{"id":198844,"date":"2016-02-09T08:00:25","date_gmt":"2016-02-09T07:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198844"},"modified":"2016-02-08T11:45:54","modified_gmt":"2016-02-08T10:45:54","slug":"povratak-fasizma-i-isis-su-slicne-vrste-reakcije-na-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/09\/povratak-fasizma-i-isis-su-slicne-vrste-reakcije-na-kapitalizam\/","title":{"rendered":"&#8216;Povratak fa\u0161izma i ISIS su sli\u010dne vrste reakcije na kapitalizam&#8217;"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-198846 size-medium\" title=\"Sre\u0107ko Horvat\/en.wikipedia.org\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-300x220.jpg\" alt=\"Sre\u0107ko_Horvat\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Sre\u0107ko_Horvat.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>S jedne strane je globalni kapitalizam koji izaziva jo\u0161 vi\u0161e sukoba, a s druge strane fundamentalisti\u010dka reakcija. Ukoliko u pitanje ne dovedemo sam kapitalizam, iluzorno je vjerovati da \u0107emo rije\u0161iti bilo problem islamskog fundamentalizma, bilo radikalne fa\u0161izacije europskog dru\u0161tva<\/p>\n<p>Radikalna demokratizacija Europske unije postavka je budu\u0107eg paneuropskog pokreta, punim imenom \u201cDemokracija u Europi 2025\u201d (DiEM), \u010diji su glavni inicijatori poznati ekonomist i biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Janis Varufakis i hrvatski filozof i aktivist Sre\u0107ko Horvat.<\/p>\n<p>Predstavljanje koncepta DiEM-a koje \u0107e se odr\u017eati 9. velja\u010de u berlinskom kazali\u0161tu Volksb\u00fchne trebalo bi okupiti predstavnike ve\u0107ine lijevih i zelenih stranaka u EU, a cijela pri\u010da bila je povod da sa Sre\u0107kom Horvatom porazgovaramo o poziciji ljevice u Europskoj uniji i \u0161ansama koje lijevi paneuropski pokret ima u svom glavnom naumu \u2013 spasu Starog kontinenta od ponovne radikalne fa\u0161izacije.<\/p>\n<p>\u2013 Ako smo i\u0161ta saznali pro\u0161le godine onda je to da je Europska unija danas u ve\u0107oj krizi nego ikad prije, odnosno \u010dini mi se da je u jednakoj krizi kao \u0161to je bila prije Drugog svjetskog rata i da se, bez pretjerivanja, nalazimo pred novim Tre\u0107im Reichom i novim ratom. U Njema\u010dkoj su krajem pro\u0161le godine odabrane tri rije\u010di koje su bile najvi\u0161e u upotrebi pro\u0161le godine: izbjeglice, Charlie Hebdo (\u201cje suis Charlie\u201d) i tre\u0107a je \u201cGrexit\u201d. Ta tri fenomena prili\u010dno precizno opisuju i glavne probleme iz 2015. godine. Dakle, ponajprije potpuni izostanak vanjske politike EU koji je izme\u0111u ostalog doveo do izbjegli\u010dke krize, uz istovremeni raspad solidarnosti i onih ideala na kojima je EU tobo\u017ee sagra\u0111ena, \u0161to se pokazalo izgradnjom novih ograda i zidova. Kao drugo, tu je propast samoga modela multikulturalizma, \u0161to se vidjelo na slu\u010daju Charlie Hebdo-a, uz uspon policijske dr\u017eave, ponovnu zamjenu slobode za sigurnost, masovno prislu\u0161kivanje, oduzimanje gra\u0111anskih sloboda kao odgovor na terorizam. I tre\u0107e je simbolizirano rije\u010dju \u201cGrexit\u201d, pri \u010demu mislim na potpuno nefunkcionalnu Eurozonu koja koristi forsiranje tzv. \u201crasta\u201d, novih mjera \u0161tednje, novih zadu\u017eivanja u dr\u017eavama poput Gr\u010dke, \u0160panjolske, Portugala i ostalih u koje mo\u017eemo uklju\u010diti i Hrvatsku, \u0161to te dr\u017eave onda dovodi na rub propasti.