{"id":198993,"date":"2016-02-11T08:00:46","date_gmt":"2016-02-11T07:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198993"},"modified":"2016-02-10T22:39:11","modified_gmt":"2016-02-10T21:39:11","slug":"demokracija-je-oboljela-jer-banke-upravljaju-drustvenim-odnosima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/11\/demokracija-je-oboljela-jer-banke-upravljaju-drustvenim-odnosima\/","title":{"rendered":"Demokracija je oboljela jer banke upravljaju dru\u0161tvenim odnosima"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Razgovarali: Roque Urbieta Hernandez i Fabiola Navarro<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Nancy-Fraser.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-198995 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Nancy-Fraser-300x220.jpg\" alt=\"Nancy Fraser\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Tijekom posljednja dva desetlje\u0107a, svjedo\u010dimo neprekidnoj globalnoj krizi na\u0161eg politi\u010dkog sustava, od sve ve\u0107eg tr\u017ei\u0161ta prekarnog rada do monopolizacije masovnih medija. Tijekom njezine nedavne posjete Parizu, novinarke Open Democratyja na\u0161le su se\u00a0 s postsocijalisti\u010dkom filozofkinjom <strong>Nancy Fraser,<\/strong> autoricom knjige Fortunes of feminism: from state-managed capitalism to neoliberal crisis (Verso, 2013.), kako bismo razgovarale o povijesnom kontekstu ekonomske krize, globalnim pokretima i transnacionalnoj autonomiji. U kakvoj su interakciji ove tri politi\u010dke perspektive unutar vje\u010dno dinami\u010dnog, kriti\u010dnog ekonomskog scenarija koji \u010dini vidljivim razlike izme\u0111u globalnog Sjevera i Juga?<\/p>\n<ul>\n<li>Iz Va\u0161eg iskustva kao feministi\u010dke aktivistkinje, kako mo\u017eemo objasniti akcije u cilju pobolj\u0161anja stanja koje se doga\u0111aju diljem Europe?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nakon naftne krize u Ju\u017enoj Americi kasnih 1970-ih, dru\u0161tveni pokreti su stvorili mre\u017ee solidarnosti koje su objavile organizacijsku autonomiju. 1980-ih, Ju\u017ena Amerika je doista prva do\u017eivjela udar neoliberalizma, u postkolonijalnom dru\u0161tvu, pod globalnom kapitalisti\u010dkom &#8216;\u010dizmom&#8217; globalnog Sjevera. \u010cini mi se da je taj udarac bio prili\u010dno jak, tako da su se, kako bi opstali, ove prakse pronala\u017eenja drugih na\u010dina izvan slu\u017ebene ekonomije i dr\u017eave, razvijanja i nade u boljitak i organiziranja otpora najprije razvile u ovoj regiji.<\/p>\n<p>Tek odnedavno globalni Sjever, odnosno ju\u017ena mediteranska Europa \u2013 Portugal, \u0160panjolska, Italija, Gr\u010dka, a ne\u0161to ranije i Irska \u2013 do\u017eivljavaju prili\u010dno velik udar u obliku siroma\u0161tva i mjera \u0161tednje. Stoga mislim da u dr\u017eavama poput Gr\u010dke ili \u0160panjolske, ljudi iz nu\u017ede prakticiraju neku vrstu sli\u010dnih strategija koje smo vidjeli u Ju\u017enoj Americi. Opisuju li to istim jezikom ili ne, nazivaju li to autonomijom ili horizontalno\u0161\u0107u, ne znam, ali mislim da u ovim praksama zasigurno postoje sli\u010dnosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Svjedo\u010dimo li transnacionalnoj debati koja se ti\u010de neokolonizacije perifernih ekonomija?