{"id":198354,"date":"2016-02-01T08:04:24","date_gmt":"2016-02-01T07:04:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198354"},"modified":"2016-02-06T09:51:06","modified_gmt":"2016-02-06T08:51:06","slug":"jakovina-tvrdnjom-da-je-antifasizam-floskula-guramo-se-u-drustvo-svjetskih-izopacenika-i-izopcenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/02\/01\/jakovina-tvrdnjom-da-je-antifasizam-floskula-guramo-se-u-drustvo-svjetskih-izopacenika-i-izopcenika\/","title":{"rendered":"Jakovina: Guramo se u dru\u0161tvo svjetskih izopa\u010denika"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Tihomir Pono\u0161\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Jakovina-Tvrtko.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-198355 size-medium\" title=\"Tvrtko Jakovina\/Novi list\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/Jakovina-Tvrtko-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a><\/p>\n<p>U samo nekoliko dana nakon formiranja nove Vlade do\u017eivjeli smo u Hrvatskoj sna\u017ean ideolo\u0161ki revival desnog, prousta\u0161kog i ust\u0161akog ekstremizma. Vi\u0161e tisu\u0107a ljudi u Zagrebu je na prosvjedu izvikivalo usta\u0161ki pozdrav, najavljuje se lustracija u medijima, u fokusu se zbog svoje pro\u0161losti na\u0161ao ministar kulture Zlatko Hasanbegovi\u0107. O tim smo temama razgovarali s povjesni\u010darom, ali i anga\u017eiranim intelektualcem i antifa\u0161istom Tvrtkom Jakovinom.<\/p>\n<ul>\n<li>Zapo\u010dnimo sa svime \u0161to se zbivalo u posljednjih ne\u0161to vi\u0161e od tjedan dana, otkako je predstavljena vlada Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a. Sve reforme o kojima se govorilo pale su u drugi plan, a silovita ideolo\u0161ka bitka, Kulturkampf, nas je naprosto preplavio. Jeste li iznena\u0111eni time?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Rekao bih da ne zbog toga \u0161to spadam u one koji vjeruju u to da \u0107e neki politi\u010dar i politi\u010dke stranke ako godinama govore na jedan na\u010din tako nastaviti i kada do\u0111u na vlast. Na isti na\u010din na koji Hitler nije mogao, a ni htio, zaustaviti svoje odrede nakon \u0161to je postao kancelar, niti dramati\u010dnu, \u017eestoku retoriku ne mo\u017eete zaustaviti kao \u0161to zatvarate teku\u0107u vodu. Ono \u0161to \u010dudi je odlu\u010dnost ulaska u takav tip bitke s mandatom koji nije niti ve\u0107ina. Treba podsjetiti, ako se itko to toga jo\u0161 sje\u0107a, da je Most dobio 19 mandata na neideolo\u0161koj platformi, na tome da se ne \u017eeli ulaziti u takav tip rasprave, da su zainteresirani za reforme od \u017eupanija nadalje. To je mogao biti signal da velik dio hrvatskog bira\u010dkog tijela, i lijevih i desnih, doju\u010dera\u0161njih glasa\u010da dvije najve\u0107e stranke, ne \u017eeli vi\u0161e taj tip jalovih rasprave koje nam o\u010dito ne\u0107e donijeti ni\u0161ta drugo nego tenzije i prenapregnutosti u dru\u0161tvu. Iz te manjinske pozicije, koja je druga\u010dija nego u Ma\u0111arskoj ili Poljskoj, smo u situaciji otvorenog rata protiv najmanje 50 posto vlastitih nebira\u010da i najmanje 50 posto onih, a vjerojatno i vi\u0161e, onih koji se s time ne sla\u017eu. Ulaziti u takvu bitku zna\u010di dvije stvari. To stvara u\u017easne probleme u dru\u0161tvu, skre\u0107e pozornost sa svih tema i koncentriramo se na to, a to je i neuspjela bitka.