![\"rogac\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/rogac.jpg\")
Najposebnija va\u017enost roga\u010da je to \u0161to je jako sli\u010dan \u010dokoladi, a puno je zdraviji pa se \u010desto dodaje u razne slastice i koristi u veganskoj kuhinji. Roga\u010d isto tako izuzetno povoljno djeluje na probavni sistem.<\/p>\n
Roga\u010d je poznat kao biljka koja se lako uzgaja jer ne zahtijeva puno pa\u017enje, a donosi puno plodova koji imaju broja svojstva koja se lako mogu iskoristiti za lije\u010denje nekih bolesti.<\/p>\n
Ova mediteranska biljka uspijeva u toploj klimi i ne podnosi dobro preveliku koli\u010dinu vode. To stablo sporog rasta mo\u017ee do\u017eivjeti i vi\u0161e od 200 godina. Karakteristi\u010dno je po svom plodu koji je u mahuna duga 20 cm, mahuna je u po\u010detku zelene boje, a sazrijevanjem prelazi u tamnosme\u0111u.<\/p>\n
Sadr\u017ei brojne minerale i \u017eeljeza, u zna\u010dajnijim koli\u010dinama tu je bitno napomenuti kalcij, \u017eeljezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen. Od vitamina roga\u010d sadr\u017ei tiamin, riboflavin niacin, vitamin B6, folnu kiselinu i vitamin E.<\/p>\n
Efikasno ubla\u017eava proljev kod dojen\u010dadi i djece jer pospje\u0161uje apsorpciju vode.<\/p>\n
Bitno je napomenuti da je roga\u010d pokazao i izuzetna citotoksi\u010dna svojstva. Bra\u0161no od klica roga\u010da pokazalo je vrlo specifi\u010dno djelovanje na rak maternice. Sadr\u017ei aktivne tvari koje su djelotvorne protiv astme, i u slu\u010dajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti roga\u010da je i \u0161to ne sadr\u017ei kofein pa ga mogu koristiti i osobe s visokim krvnim pritiskom.<\/p>\n
Tanini u roga\u010du sadr\u017ee galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima. Zahvaljuju\u0107i odli\u010dnom udjelu kalcija i fosfora, mo\u017ee doprinijeti ubla\u017eavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze, a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.<\/p>\n
Upotreba i lije\u010denje<\/p>\n
Ogledi u Belgiji provedeni 1989. godine, otkrili su da se djeca koja pate od proljeva puno br\u017ee oporavljaju kad im se daje pra\u0161ak napravljen od mahune roga\u010da. Razlog su vjerovatno trjeslovine, koji ne samo da isklju\u010duju djelovanje otrova, nego i sprje\u010davaju razvoj bakterija.<\/p>\n
Roga\u010d poma\u017ee i smirivanju nadra\u017eenosti crijeva. Sluz i smola su tako\u0111er upotrebljavani za lije\u010denje od povra\u0107anja i to u blagim preparatima koji odgovaraju djeci i trudnicama. Roga\u010deva smola se upotrebljava kao dijetna hrana, te kao zamjena za \u010dokoladu. Ona nadomje\u0161ta hranjive tvari, pa time \u010dini hranu sna\u017enom, ali ne i masnijom. Istra\u017eivanje objavljeno 2002. godine pokazuje da roga\u010d mo\u017ee pobolj\u0161ati nivo lipida kod osoba s prekomjernom te\u017einom.<\/p>\n
Priprema i doziranje<\/p>\n
Za unutarnju upotrebu, lije\u010denje proljeva<\/p>\n
Roga\u010devo bra\u0161no: Uzmite dvadeset do trideset grama na dan, pomije\u0161ajte s mlakom vodom ili mlijekom, da biste izbjegli nadra\u017eenost grla dodajte u mje\u0161avinu ka\u0161i\u010dicu bra\u0161na, prije lije\u010denja djeteta oboljelog od proljeva posavjetujte se s lije\u010dnikom<\/p>\n
Za lije\u010denje povra\u0107anja i pobolj\u0161anje sveukupnog zdravlja.<\/p>\n
Roga\u010deva smola (samo za odrasle osobe): Stavite jednu \u010dajnu ka\u0161iku smole u \u010da\u0161u s vodom, popijte nave\u010de.<\/p>\n
Nezavisne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najposebnija va\u017enost roga\u010da je to \u0161to je jako sli\u010dan \u010dokoladi, a puno je zdraviji pa se \u010desto dodaje u razne slastice i koristi u veganskoj kuhinji. Roga\u010d isto tako izuzetno povoljno djeluje na probavni sistem. Roga\u010d je poznat kao biljka koja se lako uzgaja jer ne zahtijeva puno pa\u017enje, a donosi puno plodova koji imaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":198260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-198259","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198259\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/198260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}