![\"i](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/i-pica-na-udaru-zakona.jpeg\")
Glad ne pita za vrijeme ni mjesto i svi znamo za onaj osje\u0107aj kada jednostavno moramo ne\u0161to da pojedemo u najkra\u0107em mogu\u0107em roku. Ali, odabir hrane ne samo da je va\u017ean za zdravlje i za to koliko \u0107ete jesti, nego i koliko \u0107ete brzo opet postati gladni.<\/p>\n
Postoje namirnice koje \u0107e vas u\u010diniti jo\u0161 gladnijim, koliko god to zvu\u010dalo paradoksalno.<\/p>\n
“Glad je rezultat mnogih kompleksnih interakcija koje se odvijaju u va\u0161em \u017eelucu, crijevima, mozgu, pankreasu i krvotoku”, obja\u0161njava internista i stru\u010dnjak za mr\u0161avljenje dr. Sju Dekotis.<\/p>\n
Zbog ovih 11 namirnica ima\u0107ete osje\u0107aj kao da vam je \u017eeludac prazan, \u010dak i nakon \u0161to ste se “po\u0161teno” najeli.<\/p>\n
Bijeli hljeb<\/p>\n
Bijelo bra\u0161no koje se koristi za pripremu bijelog hljeba nema spolja\u0161nju ljusku (mekinje), koja sadr\u017ei vlakna koja pru\u017eaju osje\u0107aj sitosti. Osim toga, kad jedete bijeli hljeb, pove\u0107avate nivo insulina.<\/p>\n
Sok<\/p>\n
Ova ‘zdrava’ pi\u0107a sadr\u017ee svu koli\u010dinu \u0161e\u0107era iz va\u0161eg omiljenog vo\u0107a, a nimalo vlakana iz celuloze ili kore koje dobijate kad jedete samu vo\u0107ku. Drugim re\u010dima, pove\u0107ete nivo \u0161e\u0107era u krvi, koji \u0107e zatim naglo pasti, pa \u0107ete biti opet gladni. Ako pravite smuti, radije koristite celo vo\u0107e i dodajte malo proteinskog praha ili putera od ora\u0161astih plodova.<\/p>\n
Slane grickalice<\/p>\n
Postoji razlog za\u0161to \u017eudite za slatkim nakon \u0161to pojedete kesicu \u010dipsa ili pereca. Slane grickalice su brzo svarljivi jednostavni ugljeni hidrati koji \u0107e brzo povisti i jo\u0161 br\u017ee sniziti nivo insulina, pa \u0107ete napuniti va\u0161 ‘slani \u017eeludac’, dok \u0107e ‘slatki’ ostati gladan.<\/p>\n
Brza hrana<\/p>\n
Gotovo svaki sastojak brze hrane dizajniran je tako da vas primora da pojedete \u0161to vi\u0161e. Na primjer, trans-masne kiseline stvaraju upalu u \u017eelucu, i potencijalno naru\u0161avaju mogu\u0107nost tijela da proizvede neurotransmitere koji kontroli\u0161u glad, poput dopamina i serotonina. Digestivni trakt istovremeno brzo apsorbuje kukuruzni sirup pun fruktoze, zbog \u010dega nivo insulina brzo raste i postajete jo\u0161 gladniji. Osim toga, ova hrana obi\u010dno sadr\u017ei velike koli\u010dine soli, pa lako mo\u017eete da dehidrirate i osjetite glad, iako vam je, u su\u0161tini, potrebna samo te\u010dnost.<\/p>\n
Alkohol<\/p>\n
Samo tri alkoholna pi\u0107a smanji\u0107e nivo leptina, hormona koji se bori protiv gladi i poma\u017ee u odr\u017eavanju osje\u0107aja sitosti, i to za 30 odsto. On \u0107e iscrpjeti i zalihe uskladi\u0161tenih ugljenih hidrata, pa \u0107ete \u017eudeti za njima.<\/p>\n
Tjestenine od bijelog bra\u0161na<\/p>\n
U pitanju su isti problemi kao u slu\u010daju bijelog hljeba, s tim \u0161to mo\u017eete da pojedete mnogo vi\u0161e tjestenine nego hljeba, pa budite naro\u010dito oprezni. Prevelika koli\u010dina tjestenina dove\u0161\u0107e do toga da pankreas proizvede veliku koli\u010dinu hormona koji reguli\u0161e nivo \u0161e\u0107era u krvi, koji \u0107e zbog toga pasti i bi\u0107ete konstantno gladni.<\/p>\n
Mononatrijum glutaminat<\/p>\n
Rije\u010d je o aditivu koji se naj\u010de\u0161\u0107e dodaje konzerviranom povr\u0107u, supama u kesici, mesnim prera\u0111evinama, pa \u010dak pivu i sladoledu. Prema jednom istra\u017eivanju na \u017eivotinjama, ovaj dodatak pove\u0107ava apetit za 40 odsto, a osobe koje ga najvi\u0161e konzumiraju imaju trostruko ve\u0107u \u0161ansu da budu gojazne.<\/p>\n
Su\u0161i<\/p>\n
Mo\u017eda mislite da je rije\u010d o zdravoj hrani, ali su\u0161i se najve\u0107im djelom sastoji od pirin\u010da bogatog ugljenim hidratima.<\/p>\n
Vje\u0161ta\u010dki zasla\u0111iva\u010di<\/p>\n
Bez obzira da li ih konzumirate u gaziranom pi\u0107u ili kafi, vje\u0161ta\u010dki zasla\u0111iva\u010di uti\u010du na mo\u017edane \u0107elije, koje se pona\u0161aju kao da \u0107e dobiti slatku porciju energije (ta\u010dnije kalorije), ali se to ne doga\u0111a. Da biste im se “odu\u017eili”, mogu\u0107e je da \u0107ete pojesti mnogo vi\u0161e slatkog tokom ostatka dana, nego \u0161to biste to u\u010dinili ina\u010de.<\/p>\n
\u017ditarice\/pahuljice namijenjene djeci<\/p>\n
Bogate su bijelim bra\u0161nom i \u0161e\u0107erom, pa mogu abnormalno da pove\u0107aju nivo insulina i \u0161e\u0107era u krvi, iako mislite da djeci (ili sebi) \u010dinite dobro. Kad u organizam unesete mnogo slo\u017eenih ugljenih hidrata, i to ujutro kada je nivo korizola na vrhuncu, dvostruko napadate metabolizam koji onda ne mo\u017ee dobro da svari unesen \u0161e\u0107er.<\/p>\n
Pica<\/p>\n
Rijetko ko mo\u017ee da stane nakon jednog par\u010deta pice, a razlog za to krije se u kombinaciji bijelog bra\u0161na, hidrogenizovanih ulja, sira i konzervansa, koji podi\u017eu va\u0161 nivo \u0161e\u0107era u krvi “do nebesa”, smanjuju\u0107i nivo hormona koji stvara osje\u0107aj sitosti i uti\u010de na dio mozga koji reguli\u0161e glad.<\/p>\n
Time\/expres.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Glad ne pita za vrijeme ni mjesto i svi znamo za onaj osje\u0107aj kada jednostavno moramo ne\u0161to da pojedemo u najkra\u0107em mogu\u0107em roku. Ali, odabir hrane ne samo da je va\u017ean za zdravlje i za to koliko \u0107ete jesti, nego i koliko \u0107ete brzo opet postati gladni. Postoje namirnice koje \u0107e vas u\u010diniti jo\u0161 gladnijim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-197297","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=197297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/197297\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=197297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=197297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=197297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}