{"id":198430,"date":"2016-02-02T10:31:06","date_gmt":"2016-02-02T09:31:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198430"},"modified":"2016-02-02T10:31:06","modified_gmt":"2016-02-02T09:31:06","slug":"hrana-koja-nas-cini-depresivnima-i-anksioznima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/02\/hrana-koja-nas-cini-depresivnima-i-anksioznima\/","title":{"rendered":"Hrana koja nas \u010dini depresivnima i anksioznima"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-171076\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/02\/depresija.jpg\" alt=\"depresija\" width=\"120\" height=\"90\" \/>Svi smo se bar jednom na\u0161li u situaciji u kojoj negativne emocije nastojimo &#8220;izlije\u010diti&#8221; hranom, pa pose\u017eemo za nezdravim namirnicama poput slatki\u0161a ili grickalica za koje nam se \u010dini da nam pomognu na prvu, no zapravo samo jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161aju stanje.<\/p>\n<p>Nezdrava hrana puna \u0161e\u0107era, nezdravih masno\u0107a i soli nam na trenutak pomogne da se osje\u0107amo dobro i predstavlja svojevrsnu utjehu, no ona itekako mo\u017ee negativno utjecati na na\u0161e fizi\u010dko i mentalno zdravlje.<\/p>\n<p>Jedno ameri\u010dko istra\u017eivanje provedeno 2015. godine, a objavljeno u publikaciji American Journal of Clinical Nutrition je pokazalo kako 18 posto ameri\u010dke populacije pati od anksioznog poreme\u0107aja, dok oko sedam posto stanovni\u0161tva starijeg od 18 godina ima dijagnozu klini\u010dke depresije.<\/p>\n<p>Ne morate imati dijagnozu da biste znali kako vam neka hrana ne odgovara i kako se va\u0161em tijelu ne svi\u0111a &#8211; osjetit \u0107ete to sami putem simptoma koje vam va\u0161e tijelo bude slalo.<\/p>\n<p>James E. Gangwisch, profesor psihijatrije na Columbia univerzitetu navodi kako hrana sa vi\u0161im glikemijskim indeksom, kao i ona puna ugljikohidrata podi\u017ee \u0161e\u0107er u krvi, te u kona\u010dnici dovodi do depresivnih raspolo\u017eenja.<\/p>\n<p>&#8220;Kad sam bio dijete, bio sam ovisan o slatki\u0161ima. Primijetio sam da se, ukoliko jedem mnogo \u0161e\u0107era, sljede\u0107i dan se obavezno osje\u0107am lo\u0161e&#8221;, ka\u017ee dr. Gangwisch, koji je svoj \u017eivot posvetio istra\u017eivanju izme\u0111u hrane i zdravlja.<\/p>\n<p>Ukoliko se generalno hranite nezdravo, onda je va\u0161e tijelo manje osjetljivo na razli\u010dite namirnice i nije u stanju poslati vam jasnu poruku kroz simptome poput razdra\u017eljivosti, umora, nesanice, depresije i sl, a neka je hrana &#8220;dizajnirana&#8221; tako da bude instant rje\u0161enje koje vam podi\u017ee razinu \u0161e\u0107era u krvi, nakon odre\u0111enog vremena ostavljaju\u0107i vas praznima, umornima i depresivnima.<\/p>\n<p>Neke od namirnica koje nas \u010dine depresivnima su: \u0161e\u0107er, umjetni zasla\u0111iva\u010di, alkohol, hidrogenizirane masti, brza hrana, trans masti, hrana puna soli i kofein. Namirnice koje pak mogu pogor\u0161ati simptome anksioznosti su: p\u0161eni\u010dne mekinje, tofu, kafa, hljeb i peciva od cjelovitih \u017eitarica, hrana iz konzerve, sok od jabuke, te crno vino.<\/p>\n<p>Ove namirnice pove\u0107avaju upalne procese u tijelu, te mogu dovesti do kardiovaskularnih i autoimunih bolesti, dok se dugotrajna prehrana bazirana na ovim namirnicama povezuje sa inzulinskom rezistencijom, dijabetesom, te kognitivnim deficitima, problemima sa koncentracijom, memorijom itd.<\/p>\n<p>klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi smo se bar jednom na\u0161li u situaciji u kojoj negativne emocije nastojimo &#8220;izlije\u010diti&#8221; hranom, pa pose\u017eemo za nezdravim namirnicama poput slatki\u0161a ili grickalica za koje nam se \u010dini da nam pomognu na prvu, no zapravo samo jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161aju stanje. Nezdrava hrana puna \u0161e\u0107era, nezdravih masno\u0107a i soli nam na trenutak pomogne da se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-198430","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198430"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198430\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}