{"id":198046,"date":"2016-01-27T13:34:33","date_gmt":"2016-01-27T12:34:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=198046"},"modified":"2016-01-27T13:34:33","modified_gmt":"2016-01-27T12:34:33","slug":"izrael-objavio-ajhmanovo-pismo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/27\/izrael-objavio-ajhmanovo-pismo\/","title":{"rendered":"Izrael objavio Ajhmanovo pismo"},"content":{"rendered":"<p>Izrael je objavio pismo koje je prije nekoliko decenija, samo dva dana prije nego \u0161to je pogubljen, rukom napisao nacisti\u010dki ratni zlo\u010dinac Adolf Ajhman.<\/p>\n<p>Ajhman je u pismu tra\u017eio milost za ulogu koju je imao u Holokaustu.<\/p>\n<p>U molbi, koju je sastavio nakon \u0161to je preba\u010den u Izrael 1960. godine, gdje je osu\u0111en na smrt, Ajhman ka\u017ee da je izraelski sud preuveli\u010dao njegovu ulogu u organizovanju logistike Hitlerovog &#8220;Finalnog rje\u0161enja&#8221; koje je dovelo do istrebljenja \u0161est miliona \u0408evreja, prenosi AFP.<\/p>\n<p>Izraelski predsjednik Reuven Rivlin predstavio je danas, na ceremoniji obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na Holokaust, dosad neobjavljeno pismo koje je Ajhman uputio tada\u0161njem predsjedniku \u0408icaku Ben-Zviju.<\/p>\n<p>U pismu Ajhman ka\u017ee da treba napraviti razliku izme\u0111u odgovornih lidera i ljudi poput njega koji su, kako ka\u017ee, bili primorani da slu\u017ee kao &#8220;obi\u010dni instrumenti u rukama lidera&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;\u0408a nisam bio odgovoran lider i kao takav se ne osje\u0107am krivim&#8221;, napisao je tada.<\/p>\n<p>Ajhman isti\u010de da ne mo\u017ee da prizna odluku suda kao takvu te tra\u017ei od predsjednika da upotrebi svoje pravo da dodijeli opro\u0161taj i nalo\u017ei neizvr\u0161enje smrtne kazne nad njim, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Pismo nosi datum 29. maj 1962. godine, a Ajhman je pogubljen vje\u0161anjem oko pono\u0107i 31. maja.<\/p>\n<p>On je, kao jedan od glavnih organizatora Holokausta, pobjegao iz zarobljeni\u010dkog logora poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu 1950. godine, gdje je \u017eivio pod la\u017enim imenom sve dok ga nisu uhvatili izraelski obavje\u0161tajni agenti Mosada u maju 1960. i prebacili u \u0408erusalim.<\/p>\n<p>\u0408evrejska dr\u017eava je ponosna na sposobnost bezbjednosnih slu\u017ebi da ga privedu pravdi, te je Rivlin danas rekao da je su\u0111enje Ajhmanu bilo veliki momenat u istoriji Izraela, navodi francuska agencija.<\/p>\n<p>&#8220;U prvim godinama poslije Holokausta ljudi u Izraelu bili su zauzeti obnovom i osnivanjem nezavisne dr\u017eave&#8230; Ajhmanovo su\u0111enje je razbilo zid ti\u0161ine. Sposobnost mlade jevrejske dr\u017eave da uhvati nacisti\u010dkog ubicu pru\u017eila je osnovni osje\u0107aj bezbjednosti onima koji su pre\u017eivjeli Holokaust&#8221;, istakao je on.<\/p>\n<p>Na dana\u0161njoj komemoraciji predstavljena su i druga dokumenta, me\u0111u kojima su i molbe za milost Ajhmanove supruge Vere i njegovih petoro bra\u0107e, kao i Ben-Zvijevo pismo tada\u0161njem ministru pravde u kojem odbacuje njihove zahtjeve.<\/p>\n<p>Izrael i njegovi saveznici nastavili su da koriste svoje resurse \u0161irom svijeta gone\u0107i odgovorne za Holokaust, iako je ve\u0107ina po\u010dinitelja sada na pragu smrti.<\/p>\n<p>\u0408u\u010de je centar &#8220;Simon Vizental&#8221; objavio listu 10 navodnih nacista koji bi mogli biti krivi\u010dno gonjeni u 2016, a izraelski premijer Benjamin Netanijahu upozorio je da je antisemitizam ponovo u porastu u Evropi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izrael je objavio pismo koje je prije nekoliko decenija, samo dva dana prije nego \u0161to je pogubljen, rukom napisao nacisti\u010dki ratni zlo\u010dinac Adolf Ajhman. Ajhman je u pismu tra\u017eio milost za ulogu koju je imao u Holokaustu. U molbi, koju je sastavio nakon \u0161to je preba\u010den u Izrael 1960. godine, gdje je osu\u0111en na smrt, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-198046","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/198046\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=198046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=198046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}