{"id":198558,"date":"2016-02-04T08:00:07","date_gmt":"2016-02-04T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198558"},"modified":"2016-02-03T22:29:49","modified_gmt":"2016-02-03T21:29:49","slug":"globalna-vlada-strucnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/04\/globalna-vlada-strucnjaka\/","title":{"rendered":"Globalna vlada stru\u010dnjaka"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tena Erceg<\/strong><\/em><\/p>\n

\"filantropia\"<\/a>Na Svjetskom ekonomskom forumu koji je 2009. godine odr\u017ean u Davosu jedna od tema nosila je naziv \u2018Novo globalno upravljanje\u2019. \u010clanovi \u2018me\u0111unarodne ekspertne skupine\u2019 na\u0161li su se kako bi pokrenuli inicijativu kojoj je cilj da se klasi\u010dno multilateralno odlu\u010divanje, ono u kojemu glavnu rije\u010d vode politi\u010dari, zamijeni novim sustavom u kojemu \u0107e ve\u0107i utjecaj dobiti predstavnici poslovne zajednice. Tijekom narednih 18 mjeseci osnovano je vi\u0161e od 40 Vije\u0107a za globalnu agendu u kojima uz predstavnike vlada i civilnog dru\u0161tva sjede i predstavnici kompanija. Na taj su na\u010din predstavnici poslovne zajednice stvorili svojevrsni paralelni sustav odlu\u010divanja o globalnim pitanjima u kojemu nema jasnih pravila o na\u010dinu dono\u0161enja odluka ni biranju sudionika, kao ni standarda o obavezama i odgovornostima tih novih \u2018upravlja\u010da\u2019. Unato\u010d tome, takva neformalna, neizabrana tijela ovlastila su se da donose odluke o politikama koje se ti\u010du najrazli\u010ditijih globalnih pitanja, od odr\u017eivog razvoja i klimatskih promjena, pa do obnove infrastrukture u ratnim zonama i razvoja tr\u017ei\u0161ne ekonomije u zemljama u razvoju.<\/p>\n

Ova inicijativa samo je jedan od primjera enormnog rasta neformalnog utjecaja krupnog kapitala na formuliranje politika, a jo\u0161 jedan iznimno djelotvoran na\u010din je i filantropija, djelatnost u kojoj se pomo\u0107u privatnih financijskih inicijativa \u2018rje\u0161avaju\u2019 op\u0107edru\u0161tveni problemi. Organizirana filantropija prisutna je u kapitalizmu od po\u010detka 20. stolje\u0107a, naro\u010dito u SAD-u, no u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a njezin opseg i utjecaj kontinuirano se pove\u0107avaju. Razvoj filantropije, naime, proporcionalan je porastu siroma\u0161tva i ekonomske nejednakosti, pri \u010demu su jedan od uzroka akumulacije sve ve\u0107eg bogatstva u rukama sve manjeg broja ljudi regresivne porezne politike koje omogu\u0107avaju da se kapital za\u0161titi od poreza upravo putem (neoporezivih) filantropskih aktivnosti.<\/p>\n

Razmjere utjecaja filantropije na formuliranje politika analizirali su istra\u017eiva\u010di organizacija MISEREOR, Brot f\u00fcr die Welt i Global Policy Forum u izvje\u0161taju \u2018Filantropska mo\u0107 i razvoj: Tko oblikuje agendu?\u2019 U tekstu obavljenom krajem pro\u0161le godine fokusirali su se na samo dva, ali iznimno va\u017ena podru\u010dja: zdravstvo i poljoprivredu. U uvodnom poglavlju o povijesti filantropije opisuje se nastanak jedne od prvih velikih filantropskih zaklada, a taj je primjer va\u017ean jer zorno ilustrira na kakvim je temeljima osovljena dana\u0161nja filantropska industrija. Godine 1911. ameri\u010dki Vrhovni sud odlu\u010dio je da je kompanija Standard Oil Johna D. Rockefellera uspostavila nezakoniti monopol, pa se stoga mora razdvojiti na manje kompanije. Procesom razdvajanja Rockefeller je postao najbogatiji \u010dovjek na svijetu, pa je svoje bogatstvo od poreza na prihod i naslje\u0111ivanje odlu\u010dio za\u0161tititi osnivanjem dobrotvorne zaklade, \u0161to mu je usput pomoglo i da obnovi naru\u0161eni ugled. Nedugo prije toga zakladu je osnovao i industrijalac Andrew Carnegie, ulo\u017eiv\u0161i u nju u to vrijeme basnoslovnih 125 milijuna dolara.<\/p>\n