<\/p>\n<p><strong>Iskustva poraza Syrize<\/strong><\/p>\n<p>Svi ti simptomi onoga \u0161to danas ne valja u EU svode se na nedostatak demokracije, nedostatak mogu\u0107nosti da pojedini narodi i dr\u017eave unutar EU sami donose odluke o svom ekonomskom rastu ili o tome kako \u0107e recimo tretirati izbjegli\u010dku krizu i ho\u0107e li i\u0107i u ratove. Vidimo, primjerice, da je Europska centralna banka ta koja zajedno s drugim me\u0111unarodnim institucijama poput MMF-a ili Svjetske banke donosi sve va\u017enije odluke zajedno s jednim potpuno nelegitimnim, pa \u010dak i nelegalnim tijelom \u2013 tzv. Eurogrupom. Europski parlament koji bi tobo\u017ee trebao biti parlament svih gra\u0111ana EU, nema nikakvu snagu, odnosno ne mo\u017ee donositi nikakve relevantne odluke.<\/p>\n<ul>\n<li>To bi dakle bili razlozi koji se kriju iza ideje Paneuropskog pokreta. No \u0161to je njegova strategija djelovanja, odnosno izvo\u0111enja \u201cradikalnih demokratskih reformi\u201d? Je li to primjerice ulazak u Europski parlament?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Mislim da bi bilo naivno vjerovati da ulaskom u Europski parlament mo\u017eemo doprinijeti demokratizaciji EU-a, ba\u0161 zato jer to nije institucija u kojoj se donose najva\u017enije odluke. Tako da glavni cilj Pokreta za demokratizaciju Europe (DiEM) nije ulazak u Europski parlament, premda ne isklju\u010dujemo ni tu mogu\u0107nost kao jedno od sredstava borbe. Inicijalna ideja za osnivanje takvog jednog pokreta dolazi, izme\u0111u ostalog, iz iskustva poraza politike Syrize, odnosno prije svega poraza ideje da je mogu\u0107e na taj na\u010din promijeniti ekonomsko-politi\u010dku dru\u0161tvenu situaciju u nekoj konkretnoj nacionalnoj dr\u017eavi, premda je jasno ve\u0107 zadnjih nekoliko godina \u2013 najkasnije od po\u010detka financijske krize 2007. godine, da zapravo ne\u0161to takvo poput nacionalnog suvereniteta u dana\u0161njem svijetu u kojem je mo\u0107 globalizirana vi\u0161e ne postoji.<\/p>\n<p><strong>Model Podemosa<\/strong><\/p>\n<p>U tome smislu niti jedna politi\u010dka stranka koja bi dobila vlast u pojedinoj dr\u017eavi ne bi imala mo\u0107 kakvu je neko\u0107 mogla imati. Zamijeniti jednu stranku nekom drugom i vjerovati da je to dovoljno da se radikalno promijeni situacija unutar dr\u017eave, \u010dak i ako ta stranka ima najhumanije ideale za dru\u0161tvenom pravdom, solidarno\u0161\u0107u i sli\u010dno kao \u0161to je Syriza imala sa svojim tzv. Solunskim programom, vi\u0161e nije mogu\u0107e zato jer kontrola nad ekonomijom, pa \u010dak i nad politi\u010dkim procesom vi\u0161e nije u rukama te stranke.<\/p>\n<p>To se pokazalo upravo sa Syrizom koja se u prvih pola godine otkako je do\u0161la na vlast borila s Eurogrupom koja nije \u010dinila nikakve ustupke, nego je upravo na primjeru Gr\u010dke odlu\u010dila pokazati da ni jedna dr\u017eava koja \u0107e krenuti u tom smjeru ne\u0107e zavr\u0161iti bolje od Gr\u010dke. Nove stranke poput Podemosa ukazuju na pozitivan trend u EU, me\u0111utim, mislim da je primjer Syrize pokazao da \u010dak ni to nije dovoljno. Inicijalna ideja DiEM dolazi, dakle, iz na\u010dela radikalnog internacionalizma. Mogu to predo\u010diti jednom filmskom ilustracijom: u zadnjem filmu poznatog francusko-gr\u010dkog redatelja Coste-Gavrasa koji se simboli\u010dki zove \u201cKapital\u201d, ima jedna scena u kojoj se glavni lik, CEO jedne investicijske banke u Francuskoj, na\u0111e na obiteljskom ru\u010dku i tamo ga napadne njegov ujak, stari \u0161ezdesetosma\u0161, koji mu ka\u017ee: \u201cPa dobro, zar ne vidi\u0161 da ste upravo tvoja banka i ti odgovorni za veliku nezaposlenost mladih u Gr\u010dkoj, rast samoubojstava?