu"},"content":{"rendered":"

\"Nermina<\/a>Pi\u0161e: Nermina Mujagi\u0107<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Bh. mediji ne vide koliko su va\u017eni, koliko bi mogli uticati na promjene. Oni nemaju autorefleksiju u odnosu na civilno dru\u0161tvo, jer da je imaju, status medija bi bio druga\u010diji, bili bi agresivniji u zagovaranju demokratskih vrijednosti, imali bi saradnju sa civilnim dru\u0161tvom jer imaju zajedni\u010dki cilj, podre\u0111en interesu gra\u0111ana kroz koncepciju op\u0107eg dobra.<\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo je skup razli\u010ditih organizama, u njegovom okrilju su rasli oni koji su promicali kvalitetniji standard \u017eivota. Nekad su to bili mediji, politi\u010dke stranke, sindikati, razni dru\u0161tveni pokreti, disidenti \u2013 ukratko \u2013 oni koji su op\u0107i interes stavljali ispred li\u010dnog, porodi\u010dnog, etni\u010dkog, nacionalnog, religijskog, pa i profesionalnog.<\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo je s teorijskog aspekta carstvo slobode. Tamo gdje nema civilnog dru\u0161tva nema ni slobodnih gra\u0111ana da vlastiti potencijal razvijaju kroz borbu za razli\u010dite identite, a izme\u0111u prava i du\u017enosti unutar jedne demokratski orijentirane politi\u010dke zajednice. Pored toga \u0161to civilno dru\u0161tvo promovira aktivno gra\u0111anstvo, ono je svojevrsni institut koji \u0161titi i podu\u010dava gra\u0111ane da se efikasno za\u0161tite od negativnih uplitanja dr\u017eave.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e se u na\u0161oj zajednici civilno dru\u0161tvo razumijeva kao skup nevladinih i me\u0111unarodnih organizacija. Me\u0111utim reduciranje civilnog dru\u0161tva na NVO sektor je dio nedobronamjerne strategije doma\u0107ih politi\u010dkih i ekonomskih poduzetnika.<\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo ima veliku koli\u010dinu civilnosti, i ono nije ni\u0161ta drugo no kako tvrdi ameri\u010dki sociolog Edward Shils \u201cbriga za interese cijelog dru\u0161tva i briga za zajedni\u010dko dobro\u201c.<\/p>\n

Podrivanje civilnog dru\u0161tva praksama nasilja<\/strong><\/p>\n

O bosanskohercegova\u010dkom civilnom dru\u0161tvu mo\u017eemo govoriti sa stajali\u0161ta procesa tranzicije. Podrivanje civilnog dru\u0161va i njegovo promicanje u nasilje, tj. necivilnost i barbarstvo po\u010dinje nakon pada Berlinskog zida, i ru\u0161enja SFRJ. Umjesto da se tada\u0161nje zatvoreno dru\u0161tvo, ali mnogo pristojnije od ovog dana\u0161njeg, otvori novim vrijednostima, alternativama, regionu se dogodio sunovrat, od kojeg \u0107emo se jo\u0161 dugo oporavljati.<\/p>\n

Politike nasilja i isklju\u010divanja, opsjednute nacionalizmom, su zagospodarile javnom sferom i gurnule su nas u rat. Do\u0161lo je do kolapsa autoriteta dru\u0161tva, a zazivanje nesigurnosti, proizvodnja straha, starih i novih sukoba od politi\u010dkih kasta ugu\u0161ilo je svaku mogu\u0107nost kreiranja politi\u010dke zajednice izvan neoliberalne i etnonacionalisti\u010dke diktature. Mogu\u0107nosti za razvoj civilnog dru\u0161tva svedene su na minimum.<\/p>\n

U tom arhipelagu necivilnosti \u2013 a najo\u010ditija manifestacija te necivilnosti bilo je nasilje \u2013 mediji su imali ogromnu ulogu, posebno u proizvodnji govora mr\u017enje. Imid\u017e nacionalnih heroja koji su ubijali svoje susjede rastao je, izme\u0111u ostalog, zahvaljuju\u0107i i medijskoj podr\u0161ci.<\/p>\n

Populisti\u010dki mediji su veli\u010dali mesijansku ulogu naroda na ovim prostorima u\u010dvr\u0161\u010duju\u0107i stereotipe i predrasude o nama i njima. Neko \u0107e re\u0107i da smo promociju javnog nasilja imali prije 20 godina, i da je ona danas zakonski ograni\u010dena. Me\u0111utim, nekriti\u010dko sagledavanje uloge politike i medija isto je kao umirivanje savjesti, kao uvjeravanje drugoga da nismo imali druga\u010diji izbor.<\/p>\n

