{"id":197754,"date":"2016-01-23T14:56:00","date_gmt":"2016-01-23T13:56:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=197754"},"modified":"2016-01-23T15:08:29","modified_gmt":"2016-01-23T14:08:29","slug":"nece-moci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/23\/nece-moci\/","title":{"rendered":"Ne\u0107e mo\u0107i!"},"content":{"rendered":"

\"Tribina<\/a>Na tribini Nacrt zakona o ure\u0111enju prostora i gradnji i Predlog zakona o morskom dobru odr\u017eanoj sino\u0107 22.01.2016. u Petrovcu, nedvosmisleno je poru\u010deno da \u0107e \u201cklju\u010devi Crne Gore\u201d, ku\u0107e, imanja i nepokrenosti, ostati u rukama njenih gra\u0111ana i da niko drugi bez njihovog odobrenja ne\u0107e raspolagati prvatnom svojinom gra\u0111ana po cijenu blokade \u010ditavog Primorja i svakog djelotvornog oblika dostojnog gra\u0111anskog otpora.<\/p>\n

Do tada \u0107e poku\u0161ati da ostvare realan dijalog baziran na povla\u010denju ovih zakonskih predloga i totalnoj reviziji dosada\u0161nje investicione politike.<\/p>\n

Tra\u017eimo novu kategoriju investicija i investitora kojima nije problem po\u0161tovanje zakona, na\u0161ih interesa i pravila tr\u017ei\u0161ne utakmice. Tra\u017eimo promotere investicione politike koji \u0107e biti ozbiljno shva\u0107eni svuda u svijetu, koji \u0107e stajati iza svoje rije\u010di, pravnih i ekonomskih principa.<\/p>\n

Dakle, Nacrt zakona o ure\u0111enju prostora i gradnji sa Predlogom zakona o morskom dobru predstavlja do krajnjosti komplementarnu zakonodavnu inicijativu diskrecionog tipa i krunu vi\u0161edecenijske razaraju\u0107e investicione politike, koja teku\u0107im nastojanjima dovodi do: \u0161iroke nacionalizacije privatne svojine u vremenu Evropske Unije i najrazvijenijih svojinsko-tr\u017ei\u0161nih odnosa u njenoj istoriji, podr\u017eavljenje i dr\u017eavno upravljanje vjerskim objektima svih vjeroiapovjesti, najrazli\u010ditijih namjena i oblika kori\u0161\u0107enja, ukidanje slobode tr\u017ei\u0161ta i podr\u017eavljenje najperspektivnijih grana privrede u Crnoj Gori: turizmu, energetici i poljoprivredi. \u0160tavi\u0161e, sve je podr\u017eano neobi\u010dnom sudskom i upravnom praksom koja se iz dana u dan mijenja, kojom se na neobi\u010dne i neprihvatljive na\u010dine ru\u0161i klasi\u010dan na\u010din odlu\u010divanja bez promjena samih zakona koji su ne samo decenijama nego i znatno du\u017ee jedni te isti sa jednom te istom praksom, suprotno me\u0111unarodnim obavezama i legitimnim o\u010dekivanjima.<\/p>\n

