{"id":197637,"date":"2016-01-22T07:25:57","date_gmt":"2016-01-22T06:25:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=197637"},"modified":"2016-01-22T07:28:16","modified_gmt":"2016-01-22T06:28:16","slug":"najnovija-hdz-ova-kontrarevolucija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/22\/najnovija-hdz-ova-kontrarevolucija\/","title":{"rendered":"Najnovija HDZ-ova kontrarevolucija"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorka: Ana Kuzmani\u0107\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/stevo_djuraskovic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-197638 size-medium\" title=\"Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107\/H-alter\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/stevo_djuraskovic-300x220.jpg\" alt=\"stevo_djuraskovic\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Domoljubna koalicija i MOST sve su bli\u017ei formiranju nove vlade te najavljuju provedbu reformi. Usporedno s tim najavama zao\u0161trava se retorika i iz Domoljubne koalicije sti\u017eu razne najave &#8211; poput sastavljanja registra izdajnika Hrvatske, osnivanja Ministarstva obitelji, useljeni\u0161tva i demografske obnove koje \u0107e prednja\u010diti u provedbi konzervativne revolucije. O posljedicama, ali i uzrocima najavljivanih &#8220;reformi&#8221; razgovarali smo sa Stevom \u0110ura\u0161kovi\u0107em, vi\u0161im asistentom na Fakultetu politi\u010dkih znanosti gdje predaje na kolegijima Politike povijesti, Povijest hrvatskih politi\u010dkih ideja i Suvremena hrvatska politi\u010dka povijest. \u0110ura\u0161kovi\u0107 je 2013. godine doktorirao na ljubljanskom Fakultetu za dru\u0161tvene nauke na temu Politike povijesti u Hrvatskoj i Slova\u010dkoj u 1990-ima te je kao istra\u017eiva\u010d sudjelovao u vi\u0161e me\u0111unarodnih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih projekata.<\/p>\n<ul>\n<li>Predsjednik Sabora \u017deljko Reiner najavio je inicijativu za izmjenu imena te institucije u Hrvatski dr\u017eavni sabor, \u0161to su pozdravili Tomislav Karamarko i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107. Najavljuje se formiranje novog Ministarstva obitelji, useljeni\u0161tva i demografske obnove. Najavljuju se i obra\u010duni s neistomi\u0161ljenicima iz pojedinih nevladinih udruga i medija. Sve je izglednije da \u0107e HDZ s partnerima prvo ostvariti obe\u0107anje o povratku &#8220;Tu\u0111manovim vrijednostima&#8221; dok \u0107e stvarne reforme, ako ih bude, pri\u010dekati. U kojoj mjeri su vladaju\u0107i ve\u0107 sada krenuli u proces ponovne tu\u0111manizacije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tek zapravo trebamo vidjeti kako \u0107e ono \u0161to aktualni HDZ naziva procesom re-tu\u0111manizacije, a \u0161to uop\u0107e to nije, i\u0107i s obzirom na to da je HDZ koalirao s MOST-om. Naime, Bo\u017eo Petrov mo\u017eda zasada ne shva\u0107a, ali jako veliki teret je na njegovim le\u0111ima. MOST je do\u0161ao s jednom jasnom ideolo\u0161kom platformom koja ustvari ima dva stupa. Jedan stup su konkretne reforme, a drugi je ideologija demokr\u0161\u0107anstva, iako oni govore kako bje\u017ee od ideologije. Tako treba vidjeti ho\u0107e li, kako i u kojoj mjeri Petrov i MOST obuzdavati Karamarkovo potencijalno neo-desni\u010darenje na matrici orbanizma. Pritom, Karamarko bi htio biti Orban, ali mu za to nedostaje i karizme i energije, a naposljetku