<\/p>\n<p><strong>Podsje\u0107a na Hitlera 1933.<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Na obilje\u017eavanju Dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta u Kinu Gri\u010d rekli ste da je mr\u017enje bilo i prije Hitlera, ali ju je on institucionalizirao, a jedan od prvih zakona koje je donio odnosio se na zabranu vrije\u0111anja ratnih veterana. Je li to bila slu\u010dajna paralela?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Da li je to bila slu\u010dajna paralela?<\/p>\n<ul>\n<li>Da, s dana\u0161njicom u Hrvatskoj, ne s nacizmom i holokaustom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Nisam siguran koji su bili motivi politi\u010dara iz HDZ-a i biv\u0161eg ministra Crnoje kada su do\u0161li na vlast. Da se to poklapa s onim \u0161to je Hitler \u010dinio u Tre\u0107em Reichu, doista jest tako. Ako je netko to pro\u010ditao kao sli\u010dnost s onime \u0161to se doga\u0111a 2016. i posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj onda bi mo\u017eda neke druge stvari mogao dublje iz toga zaklju\u010diti. Hitler je napravio jo\u0161 ne\u0161to \u2013 zabranio je da se imena \u017eidovskih veterana i poginulih upisuju na spomenika stradalih u Prvom svjetskom ratu. Mene to podsje\u0107a na posljednjih tjedana ponovno spominjanu Daksu gdje su na spomen-obilje\u017eju nevinim pobijenima odvojena imena. Odvojena su imena ubijenih Srba i ostalih gra\u0111ana Dubrovnika. Tako da ve\u0107 imamo nekih usporedbi otprije, a ako ne\u0161to podsje\u0107a na Hitlera 1933., mo\u017eda je to namjerno.<\/p>\n<p><strong>Karamarko ubija mrtvog Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Karamarko je godinama govorio i inzistirao na Franji Tu\u0111manu, gotovo da je inzistirao na stvaranju kulta Franje Tu\u0111mana. Da li on svime ovime \u0161to se radi ru\u0161i Franju Tu\u0111mana koji je inzistirao na ideji pomirbe, a \u010dini se da Karamarko ne inzistira na ideji pomirbe. Na neki na\u010din Karamarko time ubija mrtvog Tu\u0111mana.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To je istina, ali to se doga\u0111a ve\u0107 jako dugo. Podsjetit \u0107u na Karamarkovu izjavu da \u0107e se jedino u privatnosti doma, ili kako je to bilo u vrijeme Staljina pod debelim pokriva\u010dem, mo\u0107i govoriti ono \u0161to se misli, a javno \u0107e se mo\u0107i govoriti jedino propisana istina i o Tu\u0111manu i o ministru obrane Gojku \u0160u\u0161ku. Od Karamarkovog spominjanja Tu\u0111mana ostat \u0107e samo takav tip izjava. Tu\u0111man nije bitan, bitno je da \u0107e se mo\u0107i govoriti samo ono \u0161to \u00bbmi\u00ab \u017eelimo da se govori, a o tome \u0107emo govoriti da je to nova paradigma, odnosno jedinstvena nova platforma objedinjavanja. To postoji u svim totalitarnim dru\u0161tvima, i u nekim modernijim dru\u0161tvima kao \u0161to je u nekim elementima Rusija. To je obrazac, kako bi Churchill rekao, od Szczecina do Trsta gdje imamo jednu \u017eeljeznu zavjesu koja je sada, na \u017ealost, podijelila srednju i isto\u010dnu Europu od ostatka kontinenta i pokazala koliko se ta dva dijela europskog kontinenta razlikuju, s time \u0161to je u Poljskoj i Ma\u0111arskoj situacija na izborima bila ne\u0161to druga\u010dija nego u Hrvatskoj. Stoga bih u Hrvatskoj mogao o\u010dekivati puno ve\u0107e, jo\u0161 vidljivije probleme nego \u0161to su u poljskom i ma\u0111arskom dru\u0161tvu.