{"id":197356,"date":"2016-01-18T07:14:06","date_gmt":"2016-01-18T06:14:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=197356"},"modified":"2016-01-18T07:14:06","modified_gmt":"2016-01-18T06:14:06","slug":"zadatak-za-vatikan-i-spc-mir-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/18\/zadatak-za-vatikan-i-spc-mir-na-balkanu\/","title":{"rendered":"Zadatak za Vatikan i SPC: Mir na Balkanu!"},"content":{"rendered":"

\"dragoAutor: Drago Pilsel<\/strong><\/em><\/p>\n

Papa Franjo je u subotu 16. sije\u010dnja primio delegaciju odnosno stru\u010dno izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve u kojemu su mitropolit crnogorsko-primorski dr. Amfilohije Radovi\u0107, episkop ba\u010dki dr. Irinej Bulovi\u0107 te ambasador pri Unescu dr. Darko Tanaskovi\u0107, biv\u0161i veleposlanik pri Svetoj Stolici i u Turskoj. Da su ta imena predlo\u017eena od strane patrijar\u0161ije i da se o\u010dekivao sastanak pisao sam 2.1.2016. u Jutarnjem listu (u okviru objavljivanja pisama patrijarha Irineja papi Franji), a \u0161to sam ovdje preneo 4. sije\u010dnja, samo \u0161to nismo znali, jer se to dr\u017ealo u tajnosti, kada \u0107e Papa primiti delegaciju SPC.<\/p>\n

Kolega Inoslav Be\u0161ker u Jutarnjem listu izvje\u0161tava da je razgovor pro\u0161ao u potpunoj komunikacijskoj izolaciji, jer je tretiran kao privatna audijencija \u201cIzaslanstva srpsko-pravoslavne Patrijar\u0161ije\u201d, i da nije re\u010deno \u201dni slova vi\u0161e\u201d. Ja \u0107u nastojati saznati \u0161to je re\u010deno na tom sastanku pa \u0107u vas izvjestiti.<\/p>\n

Mogu\u0107e je pretpostaviti da su glavne teme, uostalom me\u0111usobno povezane (pi\u0161e Be\u0161ker), bile eventualna kanonizacija bl. Alojzija Stepinca i eventualno Papino apostolsko putovanje u Srbiju, uz Rusiju zasad jedinu evropsku dr\u017eavu koju jo\u0161 nije pohodio niti jedan papa.<\/p>\n

Povijesna uloga koju je kasniji kardinal Stepinac imao za Drugoga svjetskog rata bila je predmet prepiske patrijarha Irineja s papom Franom, te \u0107e se time podrobnije baviti zajedni\u010dko katoli\u010dko-pravoslavno povjerenstvo, dok je logi\u010dno (zaklju\u010duje kolega Be\u0161ker) da se stru\u010dno izaslanstvo bavilo ukupnim odnosima Srpske pravoslavne crkve i Svete Stolice. Pogotovo \u0161to se, kako pokazuje drugo patrijarhovo pismo papi Franji, predla\u017ee fomiranje grupe za tranji dijalog SPC-a i Svete Stolice.<\/p>\n

Bilo bi sada nu\u017eno pojasniti neke \u010dinjenice koje se ti\u010du kronologije protivljenja pravoslavaca Stepin\u010devoj kanonizaciji jer one pokazuju da to nije neki novi hir Patrijar\u0161ije. Naime, jo\u0161 kada je 1998. dogotovljen proces koji je prethodio beatifikaciji Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici od strane Ivana Pavla II. stigao je u Vatikan prosvjed od strane carigradske patrijar\u0161ije i patrijarha Bartolomeja.<\/p>\n

Dakle, ovo je vrlo va\u017eno: protiv Stepin\u010deve kanonizacije (a prije toga beatifikacije) nisu samo pravoslavni Srbi (pisali su, treba znati, i neki ljudi u Hrvatskoj kao \u0161to je to u\u010dinio moj tada\u0161nji kolega u Novome listu Slobodan \u0160najder kojemu je to uzeto kao razloga da ne dobije mjesto intendanta rije\u010dkoga Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta).<\/p>\n