Upravo zbog pove\u0107anja poreza osnivanje zaklada eksplodiralo je tijekom ekonomske depresije koja je Ameriku pogodila 1930-ih, a danas ih ima oko 200.000, od \u010dega je po 86.000 njih registrirano u Americi i Zapadnoj Evropi, a ostatak u Isto\u010dnoj Evropi (35.000), Meksiku (10.000), Kini (2000) i Brazilu (1000). Uvjerljivo najbogatija zaklada je Bill & Melinda Gates Foundation, koja raspola\u017ee s gotovo 43 milijarde dolara, a slijede britanski Wellcome Trust sa 30 milijardi dolara i Howard Hughes Medical Institute sa 18,6 milijardi. Na listi 27 najbogatijih zaklada 19 je ameri\u010dkih, tri su britanske, te po jedna iz Kanade, Njema\u010dke, \u0160vedske, Hong Konga i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a njihova ukupna sredstva iznose 287 milijardi dolara.<\/p>\n

Iako zaklade ve\u0107inu sredstava izdvajaju za doma\u0107e projekte, udio me\u0111unarodnog financiranja konstantno se pove\u0107ava, pa je tako tre\u0107ina donacija tisu\u0107u najve\u0107ih ameri\u010dkih fondacija u 2012. godini oti\u0161la u inozemstvo. Budu\u0107i da se u pravilu radi o zemljama u razvoju, taj golemi novac za sobom povla\u010di i golemi politi\u010dki utjecaj, \u0161to ni same fondacije ni UN kao temeljna me\u0111unarodna institucija ne poku\u0161avaju sakriti. Dapa\u010de, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na konferenciji o filantropiji odr\u017eanoj pro\u0161le godine izjavio je da je \u2018dirnut klju\u010dnom ulogom koju ona igra kao pokreta\u010d dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske transformacije\u2019, dok je UN-ov program za razvoj (UNDP) u svom godi\u0161njem izvje\u0161taju prije tri godine napisao da su \u2018fondacije punopravni razvojni partneri, a ne samo donatori, pa stoga o\u010dekuju neposrednu uklju\u010denost u diskusije o politikama, zagovaranje i analiziranje problema\u2019. Bill Gates, primjerice, direktno je sudjelovao u formuliranju UN-ovog programa \u2018Milenijski razvojni ciljevi\u2019, u kojemu se vrlo dobro vidi i jedan od temeljnih principa filantropskog razmi\u0161ljanja, onaj da se uspjehom smatraju mjere koje daju brze i lako mjerljive rezultate, dok se \u2018holisti\u010dki\u2019, odnosno sistemski, strukturalni pristup rje\u0161avanju problema smatra gubljenjem vremena i bacanjem novca.<\/p>\n