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislite zato \u0161to je u Hrvatskoj s druge strane, na onoj strani koja nije uspjela formirati vladu, mnogo vi\u0161e ljudi u postotku, nego u Poljskoj u Ma\u0111arskoj?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Tako je. Naprosto su bira\u010dki odnosi potpuno druga\u010diji. Vi mo\u017eete re\u0107i da ste prevarili bira\u010de ako ste inzistirali na reformama, a onda \u017eeljeli formirati vladu koja \u0107e se baviti Kulturkampfom kao \u0161to je to u\u010dinio preostatak preostataka Mosta. Ali, to ne mijenja \u010dinjenicu da su mnogi va\u0161i bira\u010di s time razo\u010darani, pa mo\u017eda i bijesni, i spremni ne samo kazniti nego i ne\u0161to djelatno u\u010diniti u tom smislu. To naprosto nije pona\u0161anje normalnog liberalnog dru\u0161tva Europske unije. Mi takvim pona\u0161anjem smetamo, kao \u0161to i poljsko i ma\u0111arsko pona\u0161anje smetaju, ostatku Europe. To nema veze s konzervativizmom u ure\u0111enim dru\u0161tvima u kojima se mo\u017eete osloniti i na sudove i na druge poluge koje postoje u dru\u0161tvu, a kod nas su te poluge jo\u0161 slabije od politi\u010dke elite. Zbog toga su ovi procesi u Hrvatskoj iznimno opasni i dru\u0161tvo \u0107e se prenapregnuti. Takav tip zatezanja konopa je opasan, pogotovo kada imate ovako velike skupine koje su su\u010deljene.<\/p>\n<ul>\n<li>U \u017eari\u0161tu se ovih dana na\u0161ao i antifa\u0161izam. Zapo\u010delo je citiranjem izjave Zlatka Hasanbegovi\u0107a, da je antifa\u0161izam floskula. Upravo u slu\u010daju Hasanbegovi\u0107a je zbog njegove pro\u0161losti i pripadnosti vrlo desnim politi\u010dkim organizacijama ukazano da je on taj koji je najcrnji u novoj vladi i da je on osoba zbog koje \u0107e ta vlada biti ozna\u010dena kao filousta\u0161ka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Rekao sam, i to je onda kolega Banac apsotrofirao, da se nisam kao povjesni\u010dar bavio onime \u010dime se bavi kolega Hasanbegovi\u0107, jer se bavi jednim uskim segmentom povijesti kojom se ja ne stignem baviti jer imam druk\u010diji pogled na pro\u0161lost. Me\u0111utim, ako mo\u017eete govoriti o vrhunskom povjesni\u010daru i to jo\u0161 povjesni\u010daru koji je valjda odsje\u010den od politi\u010dke ideologije, a bio je \u010dlan tri stranke, aktivan je na stranicama koje zagovaraju hand\u017ear diviziju i rehabilitaciju jeruzalemskog muftije Had\u017ei Emin el Huseinija, ako u privatnoj nakladi izdajete najekstremnije knjige koje valjda ne mogu na\u0107i uobi\u010dajenog nakladnika, onda ja ne znam u kakav tip tekstove ili u koje primjere trebate gledati. Izjava premijera Ore\u0161kovi\u0107a da je ministar kulture uvjereni antifa\u0161ist je zvu\u010dala vi\u0161e kao upozorenje njemu ili nada da se malo sti\u0161a nego \u0161to je zapravo potvrda stava kojega mu je rekao ministar. Ministar cijeli svoj odrasli \u017eivot djeluje po istom obrascu i kakav je taj obrazac vidi se iz njegovih aktivnosti oko hand\u017ear divizije.