\u201d A bankar mu odgovara: \u201cZar ne bi ti trebao biti sretan? Pa mi upravo ostvarujemo sve va\u0161e snove iz 1968. Vi ste se borili za internacionalizam, a mi smo ga postigli\u201d.<\/p>\n<p>I sad u takvoj situaciji u kojoj je kapital internacionalan, u situaciji u kojoj se kapital mo\u017ee nesmetano kretati Europom, ali izbjeglice ne smiju, mislim da se pravo politi\u010dko pitanje postavlja na supranacionanoj razini \u2013 ako financijska mo\u0107 nadilazi granice, onda bilo koji pokret koji bi htio izazvati tu mo\u0107 mora operirati na tom nivou.<\/p>\n<p><strong>Zadatak osna\u017eivanja<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Zvu\u010di vrlo logi\u010dno, no i dalje me zanima kakvi \u0107e biti konkretniji koraci jednom kad se pokret osnuje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To \u0107emo objaviti u manifestu koji izlazi za nekoliko dana u kojem se obja\u0161njava niz mogu\u0107ih koraka, no da pojednostavim: ideja se ne bazira na nekom apstraktnom organiziranju na skupnom internacionalnom nivou. DiEM nema pretenziju da bude \u201cthink tank\u201d, nema pretenziju da \u201codozgo\u201d mobilizira gra\u0111ane u Europi, niti da bude politi\u010dka stranka, ve\u0107 ima pretenziju da bude pokret koji osna\u017euje politi\u010dke snage ili subjekte koje postoje u svakoj pojedinoj dr\u017eavi. U Berlin tako dolaze stranke poput Podemosa, britanskih Laburista, britanskih, francuskih i ma\u0111arskih Zelenih, no i predstavnici razli\u010ditih politi\u010dkih organizacija i pojedinci iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, te ljudi iz \u010ditave Centralne Europe, \u0161to je prvi takav slu\u010daj kad se radi o takvoj vrsti summita. Balkan ili Isto\u010dna Europa, te Centralna Europa \u2013 Slova\u010dka, Poljska, \u010ce\u0161ka, Litva, Latvija \u010desto su izostajali s takvih paneuropskih skupova. Sada iz svih tih dr\u017eava dolaze ljudi u Berlin, kao i iz Danske, Nizozemske, \u0160panjolske, Portugala, Gr\u010dke, Italije, te naravno iz Francuske i Njema\u010dke.<\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuli ste izostanak Syrize? Da li je uop\u0107e bila pozvana?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Ja sam isto bio jedan od onih koji je svesrdno podr\u017eavao Syrizu, no nakon \u0161to se referendumsko NE mjerama \u0161tednje, izglasano sa 62 posto glasova drugi dan pretvorilo u DA, postalo je jasno da se ne\u0161to radikalno promijenilo i u politici Syrize. U tom trenu je i Janis Varufakis odstupio. Do tog trena mnogi koji su simpatizirali Syrizu poku\u0161avali na neki na\u010din opravdati \u010dinjenicu da je Syriza stjerana u kut i da mora pristati na neke reforme da bi ostala na vlasti. No me\u0111utim, evo, pro\u0161li tjedan je do\u0161la vijest da je Syriza odlu\u010dila Kinezima prodati 67 posto Pirejske luke, protiv \u010dega se prije javno borila. Sve mjere \u0161tednje koje rade protive se njenom Solunskom programu.