{"id":199709,"date":"2016-02-21T23:22:59","date_gmt":"2016-02-21T22:22:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=199709"},"modified":"2016-02-21T23:22:59","modified_gmt":"2016-02-21T22:22:59","slug":"naucnici-otkrili-najvecu-planetu-do-sada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/21\/naucnici-otkrili-najvecu-planetu-do-sada\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici otkrili najve\u0107u planetu do sada"},"content":{"rendered":"<p>Astronomi su do\u0161li do senzacionalnog otkri\u0107a koje bi moglo da promijeni sve \u0161to smo do sada znali o planetarnom sistemu. Prona\u0111ena je najve\u0107a planeta do sada, koja je \u010dak dva puta ve\u0107a od Zemlje.<\/p>\n<p>Planeta je otkrivena pomo\u0107u Keplerovog svemirskog teleskopa, u sklopu trenutne K2 misije, sa naknadnim posmatranjima iz HARPS spektografa u planetarijumu &#8220;La Sila&#8221; u \u010cileu, prenosi jutarnji.hr.<\/p>\n<p>Do sada je najrasprostranjenije bilo mi\u0161ljenje da svaka planeta sa obimom 1,6 puta ve\u0107im od zemljinog neizbje\u017eno postaje gasoviti d\u017ein. Sve ispod te granice je tzv. &#8220;Super Zemlja&#8221;, a jo\u0161 manje su &#8220;zemaljske planete&#8221; poput same Zemlje, Marsa ili Venere.<\/p>\n<p>Procjenjuje se da je planeta, imenovana BD+20594b, 2,23 puta ve\u0107a od Zemlje, kao i da ima 16,3 puta ve\u0107u masu. Ako to bude potvr\u0111eno, to \u0107e biti jedna od najve\u0107ih stjenovitih planeta ikada prona\u0111enih.<\/p>\n<p>Udaljena je oko 500 svjetlosnih godina od Zemlje, a svoju zvijezdu okru\u017ei svaka 42 dana.<\/p>\n<p>Autori su do\u0161li do zaklju\u010dka da se radi o stjenovitoj planeti, zbog odnosa mase i obima, iz \u010dega mo\u017ee da se prora\u010duna gustina: 8 grama po kubnom centimetru, u pore\u0111enju sa Zemljinih 5,5 grama.<\/p>\n<p>\u201cZnamo da je rije\u010d o stjenovitom, a ne gasovitoj planeti zbog njene gustine\u201d, rekao je Nestor Espinoza sa Biskupskog katoli\u010dkog univerziteta u Santjagu u \u010cileu. Da je planeta gasoviti &#8220;div&#8221;, imala bi puno ve\u0107i obim u odnosu na istu masu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nau\u010dnici koji rade na ovom projektu izjavili su da \u0107e biti potrebna dodatna istra\u017eivanja da bi se potvrdio stjenoviti sastav udaljene planete, posebno s obzirom na trenutnu usijanu raspravu o granici izme\u0111u planeta nalik Zemlji i gasovitih divova.<\/p>\n<p>\u201cGre\u0161ke u vezi procjene mase mogu\u0107e su, i mogu da budu velike, ali uprkos tome, siguran sam da se ne radi o gasovitom divu. Mo\u017eda je to &#8220;okeanska&#8221; planeta, iako podaci najkonzistentnije ukazuju na stjenoviti sastav\u201d, dodao je Espinoza.<\/p>\n<p>Neki smatraju da velike stjenovite planete, ili &#8220;mega Zemlje&#8221; uklju\u010duju i Kepler-10c, planetu sa masom 17.2 puta ve\u0107om od zemljine i 2,35 puta ve\u0107im obimom. Ali nije toliko sigurno da se stvarno radi o stjenovitoj planeti.<\/p>\n<p>\u201cBD+20594b je trenutno jedina planeta koja bi mogla da ponese naziv &#8220;Mega Zemlja&#8221;, pod uslovom da uspijemo da potvrdimo podatke\u201d, zaklju\u010dio je Espinoza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Astronomi su do\u0161li do senzacionalnog otkri\u0107a koje bi moglo da promijeni sve \u0161to smo do sada znali o planetarnom sistemu. Prona\u0111ena je najve\u0107a planeta do sada, koja je \u010dak dva puta ve\u0107a od Zemlje. Planeta je otkrivena pomo\u0107u Keplerovog svemirskog teleskopa, u sklopu trenutne K2 misije, sa naknadnim posmatranjima iz HARPS spektografa u planetarijumu &#8220;La [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-199709","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=199709"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199709\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=199709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=199709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=199709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}