Pismo koje je patrijarh Irinej Gavrilovi\u0107 poslao papi Franji u travnju 2014. (devet stranica dugo i ovdje preneseno 4.1.2016.) nije prva reakcija SPC Vatikanu. O tom se pismu gospodin Irinej poziva na raniji dopis Svetog sinoda SPC papi Benediktu XVI. Treba naime znati da je vrlo sli\u010dno i dugo pismo godine 2011. Sveti sinod SPC-a poslao papi (u miru) Ratzingeru ali okolnosti su htjele da o tom pismu saznamo tek kada sam otkrio sadr\u017eaj Irinejeva pisma papi Franji. Slijede onda i ta dva navedena pisma sada\u0161njem poglavaru Katoli\u010dke crkve koja su dovela i do kona\u010dnog susreta delegacije SPC-a i Pape ove subote.<\/p>\n

Vjerujem da \u0107emo uskoro saznati detalje o po\u010detku rada mje\u0161ovito katoli\u010dko-pravoslavne komisije koje je papa Franjo predlo\u017eio da se formira i koja bi za cilj trebala imati poku\u0161aj zajedni\u010dkog \u010ditanja povijesti Hrvata i Srba, vrednovanje uloge prijeratnog, ratnog i poslijeratnog zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, pomirenje hrvatskog i srpskog naroda te dono\u0161enje objektivne slike koja sada ne postoji o Stepincu.<\/p>\n

A ona izme\u0111u ostalog ne postoji ne samo zbog obostrana optu\u017eivanja ve\u0107 i zbog namjere Katoli\u010dke crkve u Republici Hrvatskoj da bude ekskluzivni tuma\u010d i branitelj tzv. hrvatskih nacionalnih interesa pri \u010demu postoji stalna potreba za neprijateljem, koji tu dr\u017eavnost navodno ugro\u017eava i ne priznaje.<\/p>\n

To sam mogao vidjeti u mnogo navrata ali najnovije manifestacije toga apsolutizma i te nekorektnosti hrvatskih katolika su bile izjave rektora Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta dr. \u017deljka Tanji\u0107a i biskupa gospi\u0107ko-senjskog dr. Milu Bogovi\u0107a u (Ve\u010dernjem listu 6. sije\u010dnja 2016.). Bogovi\u0107 tako ka\u017ee da \u201dNDH ima svojih krimena, ali za neke je svaka hrvatska dr\u017eava krimen (istaknuo D.P.). O toj kriminalizaciji pojma hrvatske dr\u017eave ve\u0107 je dosta napisano, a klasi\u010dno djelu toga tipa napisao je Viktor Novak u Magnum crimenu. Stepinac je su\u0111en prvenstveno zato \u0161to je na kraju rata rekao da Hrvati zaslu\u017euju imati svoju dr\u017eavu. Nije rekao da ona treba biti kao propala NDH.\u201d<\/p>\n

Bogovi\u0107evo prozivanja Srba da su, po definiciji, protivnici hrvatske dr\u017eavnosti, skandalozan je udarac ispod pojasa ekumenizmu odnosno dokaz da hrvatski katolici ne vjeruju srpskim pravoslavnima odnosno dokaz da je Vatikan u pravo kada zaustavlja Stepin\u010devu kanonizaciju jer su odnosi zatrovani i jer bi kanonizacija egzaltirala ve\u0107 ionako nabrijane hrvatske katoli\u010dke hipernacionaliste, a pravoslavne na dugo vremena onemogu\u010dile u procesima normalizacije odnosa s Hrvatima.<\/p>\n