i jasnije ideolo\u0161ke artikulacije. \u0160to se ti\u010de probnog balona u obliku povratka imena Hrvatski dr\u017eavni sabor, naravno da Reineru doti\u010dna ideja nije pala na pamet arhimedovski, ve\u0107 vjerojatno u dogovoru s vodstvom stranke kako bi se HDZ-ovom bira\u010dkom tijelu poslala poruka u stilu &#8220;mi smo jo\u0161 uvijek ti isti za koje ste glasali&#8221;. U vezi samog imena Hrvatskog dr\u017eavnog sabora, to ime se koristilo u doba NDH, te od 1997. do 2000. godine, u razdoblju kada je Tu\u0111man doti\u010dnom simbolikom \u017eelio u\u010diniti ustupak tada dominantnoj desnici unutar HDZ-a. S druge strane nemojmo zaboraviti da je jedan od presudnih glasova pri tom preimenovanju 1997. godine bio glas Milorada Pupovca koji je to podr\u017eao u zamjenu za neke ustupke, tako da bi on prema mom sudu trebao biti zadnji koji bi protiv toga imao \u0161to za re\u0107i.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de formiranja novog Ministarstva obitelji, useljeni\u0161tva i demografske obnove, pitanje je samo kako \u0107e biti postavljena njegova politika. Za\u0161to obitelji s vi\u0161e djece ne bi imali neku potporu ili za\u0161to ne bismo imali politiku poput one iz sredine devedesetih koja je majkama s vi\u0161e od troje djece omogu\u0107avala pla\u0107u u visini pla\u0107e odgojiteljica u vrti\u0107u?<\/p>\n<ul>\n<li>Kao potencijalni ministri MOUDO-a spominju se demograf Stjepan \u0160terc i Ladislav Il\u010di\u0107 iz Hrasta. Kakve politike mo\u017eemo o\u010dekivati od tog ministarstva te kako se svjetonazori \u0160terca ili Il\u010di\u0107a mogu odraziti na reproduktivna prava \u017eena, ali i na ostala ljudska prava poput npr. prava istospolnih zajednica?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Njihovi stavovi su krajnje degutantni te se apsolutno mogu odraziti na stanje ljudskih prava. Stje\u010de se dojam kako Il\u010di\u0107 i \u0160terc ne percipiraju izbjeglice kao nevoljna ljudska bi\u0107a, ve\u0107 u smislu srednjovjekovne formule Vade retro Satana. Taj trend je najdalje odmakao u Poljskoj, gdje koalicija desnice predvo\u0111ena notornom strankom Pravo i pravednost \u0161iri paranoju kako izbjeglice dolaze silovati \u017eene, ukrasti radna mjesta. A to je preslikani diskurs koji je pratio me\u0111uratni europski antisemitizam. Osobno ne vidim problem, ve\u0107 dapa\u010de pozitivnu socijalnu vrijednost ako bi se demografski gubitak nadoknadio useljenicima, \u0161to se i odvija u zemljama Zapada. E, sad, druga je stvar \u0161to se tu dr\u017eave trebaju pomu\u010diti pa mnogo truda i novca investirati u integracijske useljeni\u010dke politike. S druge strane, po meni bi imigranti trebali u startu prihvatiti temeljne vrijednosti sekularne gra\u0111anske dr\u017eave i dru\u0161tva: prije svega kako je religija stvar privatnog prakticiranja, a ne izvor &#8220;dr\u017eave bo\u017eje&#8221;, te naravno, kako gra\u0111ani oba spola imaju jednakost prava i \u0161ansi.