{"id":196846,"date":"2016-01-10T08:00:36","date_gmt":"2016-01-10T07:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=196846"},"modified":"2016-01-10T00:14:53","modified_gmt":"2016-01-09T23:14:53","slug":"ttip-po-glavi-stanovnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/10\/ttip-po-glavi-stanovnika\/","title":{"rendered":"TTIP po glavi stanovnika"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/Ska_Keller.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-189164 size-medium\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/Ska_Keller-300x220.jpg\" alt=\"Ska_Keller\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Ska Keller, zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, za H-Alter govori o TTIP-u, o njegovu mogu\u0107em utjecaju na poljoprivredu, na poslovanje malih i srednjih poduze\u0107a, na o\u010duvanje okoli\u0161a, socijalni sustav i na dosada\u0161nje prehrambene standarde. &#8220;\u010cini se da lobisti velikih korporacija imaju znatan utjecaj na pregovore, pa se mo\u017ee postaviti pitanje tko pi\u0161e njihov sadr\u017eaj.&#8221; Gra\u0111ani dr\u017eava EU-a jo\u0161 uvijek nemaju pristup ve\u0107ini informacija o pregovorima sa SAD-om.<\/p>\n<p>Prije ne\u0161to vi\u0161e od godinu i pol dana, uo\u010di izbora za Europski parlament, na ovom smo mjestu razgovarali sa Ska Keller, njema\u010dkom eurozastupnicom u klubu Zelenih. Osim izbora i budu\u0107nosti Unije, povod je tada bila pobuna koja je u zemljama europskog centra po\u010dela rasti zbog TTIP-a, sporazuma izme\u0111u SAD-a i EU, najve\u0107eg bilateralnog partnerstva takve vrste u povijesti. U Europi se, paralelno s pove\u0107anjem dostupnosti pregovara\u010dkih stajali\u0161ta, u me\u0111uvremenu stvorila velika fronta protiv TTIP-a, prvenstveno zbog privilegija za korporativni sektor koje bi iz pregovora proiza\u0161le, nau\u0161trb svega ostalog. Pregovori Komisije i ameri\u010dke strane i dalje su u tijeku, uz blagoslov ve\u0107ine socijaldemokratskih i konzervativnih vlada \u010dlanica Unije. Europski Zeleni su uz ljevicu i dalje dosljedni protivnici ovakvog sporazumu, ba\u0161 kao i Ska Keller, koja je i \u010dlanica Odbora za vanjsku trgovinu Europskog parlamenta. U razgovoru za H-Alter ovaj puta govori o svim mogu\u0107im ili sasvim izvjesnim opasnostima koje donosi ovaj sporazum za europsku, pa tako i hrvatsku ekonomiju, okoli\u0161, javni sektor, radne i socijalne standarde, kao i samu demokraciju.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako bi ocijenili trenutnu fazu pregovora?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pregovori idu sporo i stagniraju, \u0161to ne zna\u010di da se ne trebamo brinuti ili prestati pozorno pratiti ovu pri\u010du. Znamo, naime, da se ameri\u010dka strategija nerijetko sastoji od dugih pregovora i usvajanja sporazuma u zadnjim trenucima. Primjer je Transpacifi\u010dko partnerstvo (TPP, sporazum izme\u0111u 12 dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i SAD, op.a.), gdje dugo stvari nisu napredovale, pa je iznenada do\u0161lo do okon\u010danja pregovora. Brojni pojedinci sa ameri\u010dke strane nastoje zavr\u0161iti stvari oko TTIP-a prije tamo\u0161njih predsjedni\u010dkih izbora.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li to realnost?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Moglo bi biti. Te\u0161ko je procijeniti, ali znam da se trude da do toga do\u0111e.<\/p>\n<ul>\n<li>Koje su danas najve\u0107e prijetnje od TTIP-a?<\/li>\n<\/ul>\n<p>On nije dobar sporazum iz brojnih razloga. Pregovori su netransparentni. Parlamentarci odnedavno imaju ve\u0107i pristup, \u0161to je dobar korak. To je, me\u0111utim, svje\u017ea inicijativa Komisije, a gra\u0111ani i dalje nemaju pristup brojnim dokumentima, ve\u0107 samo europskim pregovara\u010dkim pozicijama. Potonje je pozitivna praksa, ali ne daje punu sliku pregovora. Sadr\u017eaj je i dalje problem.