Citirajmo jo\u0161 jednom patrijarha Irineja iz pisma papi Franji: \u201dStepin\u010deva kanonizacija bi, na na\u0161u veliku \u017ealost, pravoslavno-katoli\u010dke odnose, kao i odnose Srba i Hrvata, susednih i geografski izme\u0161anih hri\u0161\u0107anskih naroda, besumnje vratila duboko u tragi\u010dnu i na\u0161ega hri\u0161\u0107anskoga prizvanja nedostojnu pro\u0161lost\u201d. Dakle, nije samo u pitanju sporni Stepinac \u0107e to \u0161to je Vatikanu i pravoslavnima bitan proces\u201d zalje\u010denja r\u00e2na izme\u0111u kr\u0161\u0107anskog Istoka i Zapada i u vremenu kada se otvaramo jedni prema drugima\u201d (Patrijah Irinej papi Franji, Broj 1684 od 30. travnja 2014. godine).<\/p>\n

Spomenuo sam dr. Tanji\u0107a. Pogledajte vi ovu nekorektnost. Pozvao je prof. Tanji\u0107 srpske povjesni\u010dare, dr. Radmilu Radi\u0107 i dr. Milana Koljanina, da govore na skupu \u201dKardinal Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i pora\u0107a\u201d koji je odr\u017ean u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 24. studenoga 2015. Oni su ocijenili da povjesna ocjena Stepinca ne mo\u017ee biti pozitivna, a Tanji\u0107 je novinarima, ne dozvoljavaju\u0107i da Radi\u0107 i Koljanin to \u010duju i da se onda i odmah o\u010dituju, dakle manipuliraju\u0107i sa skupom, rekao slijede\u0107e: \u201dOno \u0161to vidim kao problem jest da je kolegama srpskim povjesni\u010darima bilo koja ideja okvira hrvatske dr\u017eavnosti sama po sebi problemati\u010dna i onda se logikom dana\u0161njega vremena \u010ditaju doga\u0111anja prije 50-60 godina bez ikakva razumijevanja konteksta\u201d (Jutarnji list, 26.11.2015). Tanji\u0107 to nije demantirao.<\/p>\n

Komentar koji je on dao o predavanju dr. Radmile Radi\u0107 i dr. Milana Koljanina pokazuje upravo suprotno: istra\u017eivanje vremena NDH i uloge nadbiskupa Stepinca, koja ne mo\u017ee biti ocenjena kao povjesno pozitivna, do\u017eivljava se, odnosno prikazuje se kao osporavanje bilo kakve hrvatske dr\u017eavnosti i primjena dana\u0161njih mjerila na doga\u0111aje iz ranijeg vremena. To, naravno, nije slu\u010daj i doga\u0111aji i uloga A. Stepinca se promatraju u tada\u0161njim povjesnim okolnostima, odnosno u okviru stvarnosti \u201cNovog evropskog poretka\u201d i politike NDH (i Rimokatoli\u010dke crkve), koja je imala mesto u tom poretku.<\/p>\n

Iza navedenog stava g. Tanji\u0107a krije se stara namjera Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj da bude, kako sam ve\u0107 rekao, ekskluzivni tuma\u010d i braniteljica tzv. hrvatskih nacionalnih interesa pri \u010demu postoji stalna potreba za neprijateljem, koji tu dr\u017eavnost navodno ugro\u017eava i ne priznaje. Idealni neprijatelj su, naravno, Srbi. Pitanje kanonizacije kardinala Stepinca se pokazalo kao novi povod za o\u017eivljavanje takvih stavova, a ne kao povod za sagledavanje svih relevantnih \u010dinjenica i istinski akademski dijalog. Uz ovakvo tuma\u010denje prof. Tanji\u0107a, sudjelovanje dr. Radi\u0107 i dr. Koljanina na navedenom stru\u010dnom skupu bilo bi svojevrsna politi\u010dka zloupotreba.<\/p>\n

Histerija koja se razvija prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi (osobito prisutna u Ve\u010dernjem listu, koji se posljednih dana prema SPC-u pona\u0161a ne ba\u0161 razli\u010dito od neousta\u0161kih portala, \u0161to je vidljivo u \u010dlancima vrlo nekorektnog novinara Darka Pavi\u010di\u0107a) sasvim sigurno nije pametna strategija ali dokazuje da su Patrijar\u0161ija i Sveta Stolica na vrlo dobrome putu.<\/p>\n