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de politike zabrane poba\u010daja, ona je krajnje licemjerna. Nisam stru\u010dnjak u tim pitanjima, ali odluka o poba\u010daju je autonomno pravo svake \u017eene, koja se na poba\u010daj sigurno ne odlu\u010duje laka srca. Op\u0107e je poznato kako zabrana poba\u010daja ne bi dovela do njegova nestanka, ve\u0107 do bujanja ilegalnih abortusa, sa svim svojim nesagledivim posljedicama. Politika zabrane dovodi i do pitanja tko \u0107e podizati ne\u017eeljenu djecu. Ako bih htio biti sarkasti\u010dan, zabrana poba\u010daja bila bi &#8220;funkcionalna&#8221; ako bi se glavni dru\u0161tveni zagovornik zabrane, naime Katoli\u010dka crkva, javno obvezala adekvatno zbrinuti svako ne\u017eeljeno dijete. Na toj liniji predla\u017eem da se prije par godina izgra\u0111eno mega-zdanje Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru prenamijeni u dom za nezbrinutu i ne\u017eeljenu djecu. Naposljetku, najve\u0107i broj ne\u017eeljenih trudno\u0107a de\u0161ava se u seoskim sredinama, \u0161to zna\u010di da ne postoji dobar sustav edukacije o seksualnom pona\u0161anju, a to nas opet dovodi do toga kako trebamo uvesti gra\u0111anski odgoj u \u0161kole.<\/p>\n<p>Je li proces povratka Tu\u0111manovim vrijednostima krenuo i prije same pobjede Domoljubne koalicije na parlamentarnim izborima, odnosno pobjedom Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 na predsjedni\u010dkim izborima? Doima se da se diskurs devedesetih uvelike vratio, govor mr\u017enje postaje suptilniji i prihvatljiviji u javnom prostoru, stvaraju se paralelne institucije koje ga brane poput pandana HND-u ili operativnog tima za izbjeglice koji je zagovarao \u017eicu, dok Crkva zauzima poziciju jakog saveznika koji priziva kraj &#8220;crvene vladavine&#8221;.<\/p>\n<p>Ovo \u0161to nam se sada doga\u0111a nije ne\u0161to specifi\u010dno, ve\u0107 u Europi op\u0107enito ja\u010da radikalna desnica. Nije samo problem \u0161to radikalna desnica ja\u010da, ve\u0107 s gubitkom jasnih vrijednosti gra\u0111anskog dru\u0161tva desne stranke postaju radikalno desne. Najbolji primjer je FIDES Viktora Orbana koji, iako formalno pripada u obitelj Europskih pu\u010dkih stranaka, u biti je stranka radikalne desnice u potpunoj suprotnosti demokr\u0161\u0107anstvu CDU-a i Angele Merkel. Orbanov desni radikalizam najvidljiviji je u postavljanju politike u kategoriju prijatelj-neprijatelj, prozivanju gra\u0111anskih politi\u010dara za nacionalnu izdaju, a osobito ljudi \u017eidovskog podrijetla. Taj se diskurs zavjere i ugroze, na na\u0161u sre\u0107u, u blje\u0111oj varijanti preslikava kod nas, iako vidimo da se najavljuje osnivanje registra nacionalnih izdajnika.<\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017eemo li sve te recentne doga\u0111aje i najave pojedinih &#8220;reformi&#8221; okarakterizirati kao nastavak konzervativne revolucije koja je po\u010dela referendumom o braku, prosvjedima u Savskoj, nastavila se zazivanjem drugog Domovinskog rata? Kako vidite provedbu te konzervativne revolucije i do \u010dega to mo\u017ee dovesti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zapravo je sve na MOST-u, odnosno na tome kakav \u0107e on biti korektiv HDZ-u. Karamarko nije sposoban provesti nikakve policy reforme na kojima inzistira MOST, a vidjet \u0107emo je li MOST dovoljno sposoban progurati ih. Karamarko samo ja\u0161e na europskom valu konzervativne revolucije, prilago\u0111avaju\u0107i ga na\u0161em podneblju. Va\u017eno je vidjeti politike nove vlade, tj. koliko \u0107e MOST dopu\u0161tati Karamarku provedbu konzervativne revolucije, jer su Mostovci jasno rekli da im se ne svi\u0111a politi\u010dko mahanje toljagama. \u010celnik MOST-a Bo\u017eo Petrov i njegov bliski suradnik, gradona\u010delnik Omi\u0161a Ivan Kuva\u010di\u0107, ostavljaju demokr\u0161\u0107anski profil.