<\/p>\n<p><strong>Turneja po EU<\/strong><\/p>\n<p>I ako se cijela politika Syrize svodi na ne\u0161to \u0161to je meni u povjerenju rekla jedna ministrica kada sam bio u Gr\u010dkoj pro\u0161le godine, da \u201cukoliko ostanemo na vlasti, barem \u0107emo mi provoditi mjere \u0161tednje bolje nego drugi\u201d, mislim da onda to vi\u0161e nije radikalna politika koja \u0107e promijeniti situaciju. Syriza kao stranka ne dolazi, no dolazi neki ljudi iz Syrize.<\/p>\n<ul>\n<li>Tko dolazi iz Hrvatske?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Ima dosta ljudi iz Hrvatske. Prije svega su to \u010dlanovi novoosnovanog Instituta za politi\u010dku ekologiju, potom \u010dlanovi Prava na grad, Centra za mirovne studije i mnogi drugi pojedinci koji dolaze svatko o svom tro\u0161ku.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako vidite svoju ulogu unutar DiEM-a?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Od samog za\u010detka ideje sam u tome i Varufakis i ja smo zajedno, uz bliske i predane suradnike iz cijele Europe pripremali cijeli doga\u0111aj u Berlinu kao i daljnje korake. No bez uklju\u010divanja drugih ljudi, pokreta, inicijativa diljem Europe, DiEM ne\u0107e uspjeti, i to je razlog za\u0161to nakon Berlina idemo u svaku dr\u017eavu Europe, pa i Hrvatsku.<\/p>\n<ul>\n<li>Vratimo se malo na pitanje trenutne pozicije ljevice u Europi. U Hrvatskoj \u201cprava\u201d ljevica s imperativima poput socijalne jednakosti i o\u010duvanja ljudskih prava gotovo da vi\u0161e ne postoji, a dojam je da pojam \u201cljevice\u201d i u Europi uvelike pribli\u017eio \u201ccentru\u201d. \u0160to bi danas bio prevladavaju\u0107i lijevi \u201ctrend\u201d \u2013 Podemos ili mo\u017eda britanski Laburisti u kojima je izborom Jermyja Corbyna isto do\u0161lo do radikalnijeg lijevog zaokreta?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To su zapravo dobra dva primjera \u2013 s jedne strane Podemos, a s druge britanski Laburisti, jer se radi o dva modela ljevice koji su po koje\u010demu novi. U \u0160panjolskoj je 2011. kao dio jednog globalnog Occupy trenda i horizontalne demokracije narastao pokret Indignadosa koji je bio povezan s delo\u017eacijama i Podemos je svoj politi\u010dki momentum dobio upravo na krilima tog pokreta. Tu dakle imamo model razvitka jedne nove politi\u010dke lijeve stranke pod utjecajem masovne mobilizacije u nekoj zemlji. Britanski \u201cLabour party\u201d potpuno je druga\u010diji princip. U Velikoj Britaniji niste imali tu veliku mobilizaciju, izuzev nekih jednokratnih protesta protiv mjera \u0161tednje, ve\u0107 je postoje\u0107a stranka koja je bila predstavnik tzv. Blairova Tre\u0107eg puta, odnosno neka vrsta socijaldemokrata sli\u010dnih na\u0161ima koji su izgubili i ono socijalno i ono demokratsko, zapravo krenula s reformom iznutra. I upravo s pobjedom Corbyna povratno su osnovali ne\u0161to \u0161to se zove Momentum, \u0161to je jako zanimljiv model gdje se vrh stranke vra\u0107a novim mladim glasa\u010dima i stvara se horizontalna demokratska baza.