<\/p>\n<ul>\n<li>Na stranicama koje govore o hand\u017ear diviziji ima razmjerno pristojan broj onih koji govore o \u017eidovskoj uroti koja stoji iza svega u svijetu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako je antifa\u0161izam floskula onda su svijet i Europa kakvi jesu tako\u0111er floskula. Sva su na\u0161a prijateljstva, s njema\u010dkim i europskim vladama, la\u017ena jer mi u to ne vjerujemo jer smo druk\u010diji nego \u0161to su zajedni\u010dke europske, pa i civilizacijske vrijednosti. To je prava poruka i time se guramo u dru\u0161tvo totalnih svjetskih izop\u0107enika.<\/p>\n<ul>\n<li>Izop\u0107enika ili izopa\u010denika?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 I izopa\u010denika. Desetlje\u0107ima smo imali stigmu zbog fa\u0161isti\u010dke epizode tijekom Drugog svjetskog rata, i mnogo se muke pro\u0161lo i znoja prolilo da se ta slika donekle promijeni. Znali smo da ne bismo u\u0161li u Europsku uniju da toga nije bilo, a sada smo zapravo okrenuli plo\u010du i ho\u0107e se potaracati sve druge koji razmi\u0161ljaju druga\u010dije.<\/p>\n<p><strong>A \u0161to to nudi HHO<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Kad smo kad antifa\u0161izma, HHO je u svom nedavnom priop\u0107enju zaklju\u010dio da u Hrvatskom slu\u010daju ideologem antifa\u0161izam ozna\u010duje povijesno iskustvo zatiranja politi\u010dkih, gra\u0111anskih, dr\u017eavljanskih i drugih prava, pa je on u hrvatskoj povijesnoj memoriji sinonim za zlo\u010din.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To je sjajno! Ne znamo \u0161to drugo nude umjesto antifa\u0161izma i kako opisuju situaciju u kojoj bismo morali \u017eivjeti.<\/p>\n<ul>\n<li>To zna\u010di da uzimaju u obzir antifa\u0161izam, odnosno komunizam od svibnja 1945. godine, a postojalo je i ne\u0161to prije svibnja 1945.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Kada bi to rekli i kada bi to na taj na\u010din definirali morali bi osuditi razdoblje od 1941. do 1945. koje se u novoj paradigmi ne\u0107e mo\u0107i osuditi zbog toga \u0161to je teza da je svaki re\u017eim hrvatski, pa bio on i usta\u0161ki, bolji od onih drugih re\u017eima. Nedavno su bile demonstracije gdje se otvoreno skandiralo usta\u0161ki pozdrav. Mi svake godine u posljednjih dvadesetak godina pomalo pomi\u010demo taj prag koji ide do pune rehabilitacije usta\u0161kog pokreta i normaliziranja tog stanja. To se doga\u0111alo s uzvikom \u00bbza dom spremni\u00ab, to se doga\u0111a sa svom ovom retorikom koja dolazi iz najradikalnijih crkvenih krugova, krugova razli\u010ditih televizijskih voditelja, potpredsjednika Sabora. To je putanja koja ide prema novoj paradigmi. U novoj paradigmi trebat \u0107e se izbrisati sve drugo i sve koji ne misle kao \u0161to misle oni. Svi koji smatraju da je antifa\u0161izam, izme\u0111u ostaloga, borba za slobodu, borba protiv rasizma, borba za za\u0161titu manjina, liberalni pogled na svijet, jer to je moderni antifa\u0161izam, to je antifa\u0161izma europskog tipa, mo\u0107i \u0107e tako misliti, ako su kukavice, u slobodi svog doma, a oni koji su druga\u010diji \u0107e vjerojatno, kao \u0161to neki govore, oti\u0107i na periferiju, a na periferiji su obi\u010dno bili logori.<\/p>\n<ul>\n<li>O\u010dekujete da \u0107e sljede\u0107ih godina ta putanja rehabilitacije usta\u0161tva biti nastavljena. Ho\u0107e li posljedica biti ta da \u0107e se u slu\u017ebenom diskursu, ne javnom diskursu jer u javnosti \u0107e se uvijek mo\u0107i druga\u010dije govoriti, barem se nadam, vladati teza &#8220;usta\u0161ama ne pakovati&#8221;.