Taj je pristup najbolje vidljiv upravo na podru\u010dju doniranja zdravstvu, gdje je tako\u0111er Fondacija Rockefeller odredila smjer kojim se zdravstvena filantropija kre\u0107e do dana\u0161njeg dana. U izvje\u0161taju se tako citira ulomak iz knjige Anne-Emanuelle Birn iz 2006. (\u2018Marriage of Convenience: Rockefeller International Health and Revolutionary Mexico\u2019), u kojemu ona pi\u0161e da je Fondacija Rockefeller kao \u2018jedina zdravstvena agencija koja je do pojave Svjetske zdravstvene organizacije 1948. istinski operirala me\u0111unarodno, oblikovala javno zdravstvo kao nijedna organizacija do dana\u0161njih dana\u2019. Rockefeller je nakon osnivanja WHO-a postao njegov najve\u0107i donator, a vode\u0107i ljudi obiju organizacija cirkulirali su iz jedne u drugu. Rockefeller je jo\u0161 1920-ih godina po\u010deo kombinirati tehnolo\u0161ka ulaganja i velike dr\u017eavne politike u kojima su vlade preuzimale obavezu da djelomi\u010dno ili u cijelosti financiraju odre\u0111eni projekt. Me\u0111u najve\u0107e uspjehe iz toga doba uvr\u0161tavaju se razvoj cjepiva protiv \u017eute groznice i iskorjenjivanje malari\u010dnog komarca u Brazilu.<\/p>\n

Tek na prijelazu tisu\u0107lje\u0107a dominaciju je preuzela fondacija Gatesovih, no time se ni najmanje nije promijenio na\u010din promi\u0161ljanja zdravstvene filantropije. Dapa\u010de, Gatesovi su preuzeli Rockefellerovu maksimu po kojoj je medicinska znanost, odnosno tehnologija, cjepiva i lijekovi, superioran na\u010din promoviranja javnog zdravlja, iako se danas smatra da je za pobolj\u0161anje zdravlja barem podjednako zaslu\u017eno i pobolj\u0161anje uvjeta \u017eivota, odnosno higijena, prehrana, stanovanje i obrazovanje.<\/p>\n

Gatesovi su preuzeli model javno-privatnog partnerstva kao dominantni za realizaciju projekata, pa su u posljednjih 15 godina u takva partnerstva ulo\u017eili 18 milijardi dolara, a pritom su ve\u0107 godinama drugi najve\u0107i donator WHO-u, nakon ameri\u010dke vlade \u2013 zapravo su popunili prazninu koja je nastala nakon \u0161to se uslijed ekonomske krize bud\u017eet WHO-a prepolovio. Koliki je to utjecaj imalo na na\u010din rada WHO-a najbolje je opisala njegova direktorica Margaret Chan, izjaviv\u0161i da je bud\u017eet organizacije \u2018uvelike odre\u0111en interesima donatora\u2019. Biv\u0161i direktor WHO-ovog Programa za malariju Arata Kochi bio je 2008. prema Gatesovima jo\u0161 o\u0161triji, pa je u privatnom pismu Margaret Chan napisao da njihovo djelovanje \u2018direktno potkopava znanstvenu kreativnost na na\u010din koji bi mogao imati opasne posljedice na procese dono\u0161enje politika u svjetskom zdravstvu\u2019.<\/p>\n

Kochi je Gatesove optu\u017eio i da su \u2018stvorili kartel\u2019 zbog kojega je \u2018nemogu\u0107e do\u0107i do neovisne revizije znanstvenih dokaza\u2019. Kako taj kartel u praksi funkcionira svjedo\u010di primjer njihovog anga\u017emana na uspostavljanju \u2018me\u0111unarodnog konsenzusa o preporukama za cijepljenje\u2019, iz kojega je izniknula Globalna alijansa za cjepiva i imunizaciju (GAVI), kojoj su Gatesovi u 14 godina donirali 23 posto od ukupno deset milijardi dolara bud\u017eeta. Ve\u0107ina tih donacija odnosi se na projekte kao \u0161to je primjerice proizvodnja cjepiva protiv pneumokoka (koji uzrokuje upalu plu\u0107a i mo\u017edane ovojnice), pri \u010demu GAVI financijski podupire proizvo\u0111a\u010de da pove\u0107aju proizvodnju cjepiva, a oni se zauzvrat obavezuju da \u0107e u periodu od deset godina cjepivo nuditi za najvi\u0161e 3,5 dolara po dozi. Kompanije za odre\u0111eni dio ukupne proizvodnje od GAVI-ja dobivaju jo\u0161 po 3,5 dolara po dozi. Cjepivo pla\u0107aju vlade zajedno s GAVI-jem iz fonda kojim upravlja Svjetska banka, a do o\u017eujka 2015. godine farmaceutske kompanije Pfizer i GlaxoSmithKline dobile su 1095 milijardi dolara iz toga fonda. Kriti\u010dari pritom napominju da se siroma\u0161ne zemlje te\u0161ko nose s obavezama da program provode i nakon \u0161to istekne period financijske pomo\u0107i GAVI-ja, kao i da u njegovom odboru direktora sjede predstavnici farmaceutskih kompanija.<\/p>\n