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Transnacionalna debata izme\u0111u koga? Ljevice? Nije to ba\u0161 prisutno u mainstreamu, Nijemci nipo\u0161to ne bi pri\u010dali o tome. Uop\u0107e ih nije briga. Mo\u017eda se razmi\u0161ljanje o ovim pitanjima otvara zbog toga \u0161to stari dualizam sredi\u0161te\/periferija vi\u0161e ne igra ulogu. Imate takozvani uspon BRIC-a, \u0161to uklju\u010duje Brazil, Kinu, Indiju i Rusiju, imate deindustrijalizaciju stare jezgre, zatim pokret manufakturiranja onoga \u0161to se nekad nazivalo periferijom, no to je danas sve \u0161to je ostalo od industrijskog svijeta.<\/p>\n<p>Na globalnom Sjeveru imamo u\u017easno osiroma\u0161ene stare industrijske gradove koji sve vi\u0161e i vi\u0161e nalikuju periferiji. Pogledajte Detroit ili mnoga druga mjesta&#8230; i novo bogatstvo u Kini i drugim industrijaliziranim mjestima. Treba nam mnogo slo\u017eenija karta, a ne ona pojednostavljena &#8216;sredi\u0161te\/periferija&#8217;.<\/p>\n<p>Trebamo uzeti u obzir dvije stvari. Jedna je relokacija proizvodnje i industrije, a druga je porast prihoda i duga. Dakle, ukoliko i postoji debata, trebala bi biti pone\u0161to slo\u017eenija. To vi\u0161e nije stari imperijalizam. Postoji nova vrsta imperijalizma za koji ne postoji zemljopisna karta \u2013 kolonizatori su ovdje, a kolonizirani ondje. Problem je mnogo slo\u017eeniji.<\/p>\n<p>Osim toga, mislim da se po prvi put zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva na globalnom Sjeveru nalazi u istoj situaciji kao i stanovni\u0161tvo stare periferije. To zna\u010di da je u toj situaciji sve vi\u0161e i vi\u0161e pripadnika\/ca radni\u010dke klase iz Europe i sjeverne Amerike. Vlade siroma\u0161nih europskih dr\u017eava, koje su nekada bile najve\u0107i kolonizatori &#8211; pogledajte samo Portugal \u2013 svedene su na siroma\u0161tvo i ovisnost o zemljama \u010dlanicama Europske unije te moraju raditi \u0161to god ima ka\u017ee TROJKA (Me\u0111unarodni monetarni fond, Europska komisija i Europska sredi\u0161nja banka). Te dr\u017eave su nekada vladale svijetom.<\/p>\n<p>Dakle, one pro\u017eivljavaju neku vrstu periferijalizacije unutar sredi\u0161ta. I neku vrstu zavisnosti, da upotrijebim rije\u010d koju koriste ju\u017enoameri\u010dki\/e teoreti\u010dari\/ke kada govore o ovim odnosima. Sada siroma\u0161ne europske zemlje do\u017eivljavaju takvu ovisnost, i to na vrlo sna\u017ean na\u010din, a to ne otvara mogu\u0107nosti za transnacionalnu raspravu, jer ljudi s globalnog Sjevera shva\u0107aju kako imaju sve vi\u0161e toga zajedni\u010dkog s Ju\u017enom Amerikom i nekim afri\u010dkim narodima i radni\u010dkim klasama, nego \u0161to imaju s financijskim elitama.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako ovo mo\u017eemo objasniti iz perspektive teorije zavisnosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Teorija zavisnosti poku\u0161ava razmi\u0161ljati o tome kako se nove nezavisne ju\u017enoameri\u010dke dr\u017eave mogu razvijati \u010dak i u kontekstu zavisnosti, barem o europskom i sjevernoameri\u010dkog kapitalisti\u010dkom sredi\u0161tu. Mislim da su zemlje poput \u0160panjolske, Portugala, naravno Gr\u010dke, danas nove zavisne dr\u017eave. Nemaju suverenitet, ne mogu postaviti vlastite politike. Banke i kreditori im govore \u0161to smiju, a \u0161to ne smiju raditi.<\/p>\n<p>Dakle, to je nekakav oblik neoimperijalisti\u010dke zavisnosti, a ne formalne kolonizacije. Drugim rije\u010dima, formalne mo\u0107i europskog sredi\u0161ta sada su u situaciji o kakvoj su govorili ju\u017enoameri\u010dki lijevi teoreti\u010dari prija\u0161njih generacija.