{"id":196876,"date":"2016-01-11T08:00:57","date_gmt":"2016-01-11T07:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=196876"},"modified":"2016-01-10T12:32:08","modified_gmt":"2016-01-10T11:32:08","slug":"svaka-bolest-je-izleciva-a-svako-pravo-izlecenje-dolazi-od-nas-samih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/11\/svaka-bolest-je-izleciva-a-svako-pravo-izlecenje-dolazi-od-nas-samih\/","title":{"rendered":"Svaka bolest je izle\u010diva, a svako pravo izle\u010denje dolazi od nas samih!"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_196877\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignright\"><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/todor-jovanovic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-196877\" class=\"wp-image-196877 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/todor-jovanovic-300x220.jpg\" alt=\"todor-jovanovic\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-196877\" class=\"wp-caption-text\">Todor Jovanovi\u0107: vakcina jedno popravlja, a drugo kvari\/Dnevno<\/p><\/div>\n<p>Doktor Todor Jovanovi\u0107 je ceo svoj nau\u010dni rad posvetio imunologiji, virusologiji, ishrani i zdravlju. Njegov rad rezultirao je pronalaskom preparata koji kao dodatak ishrani zdravih i obolelih osoba obnavlja energiju i ja\u010da ukupan sistem ljudskog organizma. Potvrdu vrednosti ovog leka dali su instituti u Evropi i Americi.<\/p>\n<p>Ro\u0111en je 1935. u Vranom Dolu na Kosovu i Metohiji. U Beogradu je zavr\u0161io Medicinski fakultet. \u017divi sam. Ima sina Dejana (50) i \u0107erku Milu (32).<\/p>\n<ul>\n<li>Koja je korist od UV zra\u010denja?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve \u0161to je zra\u010denje, sve \u0161to je sun\u010deva energija, sve \u0161to je svetlost, sve to nosi biofotone, kvantne \u010destice koje su ne\u0161to izme\u0111u materije i energije. Bez njih nema \u017eivota. Pri umerenom izlaganju UV zracima, sti\u010de se vitamin D, sni\u017eava krvni pritisak, pobolj\u0161ava rad srca, pove\u0107ava imunitet, ubijaju virusi i bakterije, oporavljaju se ko\u0161tana struktura i polni hormoni.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li vakcine ubijaju viruse?<\/li>\n<\/ul>\n<p>One nisu antivirusne. Bolje je pustiti organizam da se sam izbori protiv virusa, jer vakcina jedno popravlja, a drugo kvari, pa time izbacuje iz ravnote\u017ee imunolo\u0161ki sistem. Naravno, farmaceuti nam \u017eele dug, ali bolestan \u017eivot. Milijarde se ula\u017eu u lekove, a vrlo malo u prevenciju. Zato je dragocenija mo\u0107 svetlosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako se le\u010di suncem?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gledanje u sunce je solarna joga. To se \u010dini samo kad je sunce crveno, pri izlasku i pri zalasku. I to najvi\u0161e desetak sekundi. I svaka bolest bi\u0107e napadnuta. Zato sam protiv no\u0161enja tamnih nao\u010dara. To mo\u017ee da smeta, ali korist je velika.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li je svaka bolest izle\u010diva?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Apsolutno, ali se to, naravno, ne doga\u0111a uvek. Posebno kad je bolest u poslednjoj fazi. U tom slu\u010daju zna\u010dajna je i svest obolelog. Pozitivan \u017eivotni stav je izvor \u017eivota i postojanja. Svako pravo izle\u010denje dolazi od nas samih, kao i od na\u010dina \u017eivota i hrane.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako bi trebalo da se hranimo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zdrava hrana je ona koja prija, koja ne pravi kiselinu. U borbi sa kiselinom dovoljno je uzeti samo nekoliko kokica ili pojesti zelenu maslinku i progutati ko\u0161ticu. Meso u mesarama je uglavnom lo\u0161e, puno hormona i antibiotika, kojima je pro\u0161ao rok, konzerve su pune olova. Trebalo bi jesti danju, jer na\u0161 metabolizam radi u skladu s prirodom.<\/p>\n<ul>\n<li>Ko tra\u017ei eliksir mladosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Francuski geneti\u010dari tvrde da su na najboljem putu da produ\u017ee \u017eivot ljudima. Ali, po filozofiji besmrtnosti pitanje je \u0161ta bi zna\u010dilo zaista \u017eiveti ve\u010dno. To nije ni mogu\u0107e zato \u0161to se organizmi moraju menjati da bi se prilagodili promenama i rasporedu rada i sna.