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Ve\u0107 dugo vremena postoji ta teza. Vidimo li nekakve posebne osude usta\u0161a? Vidim samo da se usta\u0161ama di\u017eu spomenici. Dodu\u0161e, u vrijeme premijera Sanadera su neki maknuti, ali ve\u0107 dugo se ne pakuje. Jo\u0161 nismo do\u0161li do stupnja u kojeg sada o\u010dito ubrzano ulazimo, a to se mo\u017ee opravdati samo tako da ru\u0161i drugu stranu, onu koja je pobijedila, koja je bila dominantna s europskim vrijednostima. Ne govorim o komunisti\u010dkoj vlasti otprije 70 ili 60 godina, govorim o modernom antifa\u0161izmu, o svijetu u kojem \u017eivimo. Oni koji \u017eive u pro\u0161losti i u vladama u kojima je previ\u0161e onih koji razmi\u0161ljaju o ideologiji u pro\u0161losti, ne samo da ne\u0107e mo\u0107i provesti reformu, ne\u0107e mo\u0107i voditi dru\u0161tvo naprijed. Mo\u0107i \u0107e dovoditi u ve\u0107i konflikt. Ako govorimo o modernom antifa\u0161izmu 21. stolje\u0107a, to zna\u010di da smo osvijestili da je svijet druga\u010diji nego \u0161to je bio prije 70 godina, da ima nekih trajnih problema, ali i nekih sli\u010dnosti, da postoji potreba za borbom. Borba za za\u0161titu manjina, borbu za za\u0161titu druga\u010dijih, borbu za slobodu govora, borbu za to da ljudi \u017eive bolje, imaju jednaku zdravstvenu za\u0161titu. To je, kako ga ja vidim, moderni antifa\u0161izam. Tra\u017eiti unificirano razmi\u0161ljanje, iste poglede, smatrati da u zape\u0107ak moraju do\u0107i oni koji ne misle jednako, e, molim lijepo to je ono \u0161to smo imali u Njema\u010dkoj tridesetih godina, u Sovjetskom Savezu tridesetih godina, dijelom u Jugoslaviji \u010detrdesetih godina, ali mislim da ne zavrije\u0111ujemo da \u017eivimo 2016. na taj na\u010din.<\/p>\n<p>Putanja o kojom sam govorio nastavit \u0107e se na dva na\u010dina. Ne mo\u017ee se izravno rehabilitirati, jo\u0161 uvijek, usta\u0161ki pokret. To \u0107e se raditi tako da \u0107e se govoriti o kulturi u NDH i sli\u010dno, ali se mo\u017ee ru\u0161iti ono \u0161to je do\u0161lo poslije.<\/p>\n<p><strong>Cilj \u2013 rije\u0161iti medije<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuli ste medije, ponovno se vra\u0107amo na ministra Hasanbegovi\u0107a&#8230;<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To je njegova glavna uloga, rije\u0161iti medije.<\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuo je tri stvari: Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski dr\u017eavni arhiv i medije pri \u010demu se i zastupnik HDZ-a \u017deljko Glasnovi\u0107 zalo\u017eio za lustraciju medija i rekao da su oni prepreka prema istinskoj demokraciji.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Tako je, jer je \u00bbistinska demokracija\u00ab to da svi misle kako misli ministar Crnoja ili Ivo Banac. To je jedina prava istinska, hrvatska, domoljubna paradigma. Svi koji govore druk\u010dije smetaju. Oni koje se ne mo\u017ee zaustaviti su vanjski mediji, ali mo\u017ee se u\u010diniti sve da se uni\u0161ti medije iznutra. To je put, to je ideja, to je ne\u010dija uloga. Bilo je vi\u0161e kandidata za ministra kulture koji su posao mogli odraditi jednako, ali ne bi bili toliko izlo\u017eeni, ne bi bili toliko napadani kao \u0161to je napadan \u010dovjek koji ima takvu biografiju i koji je povezan s najekstremnijim desnim skupinama. I to je poruka ove Vlade, a ne ministrica uprave. Po tom isturenom djelu se ova Vlada mjeri i mo\u017ee premijer pri\u010dati \u0161to ho\u0107e o antifa\u0161izmu i svom dojmu da je ministar kulture uvjereni antifa\u0161ist. Treba slu\u0161ati \u0161to je ministar kulture govorio, \u0161to je Karamarko govorio. To su poruke i budu\u0107nost kakvu \u017eele vidjeti.