ZAKLJU\u010cCI:<\/p>\n

    \n
  1. Predlog Zakona o morskom dobru predvi\u0111a da se basnoslovne cifre od koncesija u primorskom pojasu, gradnje, pristani\u0161ta za jahte i brodove u lukama, turizma u najeksluzivnijem pojasu u dr\u017eavi, izdavanje obale, da se kompletan taj prihod, mjeren desetinama milijardi eura, izmjesti iz prihoda bud\u017eeta Crne Gore na poseban ra\u010dun agencije koju odre\u0111uje zakon. Ako najkrupniji priliv novca u dr\u017eavi ide na jedan nekontrolisani ra\u010dun Agencije za morsko dobro, kojim \u0107e se onda sredstvima finansirati \u201cravnomjerni regionalni razvoj\u201d ne samo Primorja, nego i kontinentalnog dijela i sjevera Crne Gore, zar nismo na taj na\u010din svi zajedno na jednom ogromnom trajnom gubitku?!<\/li>\n
  2. Isti zakon predvi\u0111a protjerivanje, ru\u0161enje i nacionalizaciju ljudi i vlasnika privatnih posjeda u oblasti morskog dobra uklju\u010duju\u0107i privatne ku\u0107e, stanove, sve \u0161to se nalazi u re\u017eimu privatne svojine na podru\u010dju morskog dobra. Istovremeno, sama zona se odre\u0111uje pau\u0161alno \u201e6 m iza linije do koje dopiru talasi za vrijeme NAJVE\u0106EG nevremena\u201c, iako se u pravu, nauci i \u017eivotu koriste standardi \u201eprosje\u010dan\u201c , \u201enormalan\u201c , \u201estalni\u201c, \u201euobi\u010dajen\u201c, dok se krajnje vrijednosti uvijek isklju\u010duju upravo zbog osnovne pravne sigurnosti. Ovakvo odre\u0111enje je krajnje diskreciono i teoretski obuhvata granicu mora japanskog cunamija ili biblijskog potopa ili uop\u0161te bilo kakve konstatacije hidrometeorolo\u0161kog zavoda koja nekom padne na pamet, iako se zna da nikako nije mogu\u0107e izvr\u0161iti prava egzaktna mjerenja do koje ta\u010dke dopire poslednja kap talasa kod najve\u0107ih nepogoda, ve\u0107 se time mo\u017ee diskreciono manipulisati, \u0161to i jeste cilj ovakve odrebe.<\/li>\n
  3. Predlog zakona o morskom dobru je regulativa na koju se oslanja Nacrt zakona o prostornom planiranju i gradnji koji 6 primorskih op\u0161tina pretvara u jedinstveno obalno podru\u010dje kojim planski upravlja Vlada. Isti do krajnjosti pro\u0161iruje pojam \u201eobjekata od OP\u0160TEG INTERESA\u201c prije svega dr\u017eavnog ali i lokalnog zna\u010daja, u koje spadaju i hoteli sa 4 i vi\u0161e zvijezdica (bilo kog kapaciteta, \u0161to je dakle turisti\u010dki standard), ali i vjerski objekti, lokalne \u017ei\u010dare, ku\u0107ne hidrocentrale, vjetro i solarne elekrane i jo\u0161 mnogo objekata prete\u017eno privatnog a nikako javnog zna\u010daja. Iako Nacrt zakona o prostornom planiranju i gradnji isti\u010de da je navedena standardizacija \u201eop\u0161teg interesa\u201c bitna samo za taj zakon, ipak postoje blanketne odredbe dva va\u017ena zakona (o dr\u017eavnoj imovini i eksproprijaciji) koja odre\u0111uju pitanje re\u017eima svojine, gdje je presudan status objekta u planskoj dokumentaciji, kao \u0161to su odredba \u010dl. 13 va\u017ee\u0107eg Zakona o dr\u017eavnoj imovini koji direktno reguli\u0161e \u201eDOBRA OD OP\u0160TEG INTERESA\u201c a njima naravno upravlja dr\u017eava, a i laiku je jasno da ne postoji nikakva razlika izme\u0111u \u201eOBJEKTA O OP\u0160TEG INTERESA\u201c iz Nacrta zakona o planiranju i gradnji i \u201eDOBRA OD OP\u0160TEG INTERESA\u201c iz Zakona o dr\u017eavnoj imovini kojim upravlja dr\u017eava. Dakle, ne samo da se vr\u0161i besprizorna eksproprijacija, intervencionizam i oduzimanje radi izgradnje svih mogu\u0107ih vrsta objekata, bili oni privatnog, javnog ili komercijalnog zna\u010daja, koje zakon po slobodi pisaca neograni\u010deno nabraja, nego se i postoje\u0107i i novi objekti \u201eod OP\u0160TEG INTERESA\u201c stavljaju pod upravu dr\u017eave, Vlade i u potpunosti isklju\u010duje njihovo upravljanje i gradnja u skladu sa principom jednakosti primjene zakona, tr\u017ei\u0161ne utakmice i privatne svojine bilo da su oni: privredni, poljoprivredni, turisti\u010dki ili \u010dak vjerski. Sa druge strane u oblasti privrede se \u0161iri dr\u017eavni intervencionizam zasnovan na diskrecionom protekcionizmu i diskriminaciji u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu.<\/li>\n
  4. Osim toga, isti Nacrt predvi\u0111a ru\u0161enja i iseljavanja ljudi na \u201edivljim naseljima\u201c iako znamo da jedno naselje ne mo\u017ee biti divlje ako je razvijano godinama pred o\u010dima dr\u017eavnih i lokalnih vlasti, ve\u0107 se radi o kategoriji pre\u0107utno ste\u010denih prava kako u smislu projektovanja prostora, tako u smislu same gradnje.<\/li>\n
  5. Ovaj Nacrt je jednom rije\u010dju uperen kao agresija protiv ne samo gra\u0111ana, nego svih vrsta i kategorija nosilaca prava i korisnika imovine: lokalnih samouprava a posebno i izrazito primorskih, vlasnika zemlje, porodi\u010dnih stambenih zgrada, stanovnika divljih naselja kojima su vlasti implicitno sugerisale nastanjivanje a eksplicitno pre\u0107utkivale gradnju i razvoj takvih naselja legitimi\u0161u\u0107i ih da sti\u010du prava gradnje, privrednika i investitora koji \u017eele da u\u010destvuju na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu bez neprimjerenih privilegija i pod jednakim inspekcijskim i administrativnim tretmanom ostvaruju konkurentnim putem profit, protiv vjerskih organizacija: crkava i vjerskih zajednica, protiv interesa in\u017einjera i ljudi od struke, najzad protiv normanlnih i po\u0161tenih gra\u0111ana.<\/li>\n<\/ol>\n

    U\u010cESNICI:<\/p>\n

    Matica Boke, Tivatska akcija, Expeditio, Mogul, Na\u0161e ognji\u0161te, Jaz i Mr\u010devo polje, Tivatska antikorupcijska akcija, \u017di\u010dare Budve, In\u017einjerska komora Crne Gore, nezavisni poslanici Skup\u0161tine Crne Gore: Mladen Bojani\u0107, Obrad Gojkovi\u0107, Dritan Abazovi\u0107, poslanici lokalnih skup\u0161tina, in\u017einjeri, arhitekte, ekonomisti, pravnici, vlasnici nepokretnosti i privatni preduzetnici.<\/p>\n

    ———————-<\/p>\n

    Napomena: Naslov je dao PCNEN<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Saop\u0161tenje za javnost sa tribine odr\u017eane u Petrovcu 22. januara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-197754","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=197754"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197754\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=197754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=197754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=197754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}