Mo\u017eda smo precjenjivali demokratsku ulogu medija, koriste\u0107i izraz da su \u010detvrta sila, tj.da su dodatak zakonodavnoj, sudskoj i izvr\u0161noj vlasti u liberalnim demokratijama. Odrasla sam na literaturi koja nam je govorila da su mediji o\u010di i u\u0161i politi\u010dki aktivnog bira\u010dkog tijela i da oni koji biraju, putem medija, kontroli\u0161u izabrane.<\/p>\n

Stvari se o\u010digledno mijenjaju u kontekstu razvoja modernog dru\u0161tva, pa svjedo\u010dimo ekspresnoj tabloizaciji javnoga. Uprkos tome, i dalje smatram da je va\u017eno da njegujemo javnu sferu rasprave, posebno u BiH. Rasprave koja \u0107e nam omogu\u0107iti pravo na sje\u0107anje, sje\u0107anje i prezir prema politi\u010dkim i medijskim praksama nasilja, ali istvoremeno sje\u0107anje i divljenje politikama i rijetkim medijima koji su pru\u017eali otpor nasilju (Feral, Slobodna Bosna, Dani).<\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo ne smije da izgubi taj osje\u0107aj stida i srama zbog politika koje poni\u017eavaju na\u0161e sugra\u0111ane.<\/p>\n

Slobodan (pro)tok informacija najbolja garancija protiv necivilnosti<\/strong><\/p>\n

Svjesna sam limita civilnog dru\u0161tva u na\u0161oj zemlji. Mi smo zemlja koju su privatizirali predstavnici tri konstitutivna naroda, mi smo zemlja koja je korumpirana. Nijedna bolest se ne mo\u017ee izlije\u010diti, dok korupcija prvo ne bude otklonjena. No, i dalje vjerujem da je engleski filozof D\u017eon Stjuart Mil bio u pravu kada je govorio da je ‘sloboda \u0161tampe’ su\u0161tinsko rje\u0161enje za te probleme.<\/p>\n

Slobodan (pro)tok informacija najbolja je garancija protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Povratak na principe bit \u0107e izuzetno te\u017eak, ali mislim da je va\u017eno reafirmirati ideju o medijima kao ‘psima \u010duvarima’, i morat \u0107emo da sve vi\u0161e govorimo o gra\u0111anskim vrlinama, a ne o trgovini, finansijama, projektima.<\/p>\n

Ovako dozvoljavamo da nam mediji budu u slu\u017ebi promocije politi\u010dkih partija i pribavljanja ‘masovne javnosti’ preko koje oni u\u010dvr\u0161\u0107uju svoju poziciju. NVO sektor, kako pi\u0161e banjalu\u010dki psiholog Sr\u0111an Puhalo, okrenut je sebi, donatorima, dru\u0161tvenim mre\u017eama i strategijama, umjesto mjesnim zajednicama i konkretnim problemima.<\/p>\n

Mo\u017eemo se zavaravati da su politi\u010dki i ekonomski resursi najva\u017eniji, i da zbog toga ignori\u0161emo profitabilno masovno novinarstvo i kulturnu industriju koje kao nazadna sila ozbiljno prijete idealu javne sfere koja promovira kriti\u010dko mi\u0161ljenje kao osnovu demokratije.<\/p>\n

S druge pak strane, civilno dru\u0161tvo ne smije da se zadovolji floskulom da je ‘\u017ertva sistema i vlasti’. Ne umanjujem uticaj ni politike, ni ekonomije, ali daleko najsna\u017eniji efekat na ja\u010denje civilnog dru\u0161tva ima ljudski kapital.<\/p>\n

Do otu\u0111enja ljudi od politi\u010dkog procesa do\u0161lo je zbog silnih stru\u010dnjaka koji upravljaju javnim mnijenjem, tako \u0161to kao poznavaoci psihologije medija vje\u0161to stvaraju ‘saglasnost’ u dru\u0161tvu, a medije koriste kao sredstvo za konstrukciju i kontrolu, kao i zbog stvaranja virtualnog civilnog dru\u0161tva koje nije u kontaktu sa realno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Bez nezavisnih i profesionalnih medija nisam sigurna da \u0107emo imati onu ‘autenti\u010dnu javnost’, javnost koja propitkuje vlast sa moralnog i eti\u010dkog stajali\u0161ta. Demokratska javnost s jedne strane, i slobodni, nezavisni i profesionalni mediji, \u017eila su kucavica civilnog dru\u0161tva. Tu je snaga opominjuju\u0107e demokratije.<\/p>\n

Stoga mene ne \u010dudi da danas ne postoji ljubav izme\u0111u medija i predstavnika civilnog dru\u0161tva, ali ne zbog toga \u0161to je rije\u010d o proturije\u010dnim subjektima, nego zbog toga \u0161to saradnja nije po\u017eeljna. Predstavnike civilnog dru\u0161tva, zvani\u010dna politika nerijetko naziva pogrdnim rije\u010dima. Uvijek su to neki pla\u0107enici, soro\u0161ovci, ‘mje\u0161anci’, a novinare koji nisu u slu\u017ebi njihovog veli\u010danja progone kako stignu.<\/p>\n