<\/p>\n<ul>\n<li>Prije nekoliko dana, na Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta, premijer Ore\u0161kovi\u0107 je jasno osudio holokaust i govorio da se tako ne\u0161to ne smije ponoviti, ali od vladaju\u0107ih tog dana nismo mogli \u010duti ni\u0161ta.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Vrlo je lako 27. sije\u010dnja izre\u0107i nekoliko po\u0161tenih re\u010denica i smatrati da se time odradila zada\u0107a govore\u0107i o apstraktnim \u017didovima u njema\u010dkim logorima. To nije smisao i Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta postoji zato da bi se svaka sredina referirala na ono \u0161to se zbivalo u njoj. Godine 1942. poglavnik je otvorio u Umjetni\u010dkom paviljonu protu\u017eidovsku izlo\u017ebu, ali mjere su krenule ve\u0107 u travnju 1941. U svibnju 1941. u Po\u017eegi su na glavnom gradskom trgu paljene knjige nepo\u0107udnih. To su na\u0161e poruke i o tome bi trebao svatko razmisliti. Nije se holokaust dogodio apstraktnim ljudima, dogodio se u ovoj sredini, skupljali su \u017didove u ovim gradovima. Ispod svake intelektualne razine<\/p>\n<ul>\n<li>Mogli smo \u010duti i da antifa\u0161izma nema u preambuli Ustava nego samo Zemaljskog antifa\u0161iti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To je ispod svake intelektualne razine, ne \u017eelim uop\u0107e komentirati. Ne znam kako se to mo\u017ee komentirati. Mo\u017ee, ako potpuno isklju\u010dite bilo kakav zdrav razum, logiku i ako se pristanete spustiti na razinu budale.<\/p>\n<p>Vjerovao sam da \u0107e nam mnogi koji su dolazili iz inozemstva, koji su povratnici, donijeti liberalne vrijednosti SAD-a, Kanade, najrazvijenijh europskih zemalja, da \u0107e nam donijeti akademske uzuse Ivy League sveu\u010dili\u0161ta. Dobili smo Liberty College u akademiji i makartizam u politi\u010dkom mi\u0161ljenju.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cesto se spominje i lustracija i tvrdi da je ona pitanje odnosa prema komunizma i to 26 godina od promjene vlasti. Spominjao se i registar izdajnika, a jasno je da registra izdajnika, osim ovoga kojim je ideja ismijana, ne\u0107e biti, ne\u0107e biti ni lustracije, ali same rasprave o tome crpe enormnu energiju.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To je smisao, to je priprema za nastojanje da se promjeni na\u010din na koji je funkcionirala kakva-takva liberalna \u010dlanica Europske unije. Tako se priprema teren. Stvara se histerija, paranoja, da ljudi ponovno po\u010dnu paziti \u0161to \u0107e i gdje govoriti. To je smisao rasprave o potpuno besmislenim zahtjevima koji se ne mogu provesti. \u0160to bi se u slu\u010daju lustracije dogodilo s \u010dlanovima tajne slu\u017ebe koji su odmah devedesetih u\u0161li u HDZ? \u0160to raditi s ljudima koji su umrli? Ti koji su danas stariji od 90 nisu problem, problem su oni drugi koji su dovoljno mladi i govore ono \u0161to se vlasti ne svi\u0111a, njih se \u017eeli zaustaviti. Totalitarni re\u017eimi to \u017eele, oni se \u017eele boriti protiv pro\u0161lih totalitarnih re\u017eima totalitarnim metodama 2016. godine. Ti drugi su oni koji su samoupisani u registar izdajnika me\u0111u kojima su vjerojatno neki od najkreativnijih hrvatskih gra\u0111ana.