<\/p>\n<p><strong>\u201cOutsourcing\u201d izbjegli\u010dke krize<\/strong><\/p>\n<p>Obje te stranke sve su va\u017enije ne samo u svojim dr\u017eavama nego i u \u010ditavoj EU. Ako to uspore\u0111ujemo s primjerom Syrize, ona je sli\u010dnija Podemosu, ali opet druga\u010dija jer je Syriza bila koalicija stranaka i tek je nedugo prije izbora formirana kao jedna jedinstvena stranka. Pri tome mislim da neuspjeh Syrize ne mo\u017eemo tuma\u010diti kroz sintagmu da je Tsipras izdao gr\u010dki narod, ljevicu i sli\u010dno, ve\u0107 ga treba tuma\u010diti upravo kao izostanak paneuropskog pokreta: da je, hipotetski, u tom trenu Podemos ve\u0107 bio na vlasti u \u0160panjolskoj mislim da bi Syriza imala puno vi\u0161e \u0161anse.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cini se me\u0111utim da ksenofobna razmi\u0161ljanja, pa \u010dak i dvojbe u ispravnost socijalne jednakosti i op\u0107enito prava na jednakost podr\u017eava nemali broj gra\u0111ana. Svjedoci smo poraza ideje humanosti na mnogim razinama i \u010dini mi se da se koncept \u201cliberalnog kapitalizma\u201d uvukao preduboko u pore dru\u0161tva. Koje su \u0161anse ljevice da razbije taj dobro utvr\u0111eni, ponajprije socio-ekonomski, sustav?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Ja bih postavio protupitanje: koje su \u0161anse ovakvog sustava da opstane? Vidjeli smo i da ovaj sustav propada iz dana u dan, ali naravno njegova najve\u0107a snaga jeste u tome da iz nove propasti ide u novu propast, no da je poput vampira sve ja\u010di i crpi novu krv iz koje se onda ponovo revitalizira. Ali ako taj sustav nastavi na taj na\u010din dalje, mislim da \u0107e se situacija jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ati. Pro\u0161le godine smo imali milijun izbjeglica koji su u\u0161li u Europu, ove godine se predvi\u0111a jo\u0161 milijun. Rat u Siriji ne\u0107e stati zato jer je situacija prekompleksna i uklju\u010duje previ\u0161e igra\u010da. Jo\u0161 ako Hillary Clinton do\u0111e na vlast u SAD-u mislim da \u0107e se situacija jo\u0161 vi\u0161e zao\u0161triti, jer je ona \u0161to se vanjske politike ti\u010de mnogo perfidniji igra\u010d od Obame.<\/p>\n<p>A ono \u0161to EU u ovome trenutku poku\u0161ava neka je vrsta \u201coutsourcinga\u201d problema \u2013 slati izbjeglice u Tursku i u tu svrhu dati 3 milijarde eura Turskoj. No i u Turskoj se situacija jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ava \u0161to vidimo sa zadnjim Erdoganovim uhi\u0107enjima akademika i gra\u0111anskim ratom unutar samih granica Turske protiv Kurda. Mogli bismo jo\u0161 nabrajati, no ho\u0107u re\u0107i da sve to upu\u0107uje na izostanak razrje\u0161enja, \u010dak i na vi\u0161oj na geopoliti\u010dkoj razini gdje s jedne strane imamo Transatlantski trgovinski sporazum (TTIP) izme\u0111u SAD-a i EU, a s druge strane imamo tzv. euroazijske integracije gdje su glavni igra\u010di Kina i Rusija, koje ne odgovaraju ni SAD-u ni Europskoj uniji. Dakle, konkretnije Kina gradi novu \u017eeljeznicu koja \u0107e sezati od Pekinga do Hamburga i preko koje \u0107e jeftina roba iz Kine stizati u Europu za dva-tri dana. Europski parlament je ovaj tjedan donio odluku o TISI, no uistinu zapravo samo odobrava ne\u0161to \u0161to je Europska Komisija ve\u0107 donijela i \u201cispregovarala\u201d s ostalim \u010dlanicama Svjetske trgovinske organizacije. Radi se o trgovinskim sporazumima koji \u0107e se obiti o glavu \u010dlanicama Unije jer podrazumijevaju daljnju privatizaciju javnih servisa, ve\u0107e ukidanje radni\u010dkih prava, ukidanje privatnosti na internetu i tako dalje.<\/p>\n<ul>\n<li>Prili\u010dno ste, dakle, optimisti\u010dni po pitanju \u0161ansi DiEM-a da tu ne\u0161to promijeni?