<\/p>\n<p>U SAD-u i drugdje govorimo o nevjerojatnom porastu radnih sati po ku\u0107anstvu, kako bismo mogli odr\u017eati manje-vi\u0161e isti \u017eivotni standard. Imate obitelji u kojoj dvije osobe zara\u0111uju, \u0161to je noviji model, i brojne pripadnike i pripadnice radni\u010dke klase koji\/e rade po pet poslova samo kako bi zaradili dovoljno za \u017eivot. I jo\u0161 moraju uzimati potro\u0161a\u010dke kredite.<\/p>\n<p>Zna\u010di, to je neka vrsta deklasiranja (d\u00e9classement), a to zna\u010di da razli\u010dite vrste strategija no\u0161enja s tim postoje unutar neformalne ekonomije \u2013 strategije koje su dugo bile poznate u Ju\u017enoj Americi po\u010dinju se obnavljati u na\u0161em dru\u0161tvu. Prije su postojale me\u0111u siroma\u0161nim Afroamerikancima i useljenicima, a sada postaju sve vi\u0161e normom za sve \u0161iru populaciju.<\/p>\n<p>Dakle, mo\u017eemo re\u0107i da se radi o konvergenciji, u smislu u kojemu su marksisti govorili o radni\u010dkoj aristokraciji kolonizatora: kolonizatori propadaju, a uvjeti radni\u010dke klase na globalnom Sjeveru pribli\u017eavaju se uvjetima na Jugu.<\/p>\n<p>Ponavljam, mo\u017eda ova situacija otvara vi\u0161e mogu\u0107nosti za me\u0111ukontinentalne, transnacionalne dru\u0161tvene pokrete, antikapitalisti\u010dke pokrete protiv sustava. Mo\u017eda.<\/p>\n<p>No, ovo dovodi i do ksenofobnog, antiuseljeni\u010dkog desnog populizma: &#8220;Otimaju na\u0161e poslove, ne dajte im da u\u0111u&#8221; \u2013 znate, takve pri\u010de. Dakle, ne\u0107emo automatski dobiti pozitivan politi\u010dki odgovor. Mo\u017eemo dobiti i ru\u017ean, negativan odgovor. No, postoji odre\u0111ena konvergencija u na\u0161im \u017eivotnim situacijama, i ukoliko ljevica razvije odgovor na to, tada bismo mogli imati neke opcije.<\/p>\n<ul>\n<li>U tom smislu, kako mo\u017eemo ubaciti horizontalnost u perspektivu, unutar dru\u0161tvenih pokreta koji te\u017ee autonomiji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Horizontalnost je izazov za dru\u0161tvene organizacije jer zagovara politi\u010dku praksu &#8216;odozdo&#8217;: grassroot djelovanje baze zajednice u kojoj se svatko suo\u010dava s presjekom (intersekcijom) oblika dominacije i opresije, unutar zajednice koja se bori i koja nastoji izbje\u0107i hijerarhiju. No, stvarno postavljam pitanje autonomije takve dimenzije.<\/p>\n<p>Nisam sigurna postoji li doista ne\u0161to \u0161to je &#8216;izvan&#8217;. A tu je i temeljno politi\u010dko pitanje \u2013 trebamo li se mo\u0107i suprotstaviti izravno ili se nastojati odvojiti. Ili, mo\u017eemo li \u010diniti oboje u isto vrijeme? To su dakle neka temeljna pitanja o strategiji autonomije. Postoji i nejasno\u0107a radi li se o anti-sustavnom, kontra-sustavnom projektu ili o strategiji &#8216;no\u0161enja&#8217; sa sustavom.<\/p>\n<p>I premda se Europljani sada suo\u010davaju s ovim pitanjima, ljudi u Ju\u017enoj Americi su postavljali ista pitanja ranije. I ako je tako, Europljani \u0107e morati mnogo toga nau\u010diti o tome kako se suo\u010diti s ovim velikim problemom.<\/p>\n<ul>\n<li>Porazgovarajmo o me\u0111ugeneracijskoj zamjeni koja se pojavila u Meksiku s pokretom #YoSoy132. Ili o slu\u010daju \u010dileanskog studentskog pokreta za obrazovanje, ili o Podemosu u \u0160panjolskoj i Passe Livre u Brazilu. Kada se intelektualno nastojanje domogne mo\u0107i, mogu\u0107 je paradoks postajanja drugim oblikom ideologijske institucionalizacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mislim da to vi\u0161e vrijedi za globalni sjever Amerike i zapadnu Europu, no rekla bih da smo pro\u0161li kroz razdoblje u kojemu su glavnu ulogu imali anti\u2013 i ekstrainstitucionalni prosvjedi, primjerice, sve one okupacije javnih prostora (Occupy Wall Street, Indignados i tako dalje). To su bili veliki, popularni pokreti u kojima su sudjelovale sve klase. Ipak, dominantan ethos u mnogim od tih pokreta bila je neka vrsta kvazianarhisti\u010dke misli kako ti pokreti moraju biti uglavnom antiorganizacijski, antiinstitucionalni i nepragmati\u010dni ili antipragmati\u010dni.