<\/p>\n<p><strong>Ide li se u totalno \u010di\u0161\u0107enje<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Tito je sna\u017ean simbol i za njegove zagovornike i za njegove protivnike. Jo\u0161 ima ulica, trgova, obala nazvanih po njemu. O\u010dekujete li da \u0107e se sukob prenijeti i na to podru\u010dje simboli\u010dkog imenovanja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 To \u0107e se doga\u0111ati. Imali smo nazive ulica i trgova, pa smo i vra\u0107ali Trg \u017ertava fa\u0161izma i Ulicu Nikole Tesle, pa za\u0161to ne bismo i ovdje mijenjali i vra\u0107ali. Zanima me \u0161to \u0107e se doga\u0111ati s ulicama nazvanim po drugima iz komunisti\u010dkog razdoblja od Andrije Hebranga, Ive Lole Ribara, sestara Bakovi\u0107, Velibora \u0160korpika, ide li se u totalno \u010di\u0161\u0107enje. No, to je totalitarni model, jer na taj na\u010din odbacilo bi se barem 50 posto gra\u0111ana koji se s time ne sla\u017eu. Tako se ne mo\u017ee vladati.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<p><strong>Sparili su nas s Poljskom i Ma\u0111arskom<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Spomenuli ste Poljsku, Ma\u0111arsku, ali ni jedna od te dvije dr\u017eave ne mo\u017ee o\u010dekivati ozbiljne sankcije zbog toga \u0161to se odnedavna, ali vrlo brzim tempom doga\u0111a u Poljskoj ili zbog onoga \u0161to se u du\u017eem razdoblju doga\u0111a u Ma\u0111arskoj pri \u010demu mislim na eroziju liberalnodemokratskih vrijednosti u tim zemljama. Te\u0161ko je zamisliti vanjski faktor kao nekakvu batinu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u2013 Ta batina izvana ne\u0107e vjerojatno biti stra\u0161no bolna, ho\u0107e li biti potpuno bezbolna drugo je pitanje. Hrvatska je sada zemlja koju, kako su svi mediji od Le Mondea, glavnih \u0161vicarskih medija, njema\u010dkih medija koji su dugo vremena simpatizirali Karamarka, sparuju s Poljskom i Ma\u0111arskom. O novoj hrvatskoj vlasti govore kao o ultrakonzervativnoj ili, ako ho\u0107ete filofa\u0161isti\u010dkoj. Hrvatska je posljednja koja je do\u0161la u to dru\u0161tvo. Na ovaj na\u010din se puno vi\u0161e pribli\u017eavamo na\u010dinu ure\u0111enja kakva su bila dru\u0161tva prije uvo\u0111enja demokracije, puno smo sli\u010dniji Rusiji, i te\u0161ko ste\u010den vanjskopoliti\u010dki ugled na ovaj na\u010din tro\u0161imo i to rapidno. Od ove tri dr\u017eave na uspravnici Hrvatska je najslabija, najsiroma\u0161nija i najmanje va\u017ena i mo\u017ee biti prva koja mo\u017ee o\u010dekivati odlu\u010dnije i konkretnije mjere.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Jakovina-Tvrdnjom-da-je-antifasizam-floskula-guramo-se-u-drustvo-svjetskih-izopacenika-i-izopcenika\" target=\"_blank\">Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povjesni\u010dar Tvrtko Jakovina govori o revivalu desnog, usta\u0161kog ekstremizma u Hrvatskoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-198354","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198354"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198354\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}