{"id":198890,"date":"2016-02-09T08:38:23","date_gmt":"2016-02-09T07:38:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198890"},"modified":"2016-02-09T08:38:23","modified_gmt":"2016-02-09T07:38:23","slug":"dan-bezbijednosti-na-internetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/09\/dan-bezbijednosti-na-internetu\/","title":{"rendered":"Dan bezbijednosti na Internetu"},"content":{"rendered":"<p>Dan bezbijednosti na Internetu obilje\u017eava se u organizaciji evropske Insejf mre\u017ee, s ciljem promovisanja sigurnijeg i odgovornijeg kori\u0161\u0107enja onlajn tehnologije i mobilnih telefona, posebno kod djece i mladih \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>Bezbijedniji dan na Internetu se ove godine obilje\u017eava pod sloganom \u201cOdigraj svoju ulogu za bolji Internet\u201d.<\/p>\n<p>Evropski zavod za statistiku Evrostat je, najavljuju\u0107i ovaj doga\u0111aj, objavio da je pro\u0161le godine jedan od \u010detiri korisnika interneta u Evropskoj uniji (EU) imao problem u pogledu bezbijednosti na mre\u017ei.<\/p>\n<p>\u201cUdio korisnika interneta u EU koji su do\u017eivjeli odre\u0111ene bezbijednosne probleme na mre\u017ei- poput virusa, zloupotrebe li\u010dnih podataka, finansijskih gubitaka ili pristupa djece veb stranicama sa neprimjerenim sadr\u017eajem, 2015. godine iznosio je 25 odsto\u201d, navodi se u izvje\u0161taju, objavljenom na zvani\u010dnom sajtu Eurostata.<\/p>\n<p>Zbog straha u pogledu bezbijednosti na netu, pojedini korisnici mre\u017ee u EU izbjegavaju da odre\u0111ene aktivnosti obavljaju preko interneta. Tako, gotovo jedan od pet lani nije kupovao onlajn (19 odsto), ili nije koristo elektronsko bankarstvo (18 procenata), a 13 odsto nije koristilo be\u017ei\u010dni internet preko mobilnog ure\u0111aja van ku\u0107e.<\/p>\n<p>Zemlje u kojima su bezbijednosni problemi naj\u010de\u0161\u0107i su Hrvatska (42 odsto), Ma\u0111arska (39), Portugalija (36), Malta (34) i Francuska (33 procenata). Najmanje problema imali su korisnici u \u010ce\u0161koj (10 odsto), Holandiji (11), Slova\u010dkoj (13) i Irskoj (14 odsto), navodi se u istra\u017eivanju Eurostata, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i problem za korisnike interneta u 2015. bili su virusi ili neka druga vrsta kompjuterske infekcije (crv ili trojanski konj), a s tim problemima, koji uzrokuju gubitak podataka i vremena, lani se suo\u010dilo 21 odsto korisnika mre\u017ee u EU.<\/p>\n<p>Najve\u0107i procenat korisnika koji su \u201czaka\u010dili\u201d virus na mre\u017ei bio je u Hrvatskoj (41 odsto), zatim u Ma\u0111arskoj (36), Portugaliji (33), Francuskoj (29), i Bugarskoj i Malti sa po 28 procenata).<\/p>\n<p>Nasuprot tome, najmanje problema sa zarazom kompjutera, ispod 10 procenata, imali su Holan\u0111ani (6,0 odsto), \u010cesi (8,0) i Slovaci (9,0).<\/p>\n<p>U pore\u0111enju sa 2010. godinom, u svim zemljama, osim u Hrvatskoj, pao je udio korisnika koji su zbog ra\u010dunara zara\u017eenih virusom ili nekom drugom infekcijom izgubili podatke ili vrijeme. Kada je rije\u010d o izbjegavanju nekih internet usluga iz sigurnosnih razloga, onlajn kupovinu najvi\u0161e izbjegavaju Rumuni (35 odsto), \u0160ve\u0111ani (34), Portugalci (33).<\/p>\n<p>Usluge internet bankarstva zbog straha u pogledu bezbijednosti ne koristi 27 odsto Njemaca, 26 odsto Portugalaca i 24 odsto Italijana. Od be\u017ei\u010dne konekcije na internet van svog doma najvi\u0161e strahuju Holan\u0111ani (22 odsto), Letonci (22) i \u0160panci (20 odsto), navodi se u izvje\u0161taju Eurostata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dan bezbijednosti na Internetu obilje\u017eava se u organizaciji evropske Insejf mre\u017ee, s ciljem promovisanja sigurnijeg i odgovornijeg kori\u0161\u0107enja onlajn tehnologije i mobilnih telefona, posebno kod djece i mladih \u0161irom svijeta. Bezbijedniji dan na Internetu se ove godine obilje\u017eava pod sloganom \u201cOdigraj svoju ulogu za bolji Internet\u201d. Evropski zavod za statistiku Evrostat je, najavljuju\u0107i ovaj doga\u0111aj, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-198890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}