<\/p>\n<p>Bilo je otpora poku\u0161aju stvaranja programatsko promi\u0161ljenih projekata na \u0161iroj razini, kao i opiranja bilo kakvoj integrativnoj organizaciji.<\/p>\n<p>S druge strane, na pozitivan na\u010din jako me zanima Podemos kao poku\u0161aj, bez pridru\u017eivanja etabliranim politi\u010dkim strankama, koji se s teritorija civilnog dru\u0161tva pomaknuo prema politi\u010dkoj mo\u0107i. U na\u010delu, to je pozitivan korak. Bez obzira na pitanje ho\u0107e li Podemos uspjeti. Vrlo je vjerojatno da ne\u0107e. Nadam se da ho\u0107e. Imamo primjere lijevih stranki koje su zapo\u010dele kao dru\u0161tveni pokreti koji su se poku\u0161avali preseliti u politi\u010dku sferu, koji su bili instrumentalizirani i koji su oja\u010dali, kao \u0161to su njema\u010dka Stranka Zelenih, koja je zapravo negativan primjer\u2026<\/p>\n<p>No u potpunosti ostati u sferi civilnog dru\u0161tva, u obliku raspr\u0161enih, fragmentiranih, vi\u0161estruko suprotstavljenih pokreta, izbjegavati ono \u0161to bi Gramsci nazvao autenti\u010dnim kontra-hegemonijskim stavom, dok postoji alternativa i dok postoji na\u010din na koji se unato\u010d svim mogu\u0107im razlikama ljudi mogu ujediniti\u2026 ostati u sferi civilnog dru\u0161tva nije primjereno. Stoga je stvarno te\u0161ko prona\u0107i ne\u0161to \u0161to nije niti slu\u017ebena politika niti u potpunosti civilno dru\u0161tvo, ne\u0161to \u0161to se po\u010dinje okupljati u kontrahegemonijsko djelovanje.<\/p>\n<p>Jo\u0161 nismo otkrili \u0161to je to.<\/p>\n<p>Danas, u kontekstu pokreta kao \u0161to su #YoSoy132 ili #BlackLivesMatter, koji su ameri\u010dki ekvivalenti drugim kampanjama protiv nasilja, mislim da su to va\u017eni gra\u0111anski pokreti jer \u010dine vidljivim policijsko nasilje i nasilje na granicama, poput onoga u Meksiku \u2013 \u0161to je vrlo sli\u010dno Arapskom prolje\u0107u, gdje je pokret zapo\u010deo s \u010dovjekom koji je bio pretu\u010den i ubijen, te kako je to pokrenulo pokret na Trgu Tahrir u Egiptu. To je sve jako va\u017eno, mobilizirali su ljude i to je sjajno. No, jo\u0161 uvijek imamo pitanja o tome za\u0161to poku\u0161avamo ostati izvan politi\u010dkog sustava, \u0161to je problemati\u010dno\u2026<\/p>\n<p>Dakle, je li autonomija alternativa ili je to stvarno suprotstavljanje mo\u0107i&#8230;?<\/p>\n<ul>\n<li>Je li to bitka za hegemoniju ili za priznanje u globalnoj ekonomiji?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u010cini mi se da taj veliki razvoj dru\u0161tvenih pokreta u Ju\u017enoj Americi tijekom posljednjih 30 godina ima zna\u010dajke dvojnosti. I autonomiju i horizontalnost, no isto tako vi\u0161e normalnih, politi\u010dkih akcija koje su pokrenule takozvane &#8220;ru\u017ei\u010daste plime&#8221;\u2026 znate ljevi\u010darske vlade, od Ch\u00e1veza do Lule, Cristine Kirchner i tako dalje. \u010cini mi se da je pozadina politi\u010dkog uspjeha \u2013 a ovo su sve va\u017eni politi\u010dki uspjesi \u2013 bila visoka razina cijena robe na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, \u0161to je zna\u010dilo da je vrlo velik dio prihoda bio dostupan za redistribuciju.