Dr\u017eavni tajnik Svete Stolice, kardinal Parolin, potvr\u0111uje da \u0107e jednoga dana (nitko zaista ne zna kada \u0107e to biti niti u kojem pontifikatu) do\u0107i do kanonizacije bla\u017eenog nadbiskupa Stepinca, ali, iako se \u017eeli da se to dogodi \u201dbrzo\u201d, to se mora zbiti \u201du klimi \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e bez tenzija i polemika\u201d!<\/p>\n

Po\u0161to je slika i uloga nadbiskupa Stepinca bila \u201dpredmet polemika, ali i instrumentalizacija\u201d, \u010dini se da je potrebno ponovo, ali objektivno povijesno \u010ditanje kako likova tako doga\u0111aja pro\u0161losti kako bi \u201ddijalog i suradnja me\u0111u katolicima i pravoslavnima u ime Gospodnje mogli biti inspirirani Bo\u017ejim milosr\u0111em\u201d (Parolin Pulji\u0107u).<\/p>\n

Papinska diplomacija, suprotno optu\u017ebama Kaptola, na vrijeme je pojasnila HBK da (pi\u0161e Parolin nadbiskupu \u017delimiru Pulji\u0107u, predsjedniku HBK), kako proizlazi iz pisma patrijarha Irineja papi Franji, \u201d\u010dini se prijeko potrebnim provesti objektivno \u010ditanje bolne povijesti me\u0111ukonfesionalnih i me\u0111uetni\u010dkih odnosa ove regije\u201d.<\/p>\n

I za kraj, jer sam to obe\u0107ao pro\u0161li tjedan, a po\u0161to spominjem novinara Ve\u010dernjeg lista Darka Pavi\u010di\u0107a, jedna digresija koja sasvim odgovara duhu ove kolumne. Napisao sam ovo u pismu glavnom uredniku Ve\u010dernjeg lista s molbom da to pismo objavi, ali \u010dini se da ne \u017eeli pa moram to u\u010diniti ovdje.<\/p>\n

U izdanju Ve\u010dernjeg lista od subote 9. sije\u010dnja 2016. (str. 6, rubrika Aktualno) objavljen je \u010dlanak novinara Darka Pavi\u010di\u0107a \u201dIrinej odbacio ruku pape i HBK\u201d u kojem se \u010dak dva puta na indirektan na\u010din o meni govori na vrlo nekorektan na\u010din. Odmah na po\u010detku teksta Pavi\u010di\u0107 pi\u0161e da je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej \u201dposve razotkrio svoje velikosrpske stavove i vi\u0161e nema nikakvih dilema da je objava (kao i samo pisanje) njegovih pisama papi Franji i zaustavljanje kanonizacije kardinala Stepinca dio nove velikosrpske politike\u201d!<\/p>\n

Iako sam odlu\u010dio presko\u010diti to da Pavi\u010di\u0107 informira \u010ditatelje Ve\u010dernjeg lista o sadr\u017eaju Irinejevih pisama papi Franji pozivaju\u0107i se na pisanje beogradskog tabloida Kurir, da bi izbjegao spomenuti da su pisma objavljena u Jutarnjem listu i iz mojega pera (2.1.2016.), te iako sam bio spreman presko\u010diti i to da se u razgovoru s biskupom Bogovi\u0107em (Ve\u010dernji list, 6.1.2016.) ka\u017ee kako sam se ja \u201dnavodno\u201d susreo s patrijarhom Irinejem, pak Darko Pavi\u010di\u0107 jako dobro zna da sam bio kod patrijarha i da taj susret nije izmi\u0161ljen, te dvije stvari sada vi\u0161e ne \u017eelim i ne mogu pre\u0161utjeti i to zbog toga \u0161to me Darko Pavi\u010di\u0107 indirektno stavlja u funkciji promocije nekakve \u201dnove velikosrpske politike\u201d!<\/p>\n

