{"id":199467,"date":"2016-02-18T08:58:35","date_gmt":"2016-02-18T07:58:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=199467"},"modified":"2016-02-18T08:58:35","modified_gmt":"2016-02-18T07:58:35","slug":"ruska-agresija-kome-to-treba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/18\/ruska-agresija-kome-to-treba\/","title":{"rendered":"&#8216;Ruska agresija&#8217; \u2013 kome to treba?"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-182198\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic-300x224.jpg\" alt=\"Tomislav Jakic\" width=\"300\" height=\"224\" \/>Ruska agresija o kojoj govori ameri\u010dki ministar obrane postoji samo u konstrukciji propagandnih obnovitelja hladnoga rata kojima sablast neprijatelja na Istoku treba da bi uz SAD homogenizirali, a ujedno i disciplinirali zemlje zapadne Evrope, ali i neke u isto\u010dnom dijelu Staroga kontinenta<\/p>\n<p>Ameri\u010dki ministar obrane, Ashton Carter, objavio je nedavno da Sjedinjene Dr\u017eave u\u010detverostru\u010duju izdatke za obranu Evrope, kako bi odbijaju\u0107e djelovale naspram \u201cruske agresije\u201c. Kao glavne prijetnje sigurnosti Amerike naveo je Rusiju, Kinu, Iran, Sjevernu Koreju i \u2013 Islamsku dr\u017eavu.<\/p>\n<p>Dakle, \u0161ef Pentagona u jednoj je jedinoj izjavi \u201cizvukao iz mrtvih\u201c tri pojma svojstvena razdoblju hladnoga rata za kojega je najve\u0107i dio svijeta naivno vjerovao kako je zavr\u0161en propa\u0161\u0107u poretka \u0161to se nazivao socijalisti\u010dkim (u Evropi) i dezintegracijom Sovjetskog Saveza. Pa je tu najprije pojam agresije, upotrijebljen u situaciji u kojoj agresivne namjere Moskve prema isto\u010dnoevropskim i balti\u010dkim zemljama postoje samo u glavama uspaljenih propagandista i \u2013 naravno \u2013 glavnog tajnika NATO-a, Jensa Stoltenberga.<\/p>\n<p>Potom reinkarnirani su pojmovi carstva zla, odnosno osovine zla u nabrajanju (uglavnom izmi\u0161ljenih) opasnosti za ameri\u010dku sigurnost.<\/p>\n<p>I, tre\u0107e, izvu\u010den je iz naftalina pojam zastra\u0161ivanja, odnosno odbijanja, bez kojega je hladni rat nezamisliv, jer u to se vrijeme krhki, ali ipak stalni mir u odnosima me\u0111u suprotstavljenim blokovima odr\u017eavao upravo na logici potencijala odbijanja, ili \u2013 drugim rije\u010dima \u2013 na ravnote\u017ei straha.<\/p>\n<p>Sasvim precizno: ravnote\u017ea straha \u010duvala je mir u kontekstu odnosa dviju super sila i blokova kojima su one bile na \u010delu. Jamstvo sposobnosti me\u0111usobnog uni\u0161tenja bilo je dovoljno da ni Moskva (koja je u ono vrijeme vodila nedvojbeno hegemonisti\u010dku politiku), ni Washington (koji tako\u0111er nije navla\u010dio rukavice kada je trebalo ostvarivati vlastite interese) ne pribjegnu oru\u017eju. A zastra\u0161ivanje, odnosno sposobnost odbijanja bilo je u osnovi obrambene politike mnogih manjih zemalja, osobito onih koje nisu bile u blokovima. Vrijedi to, tek usput da spomenemo, i za nekada\u0161nju jugoslavensku federaciju koja nije (kako se danas voli tvrditi) izdvajala goleme svote za obranu, jer je vojska bila jedan od stupova re\u017eima (\u0161to jest bila), nego zato da stratezi onih kojima bi moglo pasti na pamet da napadnu Jugoslaviju (a odnosilo se to u prvome redu na Sovjetski Savez, mada ne i samo na njega) procijene kako im se \u2013 zbog predvidivih velikih gubitaka &#8211; takav napad ne bi isplatio.