{"id":198393,"date":"2016-02-01T20:25:10","date_gmt":"2016-02-01T19:25:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198393"},"modified":"2016-02-01T20:25:10","modified_gmt":"2016-02-01T19:25:10","slug":"sta-se-desava-sa-organizmom-kada-se-izbaci-meso-iz-ishrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/01\/sta-se-desava-sa-organizmom-kada-se-izbaci-meso-iz-ishrane\/","title":{"rendered":"\u0160ta se de\u0161ava sa organizmom kada se izbaci meso iz ishrane?"},"content":{"rendered":"

\"meso\"Mnogima je kroz glavu barem jednom u \u017eivotu pro\u0161la pomisao da bi mogli da se odreknu mesa kako bi doprineli pobolj\u0161anju op\u0161teg zdravstvenog stanja organizma. Ali, \u0161ta bi se zaista desilo sa va\u0161im telom kada biste prestali da jedete meso?<\/p>\n

Izgubili biste na te\u017eini<\/strong><\/p>\n

Tim Medicinskog fakulteta univerziteta \u201cD\u017eord\u017e Va\u0161ington\u201d u Va\u0161ingtonu nedavno je poku\u0161ao da utvrdi koliko kilogama ljudi izgube kada pre\u0111u na vegeterijansku ishranu. Rezultati su pokazali da novope\u010deni vegeterijanci u proseku izgube 4,5 kilograma, i to bez pra\u0107enja unosa kalorija ili pove\u0107anja fizi\u010dke aktivnosti. Istra\u017eivanje je objavljeno u magazinu \u201cJournal of the Academy of Nutrition and Dietetics\u201d.<\/p>\n

Sastav bakterija u va\u0161em digestivnom traktu bi se promenio<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di Gradskog univerziteta u Njujorku prou\u010davali su 2014. godine razliku izme\u0111u bakterija u digestivnom traktu omnivora, vegeterijanaca i vegana. Najve\u0107e razlike bile su prime\u0107ene izme\u0111u omnivora i vegana, pri \u010demu su kod vegana u najve\u0107oj meri bile prisutne bakterije koje nas \u0161tite od drugih bakterija, pi\u0161e “Independent”.<\/p>\n

Deficijencija nutrijenata<\/strong><\/p>\n

Dobro izbalansirana vegeterijanska dijeta mo\u017ee obezbediti organizmu sve neophodne nutrijente, ali \u0107e biti znatno te\u017ee obezbediti mu dovoljne koli\u010dine gvo\u017e\u0111a, vitamina D i vitamina B12, navodi NHS.<\/p>\n

Da biste nadoknadili ove nutrijente, neophodno je da u ishranu uklju\u010dite namirnice poput so\u010diva, pasulja, ora\u0161astih plodova, vo\u0107a, tamnozelenog povr\u0107a poput blitve i spana\u0107a, kao i integralne \u017eitarice.<\/p>\n

Pojedini proizvodi od soje i \u017eitarice za doru\u010dak oboga\u0107eni su vitaminom B12, a vitaminom D bogata su jaja, kao i pojedine vrste mleka.<\/p>\n

\u0160anse za nastanak raka u va\u0161em organizmu mogle bi znatno da se smanje…<\/strong><\/p>\n

Svetska zdravstvena organizacija nedavno je industrijski obra\u0111eno meso proglasila kancerogenim, \u0161to zna\u010di da su se slanina i \u0161unka na\u0161le u istoj grupi kao cigarete, gama zra\u010denje i formaldehid. Samo 50 grama suhomesnatih proizvoda dnevno pove\u0107ava \u0161anse za razvoj stoma\u010dnog raka za 18 odsto, zaklju\u010dili su stru\u010dnjaci. Uprkos tome \u0161to ovaj procenat deluje drasti\u010dno zna\u010dajno, u pitanju je ipak razlika u odnosu izme\u0111u procenata obolelih \u2013 umesto 6 na 100, to zna\u010di da \u0107e biti bele\u017een samo jedan slu\u010daj vi\u0161e.<\/p>\n

… kao i \u0161ansa da obolite od neke sr\u010dane bolesti<\/strong><\/p>\n

Nau\u010dnici su nedavno ustanovili da je konzumiranje crvenog mesa povezano sa kardiovaskularnim bolestima. Studija Istra\u017eiva\u010dkog instituta Lerner u SAD pokazala je da karnitin, nutrijent koji se nalazi u hrani, uzrokuje reakcije mikroba u digestivnom traktu koji doprinose razvoju sr\u010danih bolesti.<\/p>\n

Independent\/B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogima je kroz glavu barem jednom u \u017eivotu pro\u0161la pomisao da bi mogli da se odreknu mesa kako bi doprineli pobolj\u0161anju op\u0161teg zdravstvenog stanja organizma. Ali, \u0161ta bi se zaista desilo sa va\u0161im telom kada biste prestali da jedete meso? Izgubili biste na te\u017eini Tim Medicinskog fakulteta univerziteta \u201cD\u017eord\u017e Va\u0161ington\u201d u Va\u0161ingtonu nedavno je poku\u0161ao […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-198393","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198393"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198393\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}