Identi\u010dan pristup filantropske organizacije imaju i kada je pitanju \u2018rje\u0161avanje\u2019 problema u poljoprivredi. Prema tom pristupu, glad i pothranjenost na ju\u017enoj hemisferi rezultat su manjka tehnologije, znanja i pristupa tr\u017ei\u0161tu, a nikako eksploatatorskih ekonomskih odnosa, pa stoga i taj problem treba rje\u0161avati ulaganjem u navodnjavanje, te razvoj sjemena, biotehnologije i sintetskih gnojiva. Rockefeller je s ovakvim eksperimentima zapo\u010deo u Latinskoj Americi jo\u0161 1940-ih razvojem masovne, industrijalizirane poljoprivrede, za koju se danas zna da zbog intenzivnog kori\u0161tenja kemikalija, upotrebe genetski modificiranog sjemena i \u0161irenja monokultura dovodi do uni\u0161tavanja tla, biljne raznolikosti i gubitka vode u tlu.<\/p>\n

Unato\u010d tome, Gatesovi su i u ovom slu\u010daju nastavili utabanim filantropskim stazama, orijentirav\u0161i se naro\u010dito na Afriku. Godine 2006. osnovali su Alijansu za zelenu revoluciju u Africi (AGRA) i uz pomo\u0107 javno-privatnih partnerstva dosad ulo\u017eili oko tri milijarde dolara u vi\u0161e od 600 projekata. U takvim projektima mali farmeri, kojima su programi nominalno namijenjeni, mahom su svedeni na obi\u010dne primatelje, odnosno kupce tehnologija koje im prodaju korporacije, dok novac ulo\u017een u projekte donatorima donosi golemi utjecaj u formuliranju zakona i regulativa o sjemenu, tlu, tr\u017ei\u0161tu, vlasni\u0161tvu i zemlji\u0161tu. Zloglasna korporacija Monsanto postala je zahvaljuju\u0107i AGRA-inom programu 67-postotni dobavlja\u010d svog sjemena i herbicida u Malaviju, a vlada Nigerije potpisala je 2011. direktno s Fondacijom Gates memorandum o \u2018modernizaciji poljoprivrede\u2019 u toj zemlji.<\/p>\n

Ovi primjeri pokazuju da suvremena filantropija, koja se naziva i filantrokapitalizam, tek u nekim slu\u010dajevima zadovoljava vlastiti ultimativni uvjet o brzim i mjerljivim rezultatima, dok u slu\u010daju dugoro\u010dnih, sistemskih rje\u0161enja u pravilu dovodi do pogor\u0161anja problema. \u0160tovi\u0161e, biznis pristup skupini ekstremno bogatih omogu\u0107ava utjecaj bez presedana na politike koje utje\u010du na milijune ljudi, istovremeno slabe\u0107i utjecaj vlada i me\u0111unarodnih institucija. Pritom su oni koji filantropske programe provode odgovorni isklju\u010divo odborima donatorskih organizacija, dok odgovornost prema dr\u017eavama i lokalnim zajednicama prakti\u010dki ne postoji.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Filantropi uspje\u0161nima smatraju samo mjere koje daju brze i lako mjerljive rezultate, dok se strukturalni pristup rje\u0161avanju problema smatra gubljenjem vremena i bacanjem novca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-198558","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198558","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198558"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198558\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198558"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198558"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198558"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}