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Kada ne bih vjerovao da je promjena mogu\u0107a ne bih imao niti jedan razlog da sutra ustanem iz kreveta. Uloga ljevice danas je iznimno va\u017ena uslijed sveop\u0107e fa\u0161izacije dru\u0161tva, od Ma\u0111arske i Poljske do Skandinavskih zemalja. U tom je smislu sad i Hrvatska postala novost i evo nedavno su Ma\u0111ari hvalili upravo Hrvatsku kao \u201cdobar primjer\u201d i mislim da smo se time upisali me\u0111u one dr\u017eave u Europi koje prednja\u010de po nedemokratskim procedurama, raspu\u0161tanjima povjerenstava, izostankom transparentnosti i ksenofobiji. Mo\u017eemo tu spomenuti i da su Danska i \u0160vicarska nedavno posegnule za konfiskacijom imovine izbjeglica, \u0161to je ne\u0161to \u0161to smo zadnji put imali kada je Hitler dolazio na vlast. Ako tako sagledamo situaciju, ako pogledamo nesnala\u017eenje Europske unije u geopoliti\u010dkom smislu, mislim da se zaista 2016. godine pribli\u017eavamo novom ratu.<\/p>\n<p><strong>Krivnja Zapada<\/strong><\/p>\n<p>Taj rat ne\u0107e biti poput Prvog ili Drugog svjetskog rata ve\u0107 \u0107e to biti neka vrsta molekularnog gra\u0111anskog rata koji \u0107e biti puno perfidniji zato jer ne\u0107e biti objavljen. Ako je tome zaista tako, a ja vidim simptome toga na svim razinama, onda mi se \u010dini da jedino ljevica mo\u017ee na to odgovoriti. Jer ako \u0107e desnica odgovarati na to s novim zidovima, uskoro mo\u017eemo o\u010dekivati i raspad EU.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li se mo\u017ee povu\u0107i paralela izmedju radikalne fa\u0161izacije i ja\u010danja nacionalizma u Europi s naglom fundamentalizacijom pojedinih zemalja Bliskog Istoka nakon propasti tamo\u0161njih socijalisti\u010dkih sustava?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Apsolutno. Pazite, i Irak i Afganistan bili su sekularne i demokratske dr\u017eave prije nego smo im mi, kroz tzv. \u201chumanitarne intervencije\u201d importirali na\u0161u zapadnu verziju kapitalizma. I Iran je prije zbacivanja Mosadika bio dr\u017eava naprednija od mnogih na svijetu, ali je eto Mosadik poku\u0161ao nacionalizirati naftu koja je bila u rukama Britanaca, pa je izveden dr\u017eavni udar. Prije godinu dana kad sam bio tamo, jasno sam mogao vidjeti koje su krajnje posljedice toga i bilo bi krivo misliti da je islam kriv za ja\u010danje fundamentalizma u bilo kojoj od bliskoisto\u010dnih dr\u017eava, nego je to upravo taj na\u0161 tzv. \u201cZapad\u201d. Prije par godina bio sam i u Maliju i u Siriji, i te dr\u017eave nisu imale problema s fundamentalizmom, nego se fundamentalizam javlja tek kao reakcija na francusku intervenciju u Timbuktuu, a potom se ra\u0111a i ISIS u Siriji nakon \u0161to dio oru\u017eja iz Libije odlazi u Siriji, kao reakcija na geopoliti\u010dke interese mnogih igra\u010da, od SAD-a, preko Francuske, do Rusije, Saudijske Arabije ili Katara. Ukratko, i fa\u0161izam i islamski fundamentalizam u bilo kojem obliku samo su druge strane jedne te iste kovanice. S jedne strane je globalni kapitalizam koji izaziva jo\u0161 vi\u0161e sukoba, a s druge strane je fundamentalisti\u010dka reakcija. I u tom smislu, ukoliko u pitanje ne dovedemo sam kapitalizam, iluzorno je vjerovati da \u0107emo rije\u0161iti bilo problem islamskog fundamentalizma, bilo fa\u0161izma.