<\/p>\n<ul>\n<li>Mislite i na ove &#8220;reformirane&#8221; investicijske sudove, koje je europska strana uvela u pregovore umjesto kontroverznih ISDS mehanizama, na kojima su korporacije mogle tu\u017eiti dr\u017eave bez prava na \u017ealbu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da. TTIP \u0107e uklju\u010diti klauzulu o za\u0161titi ulaganja, koja i dalje daje pravo korporacijama da tu\u017ee dr\u017eave ako utje\u010du na njihove profite. Komisija je predlo\u017eila novi oblik takvih instanci, ne\u0161to transparentniji od prethodnih. I dalje je, me\u0111utim, rije\u010d o paralelnom pravosudnom sustavu koji samo brine o pravima ulaga\u010da. Nije otvoren gra\u0111anima, \u010demu se strogo protivimo. TTIP nije dobar ni u kontekstu za\u0161tite potro\u0161a\u010da, ali ni energetske politike odnosno za\u0161tite okoli\u0161a. Sporazum \u0107e vrlo vjerojatno omogu\u0107iti pristup prljavih goriva na europskom tlu. \u0160to se ti\u010de poljoprivrede, TTIP bi zbog ameri\u010dkog uvoza mogao ugroziti i male farmere i stvoriti probleme za regionalne proizvode koji su u Europi za\u0161ti\u0107eni oznakama geografskog porijekla.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko je SAD-u zanimljivo tr\u017ei\u0161te za poljoprivredne proizvode?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Upravo je pristup tom tr\u017ei\u0161tu klju\u010dni interes koji SAD vidi u ovom sporazumu. Tr\u017ei\u0161te EU-a je ve\u0107 vrlo otvoreno i liberalizirano, gotovo svaki segment osim poljoprivrede. To zna\u010di da \u0107emo iz SAD-a zahvaljuju\u0107i TTIP-u dobiti vi\u0161e poljoprivrednih proizvoda. Budu\u0107i da je tamo\u0161nja industrija ogromna, s velikim korporacijama, oni mogu proizvoditi jeftinije, iako ne nu\u017eno sli\u010dne kvalitete ili standarda za za\u0161titu \u017eivotinja kakve imamo u EU. S druge strane, EU \u017eeli izvoziti europske proizvode u SAD, primjerice one sa specifi\u010dnim geografskim porijeklom, kao \u0161to je pr\u0161ut iz Parme, ali SAD zasad ne pristaje na te odredbe, pa se ne mo\u017ee o\u010dekivati neki profit od kvalitetnijih proizvoda.<\/p>\n<ul>\n<li>Jedan od argumenata hrvatske vlade je da \u0107emo profitirati od proizvoda s geografskim porijeklom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nisam u postupku pregovora, i ne mogu s punom sigurno\u0161\u0107u re\u0107i kakav je razvoj ove konkretne situacije, ali ako pogledamo sporazum izme\u0111u EU i Kanade, onda se vidi kako je europska strana uvela ograni\u010deni popis proizvoda s geografskom oznakom, ponekad i s tranzicijskim periodom uvo\u0111enja. Proizvodi iz moje regije, na primjer, nisu uklju\u010deni u taj popis.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako se razvija situacija po pitanju GMO prehrane, koja, opet tvrdi Komisija, ne\u0107e preplaviti europsko tr\u017ei\u0161te?<\/li>\n<\/ul>\n<p>GMO je problem jer bi mogao u\u0107i kroz &#8220;stra\u017enja vrata&#8221;, kroz takozvanu regulatornu kooperaciju. Sporazum \u0107e, naime, uklju\u010divati i poglavlje prema kojem \u0107e se neki standardi poravnavati s obje strane Atlantika nakon uspostavljanja TTIP-a. To se odnosi i na standarde o sigurnosti hrane, \u0161to bi moglo rezultirati prisustvom GMO-a, kao i mesom \u017eivotinja koje su hranjene prehranom \u0161to zadr\u017ei GMO.<\/p>\n<ul>\n<li>Regulatorna kooperacija, koja \u0107e, me\u0111u ostalim, omogu\u0107iti ameri\u010dkim i europskim tehnokratima, pa i korporacijama, da vide i komentiraju prijedloge zakona koji bi mogli utjecati na trgovinu prije samih zakonodavaca je, dakle, realnost?