<\/p>\n<ul>\n<li>Tako\u0111er se zaziva proces lustracije, a sad slu\u0161amo i o Registru izdajnika. Stalno slu\u0161amo pri\u010de o okretanju budu\u0107nosti, ali se zapravo vra\u0107amo na obra\u010dunavanje s &#8220;naslje\u0111em komunizma&#8221; i &#8220;Jugoslavenima&#8221;.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Polazi\u0161te lustrativne retorike je da se mo\u017eemo okrenuti budu\u0107nosti jedino s \u010distom pro\u0161losti. Me\u0111utim, sadr\u017eaj retorike je upravo suprotan njegovom proklamiranom cilju budu\u0107i da vodi do daljnjeg zaga\u0111ivanja pro\u0161losti. Po\u010detna to\u010dka politike lustracije, kako je najavljuje Karamarko, obra\u010dun je HDZ-a sa samim sobom. Naime, HDZ je Tu\u0111man postavio kao svehrvatski nacionalni pokret utemeljen na pomirbi svih hrvatskih dr\u017eavotvornih povijesnih struja. Pa je tako Tu\u0111manov HDZ ideolo\u0161ki bio sastavljen iz desne frakcije koja se kolokvijalno zvala usta\u0161ka i koju su sa\u010dinjavali prije svega politi\u010dki emigranti ve\u0107inom bliski NDH, drugu koja se kolokvijalno zvala udba\u0161ka, a sa\u010dinjavale su je biv\u0161e strukture Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske, te tre\u0107u zvanu tehno-menad\u017eerska koja je bila miks novih poduzetnika i starih komunisti\u010dkih direktora, ve\u0107inom Ininih kadrova. Pod krinkom povratka Tu\u0111manu, Karamarko i Brki\u0107 \u017eele izjedna\u010diti HDZ s desnom strujom, dok bi ostale dvije frakcije predstavljale manje ili ve\u0107e unutarnje neprijatelje. Ako bi se kao prva to\u010dka te budu\u0107e lustracije nametnula istraga privatizacijske plja\u010dke, kako inzistira MOST, mislim da bi ona mogla dovesti do preslikavanja frakcijske slike HDZ-a, tj. da \u0107e im na lustraciju do\u0107i i biv\u0161i komunisti, ali i tzv. emigrantski zaslu\u017enici. Stoga bi se moglo dogoditi da se tresu brda, a rodi se mi\u0161, u smislu da simboli\u010dku politiku lustracije Karamarko bude dr\u017eao kao asa u rukavu kako bi po potrebi &#8220;nabrijavao&#8221; bira\u010dko tijelo stranke.<\/p>\n<ul>\n<li>MOST konstantno nagla\u0161ava da \u017eeli stru\u010dnu vladu u kojoj \u0107e ideolo\u0161ka pitanja biti posljednja na dnevnom redu. Je li uop\u0107e mogu\u0107a post-ideolo\u0161ka vlada, ako ustanovimo da su i ekonomska pitanja fundamentalno ideolo\u0161ka?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Rije\u010d ideologija je proskribirana pa svatko bje\u017ei od nje. MOST je prili\u010dno ideolo\u0161ki profiliran politi\u010dki akter. Politika smanjivanja javnog sektora, kao i deklarativna \u017eelja za bje\u017eanjem od povijesnih pitanja te \u017eelja za uklanjanjem ekstremnih diskursa iz javnosti kao i podjele o povijesnim pitanjima, ideolo\u0161ka je pozicija par excellance. Stoga Petrovu i predstoji velika zada\u0107a, jer \u0107e MOST izgorjeti ako ne uspije progurati svoje javne i ideolo\u0161ke politike. Nemojmo zaboraviti, glasa\u010di MOST-a nisu samo ljudi siti korupcije, nepotizma i nesposobnih politi\u010dara, ve\u0107 i divlja\u010dkog artikuliranja podjela na nas i njih, ali i dio desnog bira\u010dkog tijela ogor\u010denog HDZ-ovim &#8220;pe\u0107inskim&#8221; politikama.<\/p>\n<ul>\n<li>Radikalna desnica u Europi ja\u010da \u0161to se mo\u017ee vidjeti na primjerima dr\u017eava poput Ma\u0111arske, Poljske, Slova\u010dke, \u010ce\u0161ke. Kora\u010da li Europa prema porecima koji su samo na\u010delno demokratski?