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se nije dogodilo, zasigurno nije u Venezueli, to je ekonomska reforma. Novac je potro\u0161en na redistribuciju, \u0161to je naravno odli\u010dno s obzirom na siroma\u0161tvo. No, sada kada su cijene pale, prihoda \u0107e biti manje. Ne mo\u017eete nastaviti s takvom strategijom kvaziklijentelisti\u010dke redistribucije, a ako niste iskoristili trenutak za gospodarske reforme tako da stvorite vlastite izvore dobara i bogatstva, onda nije jasno \u0161to \u0107e se dogoditi u Ju\u017enoj Americi. Pomno pratim probleme s kojima se suo\u010davaju Michelle Bachelet u \u010cileu i Dilma Rouseff u Brazilu\u2026 desnica se ve\u0107 mobilizira. To \u0161to se dogodilo u Ju\u017enoj Americi je pozitivno na brojne na\u010dine, no to nije mogu\u0107e tek slijediti, potrebno je i\u0107i u smjeru prekora\u010denja vlastitih granica.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to bi iz ovoga bila lekcija Europi? Potrebno je u\u010diniti ne\u0161to radikalnije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Mnoga va\u0161a pitanja fokusirana su na inovativnost dru\u0161tvenih pokreta. No, ja to povezujem s politi\u010dkom transformacijom. Na neki na\u010din, \u010desto govorim o Ju\u017enoj Americi kao o mnogo naprednijem kontinentu od Europe ili Sjeverne Amerike ili bilo kojeg drugog kontinenta, upravo zbog te poveznice izme\u0111u dru\u0161tvenih pokreta i politike. No ipak, ka\u017eem i to da nije jasno kamo \u0107e ta poveznica odvesti.<\/p>\n<ul>\n<li>Tra\u017ee li ovi oblici otpora potvrdu ili predstavljaju nove oblike ekonomske hegemonije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne znamo gdje \u0107e nas oni odvesti, ali znamo neke zamke i opasnosti koje bismo trebali poku\u0161ati izbje\u0107i. \u017delim vidjeti sve ve\u0107u kontrahegemonizaciju dru\u0161tvene borbe. To zna\u010di da vjerujem da nam je potrebna nekakva vrlo dubinska strukturalna transformacija svjetskog kapitalisti\u010dkog sustava, globalnih financijskih institucija i uloge sredi\u0161njih banaka.<\/p>\n<p>Smatram da takvi uvjeti i institucije, koje su vrlo mo\u0107ne, postavljaju parametre u svjetskom sustavu, ograni\u010davaju mogu\u0107nosti i iznimno su opresivni i ograni\u010davaju\u0107i i destruktivni prema uvjetima \u017eivota i dru\u0161tvenom \u017eivotu milijardi ljudi diljem svijeta. Po meni, pored va\u017enih lokalnih, nacionalnih i regionalnih borbi, iznimno je va\u017eno suprotstaviti se globalnoj strukturi koja u tolikoj mjeri utje\u010de na odre\u0111ivanje ho\u0107e li ljudi \u017eivjeti ili umrijeti. Zato je tako va\u017eno da se ta razna djelovanja, koja su vrlo obe\u0107avaju\u0107a i sve ih je vi\u0161e, ujedine i razviju ve\u0107u koherenciju, neku \u0161iru programatsku orijentaciju.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017eete li objasniti pojam bolesne demokracije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Radi se o krizi demokracije. Uglavnom sam se bavila pitanjem kako je organizirana javna mo\u0107 u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu, a mislim da je ta mo\u0107 klju\u010dna, da je trebaju &#8211; i akumulacija kapitala i sami kapitalisti &#8211; kako bi bili dovoljno sna\u017eni, u\u010dinkoviti i legitimni, znate, kako bi si osigurali pozicije s razli\u010ditim zale\u0111ima koje su im potrebne. No, tvrdim da u normalnom tijeku kapitalisti\u010dke akumulacije postoji tendencija destabilizacije, ili ponekad napada i uni\u0161tavanja razli\u010ditih oblika javne mo\u0107i o kojoj kapital ovisi. Mislim da se upravo sada, u ovom procesu, nalazimo na kriznoj to\u010dki, zahvaljuju\u0107i usponu onoga \u0161to nazivam financijaliziranim re\u017eimom akumulacije kapitala.