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Regulatorna kooperacija \u0107e po svemu sude\u0107i biti u TTIP-u, kao \u0161to je u sporazumu izme\u0111u Kanade i EU (CETA), ne u mjeri u kojoj se predla\u017ee u sporazumu sa SAD-om. Ne bi bio problem kad bi se svima dala prilika da komentiraju predlo\u017eene dijelove zakona i regulacijskih akata. No, trenutni prijedlog o regulatornoj kooperaciji sugerira da \u0107e neke interesne skupine imati privilegirani pristup i utjecaj na Komisiju kad predla\u017eu zakone.<\/p>\n<ul>\n<li>Kakve su dobiti za mala i srednja poduze\u0107a u europskim zemljama? Na\u0161a vlada, naime, tvrdi kako je ovo za hrvatske kompanije takve veli\u010dine jedinstvena prilika i dobit.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bilo bi zanimljivo vidjeti njihove argumente. Trenutno ne vidim kako bi mogli profitirati. Mnogi od njih se po Europi suprotstavljaju sporazumu, jer slute da bi im mogao donijeti samo probleme, dok bi dobit najve\u0107im dijelom i\u0161la korporativnom sektoru. Dodu\u0161e, neke bi manje tvrtke mogle profitirati, u kontekstu tehni\u010dkih standarda, kao \u0161to je poznata odredba o poravnavanju standarda za svjetla na automobilima, ili odre\u0111ena oprema koja je dosad provjeravana u Europi i Americi, a sada \u0107e biti dovoljna samo jedna provjera, pa \u0107e se i tro\u0161kovi smanjiti. Te\u0161ko je, me\u0111utim, shvatiti za\u0161to uz takvo olak\u0161avanje trgovanja trebaju biti uklju\u010deni arbitra\u017eni sudovi izme\u0111u korporacija i dr\u017eava, kao i hrana, poljoprivreda, problemi s GMO-om, itsl. Brojna mala i srednja poduze\u0107a rekla su nam da ne vide kakve bi benefite mogli imati od sporazuma.<\/p>\n<ul>\n<li>Komisija i pobornici sporazuma uvjeravaju da ne\u0107e do\u0107i do smanjenja standarda u Europi po pitanju okoli\u0161a ili socijalnog sustava, ali oni koji su kriti\u010dniji prema njemu, vele da \u0107e se ba\u0161 do desiti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dio standarda bi moglo biti dovedeno u pitanje preko regulatorne kooperacije, dio preko liberalizacije poljoprivredne trgovine, budu\u0107i da se tu standardi razlikuju. Usluge su tako\u0111er problem, bilo da je rije\u010d o o\u010duvanju postoje\u0107ih standarda, ali i &#8211; jo\u0161 mo\u017eda bitnije &#8211; postavljanju ve\u0107ih standarda u budu\u0107nosti. Komisija tvrdi kako \u0107e o\u010duvati postoje\u0107u europsku razinu, \u0161to je dosta upitno, ali trebamo vidjeti kako \u0107emo ubudu\u0107e regulirati, pa tako i dizati standarde.<\/p>\n<ul>\n<li>Na \u0161to to\u010dno mislite glede budu\u0107ih standarda?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ako za pet godina odlu\u010dite pove\u0107ati standarde u uslugama koje ste, primjerice, danas liberalizirali s manjom razinom regulacija, to \u0107e biti prakti\u010dki nemogu\u0107e, jer ste u najboljem slu\u010daju obvezani biti na razini koja je postojala kad je TTIP potpisan.<\/p>\n<ul>\n<li>Tu je i takozvani &#8220;efekt hla\u0111enja&#8221;. Ve\u0107 imamo vi\u0161e primjera da je do toga do\u0161lo zbog TTIP-a, ali i drugih sli\u010dnih sporazuma.<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je tako\u0111er problem, i posebno je povezan s investicijskim sudom: ako ulaga\u010d samo zaprijeti da \u0107e tu\u017eiti neku dr\u017eavu zbog regulacija koje se, na primjer, ti\u010du za\u0161tite okoli\u0161a, onda bi dr\u017eava, vlada ili parlamenti mogli dvojiti oko usvajanja takvih odredbi, zbog straha od tro\u0161kova koji bi mogli proiza\u0107i iz spora s korporacijama.