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nalazimo se u situaciji koja mo\u017ee imati analogiju s onom izme\u0111u dva svjetska rata. Gra\u0111ansko dru\u0161tvo utemeljeno na neoliberalnoj dru\u0161tvenoj i ekonomskoj ideologiji danas proizvodi radikalno socijalno siroma\u0161tvo i posvema\u0161nju isklju\u010denost sve ve\u0107ih slojeva dru\u0161tva iz upravljanja vlastitim \u017eivotima. S druge strane, ljevica je napustila zastupanje &#8220;uvrije\u0111enih i poni\u017eenih&#8221;, zbog \u010dega je i prestala biti ljevica, a u njeno polje usko\u010dila je radikalna desnica koja nudi paket socijalnih, dru\u0161tvenih politika i tvrdog nacionalizma. Nemojmo zaboraviti, paket tzv. lijevih ekonomskih politika i tvrdog nacionalizma upravo je bila dobitna kombinacija uspona fa\u0161izma izme\u0111u dva svjetska rata. Naravno, danas fa\u0161izam uzima nove oblike te ne \u017eeli ukinuti parlamentarni sustav kao tada, ve\u0107 ga \u017eeli preuzeti i od njega napraviti etnokratski liberalizam. To zna\u010di da postoji demokracija ili parlamentarizam, ali samo za ve\u0107insku etni\u010dku skupinu u nekoj dr\u017eavi, dok su manjine raznih fela isklju\u010dene i svrstane u gra\u0111ane drugog reda.<\/p>\n<p>Uzrok krize EU-a nije samo rezultat ekonomskih politika, ve\u0107 i izostanak ideolo\u0161ke nadgradnje, prije svega izostanak stvaranja europskog nad-identiteta. Umjesto toga, vulgarnim izjedna\u010davanjem komunisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima pod zajedni\u010dkim nazivnikom totalitarizma u zadnjih dvadeset godina je napu\u0161teno ono \u0161to se nakon Drugog svjetskog rata zvalo antifa\u0161isti\u010dkim konsenzusom, tj. misao da su se komunisti, socijaldemokrati, liberali, ali i antifa\u0161isti\u010dki desni\u010dari, kojih je dosta bilo, ujedinili u razli\u010ditosti kako bi se borili protiv ipak najve\u0107eg zla \u2013 fa\u0161izma. Tada se fa\u0161izam nikada nije izjedna\u010davao s bolj\u0161evi\u010dkim porecima, bez obzira na sve strahote bolj\u0161evi\u010dkih re\u017eima, \u010dije zlo\u010dine treba jasno imenovati i osuditi. Me\u0111utim, izjedna\u010davanje bolj\u0161evizma i fa\u0161izma relativiziralo je antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti te otvorilo idejni prostor radikalnoj desnici, \u0161to se vidi na konkretnim politikama.<\/p>\n<ul>\n<li>Takva situacija rastu\u0107e desnice nije samo odlika post-komunisti\u010dkih dr\u017eava, ve\u0107 desni\u010darski pokreti poput PEGIDE ja\u010daju u Njema\u010dkoj, \u0160vicarskoj, u Finskoj se pojavljuje Odinova vojska. Je li Europa na jedan na\u010din odustala od svojih temeljnih vrijednosti slobode i solidarnosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, i to upravo u srcu Europe, u Francuskoj, dr\u017eavi \u010diji se nacionalisti vole bahatiti \u010dinjenicom kako su izmislili modernu gra\u0111ansku dr\u017eavu i modernu gra\u0111ansku naciju. Nacionalna fronta ne temelji svoju politiku samo na antiimigracijskim stavovima, ve\u0107 ima razvijenu sveobuhvatnu prosvjetiteljsku ideologiju koja kre\u0107e od kritike same Francuske revolucije kao one koja je ustvari odnarodila Francuze, identitetski im nametnula apstraktan ideal gra\u0111anskog nacionalizma nasuprot vje\u010dnog francuskog &#8220;sira i