Danas je izuzetno te\u0161ko biti novinar u pravom smislu te rije\u010di. Velika ve\u0107ina medijskih uposlenika (jer u medijima najmanje rade profesionalni novinari), preuzima politi\u010dki diskurs o civilnom dru\u0161tvu koje je navodno samo u funkciji ‘me\u0111unarodnog pranja novca’, i obratno, civilno dru\u0161tvo je autisti\u010dno kada se vlast okomi na istra\u017eiva\u010dki orijentirane novinare.<\/p>\n

Palana\u010dko stigmatiziranje ljudi koji promoviraju slobodu i jednakost dio je etnopoliti\u010dke strategije. Sama mogu\u0107nost da participirate na me\u0111unarodnom planu je prilika da se deteritorijaliziraju u\u010dvr\u0161\u0107eni nacionalni\/etni\u010dki identiti na lokanom nivou i da se politi\u010dko-medijske sfere deetniciziraju. To je zagarantovano gubljenje privilegiranih pozicija vlasti, preispitivanje zgotovljenih obrazaca pona\u0161anja i potraga za alternativnim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo u funkciji promjene dru\u0161tvenog standarda?!<\/strong><\/p>\n

Civilno dru\u0161tvo ne treba idealizirati, koliko god bili njegovi prijatelji. Ono u Bosni i Hercegovini nije propagiranje gra\u0111anskih sloboda, nije to ni neki projekat koji nas u\u010di praksama demokratije i alternativnim strategijama.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u017eelim da vjerujem da \u0107e civilno dru\u0161tvo u BiH biti trajno odbacivanje nasilja, diskriminacije i zlostavljanja, za po\u010detak ograni\u010davanje dr\u017eavnog nasilja koje uni\u0161tava ‘civilnost’. Civilno dru\u0161tvo mo\u017ee i treba da bude promjena dru\u0161tvenog standarda. Nije u redu \u017eivjeti u zemlji u kojoj su ljudska prava djeljiva, i gdje je ljudsko dostojanstvo rezervirano za neke, posebno pripadnike etni\u010dkih grupa.<\/p>\n

Duboko vjerujem da postoje pitanja oko kojih bi se gra\u0111ani mobilizirali, a koja nisu direktno u vezi sa za\u0161titom vitalnog nacionalnog interesa, \u0161ta god to zna\u010dilo. Svjedoci su da uprkos nastojanjima civilnog sektora da u\u010destvuju u promjenama, nije do\u0161lo do su\u0161tinskih konstitucionalnih promjena, o ravnote\u017ei izme\u0111u politi\u010dkih i ekonomskih reformi da ne govorimo, ali do\u0161lo je do promjena u na\u010dinima ispoljavanja nezadovoljstva \u2013 od borbe za Picin park u Banjaluci, pa sve do plenuma koji su organizirani nakon februarskih protesta.<\/p>\n

Skupljanje gra\u0111anske energije na jedno mjesto, u javni prostor koji mediji mogu otvoriti uz pomo\u0107 predstavnika civilnog du\u0161tva prilika je da dobijemo nove dru\u0161tvene pokrete, da se okrenemo alternativnim rje\u0161enjima. Na\u017ealost, zadnjih 25 godina nas su pratili nacionalisti\u010dki i populisti\u010dki pokreti koje su nas vratili stolje\u0107a unazad.<\/p>\n

Umjesto ideala racionalne kriti\u010dke debate, mi smo dobili PR demokratiju u kojoj smo izgubili slobodu i pravdu. Umjesto kvalitetnih informacija, sve vi\u0161e je ni\u0161tavila. Dobili smo ogroman broj nevladinih organizacija koje nisu umre\u017eene oko su\u0161tinskih tema i sadr\u017eaja, nego oko strategije kako dobiti sredstva donatora. Sve je to umanjilo vrijednosti i mogu\u0107nosti razvoja civilnog dru\u0161tva, koje ne pada s neba kao filozofski pojam, koje se ne nalazi u definiciji nekog autora, koje nije zakonska odredba. Njegova snaga zavisi od onih koji ga kreiraju, i s toga je va\u017eno podr\u017eati svakog pojedinca koji \u0107e op\u0107i interes staviti ispred svakog drugog.<\/p>\n

Media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako \u017eele biti istinski borci koji rade u funkciji interesa gra\u0111ana, mediji treba da vrate i iznova reafirmiraju svoju ulogu ‘psa \u010duvara’ demokratije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-199834","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199834","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=199834"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199834\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=199834"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=199834"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=199834"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}