<\/p>\n<ul>\n<li>Je li takav refleks najopasniji za javni sektor, poput radni\u010dkih prava, zdravstva i tomu sli\u010dno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sektor usluga je veliki problem, pogotovo u slu\u010daju TTIP-a, ali i kod Sporazuma o trgovini uslugama (TISA, koja se pregovara izme\u0111u 23 zemlje, uklju\u010duju\u0107i i EU, op.a.), koji je za usluge jo\u0161 ve\u0107a opasnost u istom kontekstu.<\/p>\n<ul>\n<li>Da li sporazumi poput re\u010dena dva ve\u0107 negiraju ionako mr\u0161ave obaveze koje su potpisali vo\u0111e svjetskih velesila na klimatskom sporazumu u Parizu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Da. TTIP ima i energetsko poglavlje koje predvi\u0111a ve\u0107u razinu izgaranja fosilnih goriva, ali i, dakako, pove\u0107anje transporta dobara, tako\u0111er na \u0161tetu okoli\u0161a, \u0161to se ne uzima u obzir. Dakle, sasvim je sigurno da su ovakvi sporazumi problem i u kontekstu okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Jedan od ciljeva je i smanjenje regulacija koje spre\u010davaju uvoz energetskih sirovina koje se dobivaju na, po okoli\u0161, najgore mogu\u0107e na\u010dine, kao \u0161to je gorivo iz katranskog pijeska.<\/p>\n<p>Regulacije o za\u0161titi okoli\u0161a ve\u0107 su pod udarom. Primjer je direktiva o kvaliteti goriva. Taj je problem tako\u0111er izravna posljedica TTIP-a.<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to je s prehrambenim standardima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Oni su isto problem, jer imamo razli\u010dite standarde u SAD-u i EU. Primjer je princip predostro\u017enosti, koji podrazumijeva da se na europsko tr\u017ei\u0161te mo\u017ee plasirati samo proizvod za koji kompanija mora dokazati da nije \u0161tetan, i to ne samo po pitanju hrane, dok u SAD-u mo\u017ee\u0161 plasirati proizvod bez te obaveze, ali ako te uhvate u kr\u0161enju standarda, mora\u0161 platiti enormne od\u0161tete. Kad se na stranu stave dvojbe koji je od dva sustava bolji, jasno je da se oni u potpunosti razlikuju jedan od drugog.<\/p>\n<ul>\n<li>Koliko korporacije utje\u010du na pregovara\u010dke procese?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Te\u0161ko je to procjenjivati iz pozicije europarlamentarca. Znamo da se kompanije konzultiraju vi\u0161e od nevladinog dru\u0161tva. Prije nekoliko tjedana Guardian je objavio kako se velikim korporacijama daje pristup tajnim dokumentima, i kako im Komisija poma\u017ee u pronala\u017eenju partnera za komunikaciju u SAD-u. \u010cini se kako lobisti imaju veliki utjecaj, pa se mo\u017ee postaviti pitanje tko pi\u0161e sadr\u017eaj pregovora. Komisija je, prema istim novinama, zvala korporacije i lobiste da nazna\u010de svoja stajali\u0161ta u pregovara\u010dke dokumente.<\/p>\n<ul>\n<li>Ho\u0107e li lijevi centar, zahvaljuju\u0107i kojima je podr\u017ean nastavak pregovora, uz izmijenjeni prijedlog sustava investicijskih sudova umjesto ISDS-a, na kraju biti presudna partija za usvajanje sporazuma u Europi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Apsolutno, mogli bi biti klju\u010dni u Europskom parlamentu, kao i u zemljama \u010dlanicama, jer \u0107e svaka pojedina zemlja mo\u0107i usvojiti ili zaustaviti ovaj sporazum.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/ttip-po-glavi-stanovnika\" target=\"_blank\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svaka pojedina zemlja mo\u0107i \u0107e usvojiti ili zaustaviti ovaj sporazum<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-196846","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=196846"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196846\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=196846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=196846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=196846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}