vrhnja&#8221;, iliti ga vina i Camemberta. Kako je ljevica napustila radni\u0161tvo, Nacionalna fronta artikulacijom ekonomskih problema osvaja veliki broj glasova, a primjer su pokrajine Alsace i Lorraine, prostor jake industrije \u017eeljeza, uga\u0161ene u zadnjih dvadesetak godina, gdje je Socijalisti\u010dka partija nekada imala jaku bira\u010dku bazu. Kako je &#8220;blerizirana&#8221; partija napustila te ljude, bira\u010di su se okrenuli Nacionalnoj fronti jer ona im nudi egzistencijalnu utjehu. Problem je \u0161to su danas stranke ljevice u biti liberalne stranke. Svoj su fokus s primata socijalnih pitanja okrenuli na primat pitanja ljudskih prava. Iako su pitanja ljudskih prava uvijek bila bitna ljevici, ona su bila na drugom mjestu, jer su broj jedan uvijek bila socijalna pitanja. Okrenuli su se manjinskim skupinama, ali su zaboravili skupinu na kojoj su uvijek po\u010divali &#8211; radnike.<\/p>\n<p>S ja\u010danjem radikalne desnice povezan je i abortus ideje Europe. Europski projekt je po\u010deo kao ekonomski, gdje se ekonomska integracija uzimala kao polazi\u0161te postupne izgradnje novog identiteta u kojem \u0107e gra\u0111ani osim privr\u017eenosti nacionalnim identitetima biti privr\u017eeni i ideji zajedni\u0161tva, mira, antifa\u0161izma i zajednica dr\u017eava blagostanja Europe. Me\u0111utim, nikada se europski identitet nije formirao kao jasna ideja. Mir i solidarnost su preapstraktni pojmovi te su oni u bipolarnom svijetu Hladnog rata, kada je sje\u0107anje na traume Drugog svjetskog rata bilo jo\u0161 svje\u017ee i opipljivo, mogli funkcionirati. Me\u0111utim, \u010dim je pukla zapadna dr\u017eava blagostanja, skupa s padom komunizma, te nastupila neoliberalna ekonomija, bilo kakva europska solidarnost se raspala, a institucije EU-a postale su \u010disti servis za odr\u017eavanje neoliberalne ekonomije. Najbolji dokaz tome je njema\u010dko upiranje svih raspolo\u017eivih politi\u010dkih snaga za slamanje vlade Alexisa Tsiprasa, kada je do\u0161ao na vlast u Gr\u010dkoj. S druge strane, saka\u0107enje liberalne demokracije koju konstantno provode ma\u0111arska i odnedavna poljska vlada, rezultirale su samo nizom deklarativnih upozorenja. Zna\u010di, kada je u pitanju novac, EU se pokazuje veoma jakom, kao i u slu\u010daju deficita na\u0161eg dr\u017eavnog prora\u010duna, ali ne i slu\u010daju \u0107irilice u Vukovaru. Tako bi se i sam izbor Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a za mandatara vlade mogao \u010ditati u svijetlu svojevrsnog dodvoravanja budu\u0107e vladaju\u0107e garniture &#8220;jakim&#8221; politikama EU-a.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/najnovija-hdz-ova-kontrarevolucija\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107: Ovo \u0161to nam se sada doga\u0111a nije ne\u0161to specifi\u010dno, ve\u0107 u Europi op\u0107enito ja\u010da radikalna desnica&#8230; Nalazimo se u situaciji koja mo\u017ee imati analogiju s onom izme\u0111u dva svjetska rata. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-197637","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=197637"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197637\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=197637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=197637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=197637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}