<\/p>\n<p>No, vratimo se \u201cruskoj agresiji\u201c zbog koje Amerika u\u010detverostru\u010duje izdatke za obranu Evrope (pri \u010demu je zanimljivo da ti izdaci ni izdaleka ne dose\u017eu izdatke za borbu protiv ISIL-a, mada je Rusija na popisu onih koji ugro\u017eavaju sigurnost SAD-a na prvome mjestu, a tzv. Islamska dr\u017eava tek na posljednjem, petom). Da, istina je, Rusija je nakon ru\u0161enja legalnog i legitimnog ukrajinskog predsjednika Janukovi\u0107a i nakon prvih poteza nove vlasti koji nisu ostavljali nimalo sumnje o njezinoj orijentiranosti, iskoristila svoje legalno stacionirane trupa na poluotoku Krimu da provede referendum \u010diji je rezultat bio odcjepljenje Krima od Ukrajine i njegovo (ponovno) uklju\u010divanje u sastav Rusije. Istina je i to da ruski vojnici na Krimu nisu ispalili ni jedan metak, da prilikom provo\u0111enja referenduma nitko nije bio zastra\u0161ivan, premla\u0107ivan ili ubijen. Istina je da su referendum pratili strani promatra\u010di \u2013 dodu\u0161e ne oni iz Evropske unije koja ih je odbila poslati, a na tragu svoje tijesne suradnje s Washingtonom u pripremanju terena za ru\u0161enje Janukovi\u0107a. I, da, istina je da Rusija neizravno (ali samo neizravno!), uklju\u010duju\u0107i slanje tzv. dobrovoljaca, poma\u017ee pobunu ruskog stanovni\u0161tva na istoku Ukrajine.<\/p>\n<p>No, je li Rusija najavila teritorijalne pretenzije prema Ukrajini? Nije! Je li pristala da ukrajinska podru\u010dja pod nadzorom pobunjenika uklju\u010di u svoje dr\u017eavno podru\u010dje? Nije! Je li Moskva povukla ma i jedan agresivni, prijete\u0107i potez prema zemljama poput Poljske, ili balti\u010dkih dr\u017eava? Nije! Je li im makar verbalno zaprijetila na na\u010din koji bi opravdavao strah za vlastiti suverenitet? Nije! Ruska agresija o kojoj govori ameri\u010dki ministar obrane postoji samo u konstrukciji propagandnih obnovitelja hladnoga rata kojima sablast neprijatelja na Istoku treba da bi uz SAD homogenizirali, a ujedno i disciplinirali zemlje zapadne Evrope, ali i neke u isto\u010dnom dijelu Staroga kontinenta. Jer ni me\u0111u nekada\u0161njim sovjetskim satelitima, dana\u0161njim tranzicijskom zemljama \u0161to idu putem izgradnje demokracije, nisu ba\u0161 svi odu\u0161evljeni poja\u010danom ameri\u010dkom vojnom prisutno\u0161\u0107u u Evropi. Zato treba \u201cmaljati na zid\u201c rusku agresiju, zato treba Rusiju predstavljati kao opasnost za Sjedinjene Dr\u017eave i \u201cslobodni svijet\u201c (kako se govorilo u najboljim danima hladnoga rata), pa \u2013 u krajnjoj liniji \u2013 i za svjetski mir. Zato ruske udare protiv tzv. Islamske dr\u017eave u Siriji (koja jest opasnost za svjetski mir) treba predstavljati isklju\u010divo kao obranu Assadovog re\u017eima, od \u010dijeg ru\u0161enja Zapad jo\u0161 uvijek nije odustao (ta, plin i nafta su u pitanju!). Zato treba inscenirati incidente na tursko-sirijskoj granici kako bi se u datome trenutku moglo pohrliti u pomo\u0107 Turskoj, \u010dlanici Atlantskoga pakta koja \u0107e (scenariji su sigurno pripremljeni) biti tako\u0111er ugro\u017eena ruskom agresijom. Ma kakva bila cijena takve avanture.