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko spavate?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Najvi\u0161e \u010detiri sata. Dugo spavanje ni\u010demu ne slu\u017ei. Kad sam studirao, spavao sam dnevno nekoliko puta po desetak minuta. Spavanje je, uglavnom, gubljenje vremena. Nikola Tesla, moj uzor u svemu, nije spavao vi\u0161e od jednog sata, a \u017eiveo je 87 godina.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160ta vas \u010dini sre\u0107nim?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kad nekoga izle\u010dim i \u010dinjenica da mi nikad nije dosadno. Trudim se da u svim poslovima i odnosima imam i susret s onim \u0161to nisam ni \u010duo ni video.<\/p>\n<ul>\n<li>Od \u010dega zavise seksualne potrebe?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Od mozga, pre svega. On tu ima zna\u010dajnu ulogu. Kad se on uklju\u010di, sve je kvalitetnije. A to je veoma va\u017eno. Jer seks, sem \u0161to je fiziolo\u0161ki i biolo\u0161ki predivan, na odre\u0111eni na\u010din i oplemenjuje.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160ta prvo prime\u0107ujete na \u017eeni?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pre svega \u017eenstvenost. To mo\u017ee da bude i odlu\u010duju\u0107e, jer u odre\u0111enim situacijama prikriva neke nedostatke. Na drugom mestu je ono \u0161to kod \u017eene mo\u017ee da podigne mu\u0161karca. To su, naj\u010de\u0161\u0107e, o\u010di, posebno ako su pune obe\u0107anja.<\/p>\n<ul>\n<li>U kom smeru ide svet?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Tehnologija \u010dini svoje. Ho\u0107e li se ljudi emocionalno i seksualno otu\u0111iti zavisi od \u010doveka do \u010doveka. Ugro\u017eeni smo. To je sigurno. U tom slu\u010daju tehnolo\u0161ki nepismeni su u nekim slu\u010dajevima u prednosti.<\/p>\n<ul>\n<li>Ko su va\u0161i uzori?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pre svih, Nikola Tesla bez koga svet ovakav ne bi postojao. I Milutin Milankovi\u0107, geofizi\u010dar, in\u017eenjer, klimatolog, astronom, osniva\u010d Katedre za nebesku mehaniku, Mileva Mari\u0107, veliki nau\u010dnik, \u017eena Alberta An\u0161tajna, bez koje on ne bi bio ono za \u0161ta sad slovi.<\/p>\n<ul>\n<li>Koje su emocije najmo\u0107nije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pre svih ljubav. Ona je glavna tema svih umetnosti . To je energija koja pokre\u0107e sve ljudske odnose. Posle ljubavi najsna\u017enija emocija je smrt. One su suprotne jedna drugoj, ali se vrlo \u010desto pro\u017eimaju.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako procenjujete vrednosti ljudi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Meni su u svakom dru\u017eenju va\u017eni postupci i re\u010di. Ali, iz iskustva znam da su postupci mnogo bolji pokazatelji ne\u010dijeg karaktera, jer re\u010di \u010desto mogu da budu la\u017ene. Va\u017ena je i bioenergija. U Americi ne mo\u017ee da se potpi\u0161e nijedan veliki ugovor bez procene bioenergeti\u010dara.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako \u010duvate zdravlje?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Veoma je va\u017ena temperatura prostorije u kojoj se boravi. U mojoj spava\u0107oj sobi je konstantno oko 18 stepeni, a u radnoj oko 25. To su optimalne vrednosti i leti i zimi.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dnevne.rs\/u-zizi\/doktor-todor-jovanovic-svaka-bolest-je-izleciva-a-svako-pravo-izlecenje-dolazi-od-nas-samih\" target=\"_blank\">Dnevno<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zdrava hrana je ona koja prija, koja ne pravi kiselinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-196876","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=196876"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196876\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=196876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=196876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=196876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}