To je prevr\u0161ilo moju \u010da\u0161u strpljenja! Naime, Darko Pavi\u010di\u0107 je rukama i nogama ve\u0107 du\u017ee \u017eelio dobiti patrijarhova pisma papi Franji u vezi kanonizacije bla\u017eenoga Alojzija Stepinca kako bi ih objavio u Ve\u010dernjem listu ali nije uspio pridobiti povjerenje Patrijar\u0161ije. \u010cak i kada je saznao da sam pisma dobio ja, poku\u0161avao je uvjeriti predstavnike SPC da njemu, a ne meni, odobre pisanje o tim pismima papi Franji.<\/p>\n

Ja nisam ni velikosrbin niti sam instrument nekakve \u201dnove velikosrpske politike\u201d, ve\u0107 sam obavio jedan va\u017ean novinarski zadatak, toliko va\u017ean i zna\u010dajan da je redakcija Ve\u010dernjeg lista bila voljna da to za nju obavim ja ako to ve\u0107 ne uspijeva gospodinu Pavi\u010di\u0107u.<\/p>\n

\u017dao mi je \u0161to je Darko Pavi\u010di\u0107 ostao uskra\u0107en za va\u017ean novinarski izazov ali je potrebno kolegu pitati \u0161to bi se dogodilo da je on, a ne ja, dobio povjerenje SPC-a i da je on a ne ja objavio patrijarhova pisma Papi kako je i namjeravao? S kojih bi sada pozicija Pavi\u010di\u0107 napadao Irineja?<\/p>\n

Ili da pitanje postavim ovako: bih li ja tada mogao gospodina Pavi\u010di\u0107a promovirati ili prozivati kao instrument nekakve velikosrpske politike?! Naravno da ne. Pa, molim lijepo, o\u010dekujem da se isto tako i mene po\u0161tuje ali i da se zadr\u017ei minimalni respekt kako prema akterima (jer nije istina niti to da sam pomogao prekr\u0161iti dogovor s Vatikanom o tajnosti re\u010denih pisama niti je takav dogovor postojao) tako i prema \u010ditateljima Ve\u010dernjeg lista koji su na vi\u0161e na\u010dina obmanuti.<\/p>\n

Zaklju\u010dno: izuzetno se, dakle, radujem suradnji Svete Stolice i beogradske patrijar\u0161ije te, koliko bude do mene, nastojat \u0107u \u010ditatelje Autografa o svemu dr\u017eati obavje\u0161tenima jer u pitanju su preva\u017ene stvari, ne samo korektno obavljanje novinarskog posla. U pitanju je sveti cilj pomirenja trasiran od strane Ivana Pavla II. u rujnu 1994. na zagreba\u010dkom Hipodromu:<\/p>\n

\u201dMir na Balkanu \u2013 to posebno \u017eelim ista\u0107i u ovom trenutku patnje \u2013 nije utopija! Dapa\u010de, mir se name\u0107e kao perspektiva povijesnog realizma!<\/p>\n

Narodi ovih krajeva me\u0111usobno su se kroz stolje\u0107a prihva\u0107ali, ostvarivali su mnogovrsne razmjene u podru\u010dju umjetnosti, jezika, pisma, kulturnoga narodnog blaga. Zar nije zajedni\u010dko bogatstvo i tradicija vjerske sno\u0161ljivosti, koja se odr\u017eala kroz gotovo jedno tisu\u0107lje\u0107e, pa i kroz vrlo tamna razdoblja povijesti? Ne, ne mo\u017ee se vjeri pripisivati fenomen nacionalisti\u010dkih netrpeljivosti koje haraju ovim krajevima!<\/p>\n

To vrijedi ne samo za kr\u0161\u0107ane razli\u010ditih crkvenih pripadnosti, koje Bog danas poziva na posebno zalaganje da se postigne puno zajedni\u0161tvo, nego i za vjernike drugih vjeroispovijesti, posebno za muslimane, koji su znakovito prisutni na Balkanu. Svi su oni pozvani ostvariti civiliziran su\u017eivot, u me\u0111usobnom po\u0161tovanju.\u201d<\/p>\n

Autograf.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izuzetno se, dakle, radujem suradnji Svete Stolice i beogradske patrijar\u0161ije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-197356","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=197356"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197356\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=197356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=197356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=197356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}