<\/p>\n<p>To je povezano s novom ulogom sredi\u0161njih banaka i globalnih financijskih institucija, koje sve vi\u0161e postavljaju temeljna pravila koja upravljaju ve\u0107inom dana\u0161njih dru\u0161tvenih odnosa, uklju\u010duju\u0107i i odnose izme\u0111u dr\u017eava i njenih gra\u0111ana i gra\u0111anki, koje i koji su sada vo\u0111eni ili podvrgnuti onome \u0161to im nala\u017eu kreditna tr\u017ei\u0161ta ili onim \u0161to ka\u017ee Sredi\u0161nja banka, MMF (Me\u0111unarodni monetarni fond) , WTO (Svjetska trgovinska organizacija) ili Svjetska banka.\u00a0 To je sve zna\u010dajniji sloj mo\u0107i koji upravlja \u010dak i odnosima izme\u0111u dr\u017eava i ograni\u010dava vrste politika koje mogu provoditi.<\/p>\n<p>U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eava vrlo smo pomno pratili nastup Cristine Fern\u00e1ndez de Kirchner kada je odbila platiti dug &#8216;strvinarskim&#8217; kreditorima. Poku\u0161ala je iskoristiti mo\u0107 svoje dr\u017eave kako bi osporila mo\u0107 ameri\u010dkih korumpiranih sudova i drugih dionika financijske mo\u0107i. To je zanimljiva borba, vrlo va\u017ena i vrlo simptomati\u010dna.<\/p>\n<p>Dakle, stvar je u tome da \u010dak i ako imate dr\u017eavu koja je ili koja bi voljela biti istinski odgovorna svojim gra\u0111anima\/kama (\u0161to o\u010dito nije uvijek slu\u010daj), \u010dak i u najboljem scenariju takvim dr\u017eavama sve vi\u0161e nedostaje kapaciteta za provo\u0111enje politika koje zahtijevaju njihovi\u00a0 gra\u0111ani i gra\u0111anke. To je jedan aspekt krize demokracije.<\/p>\n<p>Drugi aspekt je postojanje problema na globalnoj razini s kojima se dr\u017eave ne mogu nositi, kao \u0161to je globalno zatopljenje, klimatske promjene. To zahtijeva globalnu javnu mo\u0107, a mi nemamo nikakvu demokratsku globalnu mo\u0107. Imamo poluprivatne mo\u0107i koje rade u korist investitora, a ne u korist javnosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Govorimo li mi to o odgovornosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da! Ne postoji odgovornost ovih globalnih institucija. To je, tako\u0111er, element krize demokracije. Toliko je mnogo primjera, mo\u017eemo govoriti o korupciji, o smanjivanju financiranja javnih usluga i socijalnih i javnih davanja, o marketizaciji i komodifikaciji onoga \u0161to su bile brojne javne usluge. Sve su to slu\u010dajevi u kojima postoji op\u0107e oslabljivanje ili potkopavanje javne mo\u0107i, a to je isto element krize demokracije.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/razgovor\/7057-nancy-fraser-demokracija-je-oboljela-jer-banke-upravljaju-drustvenim-odnosima\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.opendemocracy.net\/roque-urbieta-hernandez-fabiola-navarro-nancy-fraser\/battle-for-neoliberal-hegemony\" target=\"_blank\">Open Democrasy<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nancy Fraser: U normalnom tijeku kapitalisti\u010dke akumulacije postoji tendencija destabilizacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-198993","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198993"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198993\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}