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">NACIONALIZAM \u2013 REZULTAT SUSTAVA U KOJEM ODGOVARA POJEDINAC, A NE DR\u017dAVA<\/p>\n<p>I sama ideja \u201cinternacionalizma\u201d, bez obzira \u0161to u slu\u010daju DiEM-a ima \u0161iri kontekst, \u010dini se te\u0161ko izvediva u ozra\u010dju ja\u010danja ekstremnog nacionalizma diljem Europe, \u010dak i u siroma\u0161nim zemljama, pri \u010demu mnogi misle da je multikulturalizam mrtav.<\/p>\n<p>\u2013 Ako \u017eivimo u ne\u010demu \u0161to poznati sociolog Zygmunt Bauman naziva fluidnom moderno\u0161\u0107u onda je, po meni, iz toga mogu\u0107e objasniti za\u0161to u pojedinim dr\u017eavama ve\u0107ina ljudi \u010desto pribjegava tom uto\u010di\u0161tu nacionalnog identiteta. Zato jer je sve oko njih fluidno i nema\u0161 se za i\u0161ta drugo uhvatiti nego za nacionalni identitet. Pa \u010dak i ako su potpuno siroma\u0161ni, \u010dak i ako su zadu\u017eeni na 30 godina, ako ih tla\u010de banke, a ne imigranti, oni se svejedno zatvaraju u \u010dahure nacionalnih identiteta i bore protiv \u201cizdajnika\u201d, a ne protiv banaka i me\u0111unarodnih centara mo\u0107i i doma\u0107ih korumpiranih politi\u010dara. Mene to apsolutno ne \u010dudi, a mislim da situacija nije ni nova, iako je novi taj regres da sve vi\u0161e ljudi ide u tom smjeru i ne vidi gdje pravi problem le\u017ei. Mislim da uzroke valja tra\u017eiti u financijalizaciji kapitalizma koja kre\u0107e negdje od \u0161ezdesetih godina. Govorimo o uru\u0161avanju socijalne dr\u017eave, pa onda i socijal-demokracije, gdje nije vi\u0161e dr\u017eava ta koja \u0107e osigurati pojedincu relativnu socijalnu sigurnost, penziju, besplatno obrazovanje, zdravstvo i sli\u010dno, nego zapravo sam pojedinac postaje odgovoran za ono \u0161to je neko\u0107 bila funkcija dr\u017eave. Drugim rije\u010dima, ukoliko danas imate nepovoljan kredit i zadu\u017eeni ste na 30 godina, nije za to odgovorna dr\u017eava koja je dozvolila kojekakve klauzule zbog kojih su mogu\u0107i nesigurni krediti u \u201c\u0161vicarcima\u201d, nego su odgovorni pojedinci jer su se sami odlu\u010dili na takav kredit. I kad imate takvu situaciju da se \u010ditavo breme prebacilo na samog pojedinca, onda pojedinac vrlo \u010desto uzrok problema nalazi negdje drugdje. Kako je ta situacija vrlo kompleksna, lak\u0161e je okriviti, primjerice, milijun ljudi koji su upravo od nekud stigli. Mislim da je rast desnice i fa\u0161izacija dru\u0161tva upravo odgovor na taj jedan period od tri ili \u010detiri desetlje\u0107a financijalizacije kapitalizma i sustava koji je proizveo pojedince koji vjeruju da su sami krivi za ono u \u010demu se nalaze, pa je jedini moto da se \u0161to bolje snalaze u toj situaciji, pri \u010demu dolazimo do onog arhetipskog primordijalnog stanja gdje je svatko svakome neprijatelj.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Horvat-Povratak-fasizma-i-ISIS-su-slicne-vrste-reakcije-na-kapitalizam?meta_refresh=true\" target=\"_blank\">Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koje su \u0161anse ovakvog sustava da opstane?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":198846,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-198844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198844"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198844\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/198846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}