<\/p>\n<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada se pokazao apsolutno na visini zadatka. Pona\u0161a se dr\u017eavni\u010dki, promi\u0161ljeno i odmjereno. Ne gubi \u017eivce, ali povremeno demonstrira snagu svoje zemlje i njezine armije. A ta armija o\u010dito ve\u0107 neko vrijeme nije ono na \u0161to su zapadni stratezi nau\u010dili u vrijeme Jeljcina. Toliko je organizirana, disciplinirana i moderno opremljena da je i sam Putin u jednom velikom televizijskom intervjuu, opisuju\u0107i kako je pratio operaciju izvla\u010denja predsjednika Janukovi\u0107a iz Ukrajine (i spre\u010davanja da uleti u zasjedu u kojoj bi bio likvidiran) izjavio: \u201cI\u0161lo je sve tako dobro, da sam se u jednome trenutku zapitao: jesmo li to mi?\u201c No, Putinove inicijative, izre\u010dene i za govornicom Ujedinjenih naroda, \u010dak uz podsje\u0107anje na savezni\u0161tvo iz vremena Drugoga svjetskog rata, nailaze na gluhe u\u0161i. Njegovi pozivi na zajedni\u0161tvo u borbi protiv tzv. Islamske dr\u017eave sustavno se ignoriraju, dok ga se u medijima sve prizemnije i otvorenije demonizira.<\/p>\n<p>Na ovim stranicama spomenuli smo ve\u0107 njema\u010dkog novinara koji je objavio knjigu, razotkrivaju\u0107i kobnu ulogu tzv. slobodnih medija u dezinformiranju svjetske javnosti. A poznat je i slu\u010daj novinarke svjetski poznate televizije CNN, koja je svojedobno dala ostavku, obja\u0161njavaju\u0107i kako je to u\u010dinila kada je shvatila da je pla\u0107aju zato da la\u017ee. No, vijesti o tome i o takvima ne dopiru do javnosti, ili tek \u201cna kapaljku\u201c. Javnosti se sustavno la\u017ee u funkciji iznimno opasne politike \u0161to je u krajnjoj liniji diktiraju nadnacionalni centri financijske i gospodarske mo\u0107i. I dok bude tako, ameri\u010dki \u0107e ministar obrane mo\u0107i govoriti o ruskoj agresiji, a da ga nitko ne upita: \u201cA o \u010demu Vi to govorite? I na temelju \u010dega?\u201c I tako dugo \u0107e mali ministri\u0107i malih zemalja, saveznika i poslu\u0161nika Velikoga brata, uredno ponavljati iste nebuloze. I tako dugo \u0107e trajati nova utrka u naoru\u017eanju i cvasti trgovina oru\u017ejem koju je Papa Franjo ne jednom osudio. A kako stvari stoje, ne bi trebalo \u010duditi da \u201cnetko\u201c i Papin susret s moskovskim Patrijarhom proglasi opasno\u0161\u0107u za Sjedinjene Dr\u017eave, a mo\u017eda i za svijet. Ne vjerujete? \u010cekajte, pa \u0107ete vidjeti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/ruska-agresija-kome-treba-4208#sthash.tiWK6Z4v.dpuf\" target=\"_blank\">Forum<\/a>\/Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Javnosti se sustavno la\u017ee u funkciji iznimno opasne politike \u0161to je u krajnjoj liniji diktiraju nadnacionalni centri financijske i gospodarske mo\u0107i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-199467","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=199467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/199467\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=199467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=199467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=199467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}