{"id":196451,"date":"2016-01-02T08:46:22","date_gmt":"2016-01-02T07:46:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=196451"},"modified":"2016-01-02T08:50:38","modified_gmt":"2016-01-02T07:50:38","slug":"nacionalisticke-iluzije-solidarnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/01\/02\/nacionalisticke-iluzije-solidarnosti\/","title":{"rendered":"Nacionalisti\u010dke iluzije solidarnosti"},"content":{"rendered":"

Autori: Anja Vladisavljevi\u0107 i Kre\u0161imir Zovak<\/strong><\/em><\/p>\n

\"solidarnost_poljska\"Na nedavnim parlamentarnim izborima u Poljskoj ta je zemlja potvrdila svoju reputaciju bastiona radikalne desnice i konzervativizma. Po prvi puta iz parlamenta su izgnani \u010dak i \u201clijevi\u201d liberali koji su u nedostatku doista demokratske i socijalne opcije do sad igrali ulogu politi\u010dke ljevice. No takve politi\u010dke tendencije nisu posljedica neke reakcionarnosti imanentne poljskom narodu, ve\u0107 specifi\u010dne klasne dinamike tranzicije<\/p>\n

Ne postoji dovoljno \u0161iroka definicija ljevice koja bi mogla obuhvatiti bilo koju od stranaka koje \u0107e na\u0107i svoje mjesto u novom sazivu poljskog parlamenta. Na izborima odr\u017eanima 25. listopada uvjerljivu pobjedu odnijela je stranka Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwo\u015b\u0107 \u2013 PiS) Jaros\u0142awa Kaczy\u0144skog, prekinuv\u0161i na taj na\u010din osmogodi\u0161nju vladavinu Gra\u0111anske platforme (Platforma Obywatelska \u2013 PO), umjereno konzervativne stranke desnoga centra. Jo\u0161 desnijem i konzervativnijem PiS-u je osvojenih 37,5 posto glasova donijelo apsolutnu ve\u0107inu u Sejmu i mogu\u0107nost samostalnog sastavljanja vlade. Nasuprot tome, socijaldemokratski Savez demokratske ljevice (Sojusz lewice demokratyczne \u2013 SLD), s jo\u0161 nekoliko manjih (lijevo) liberalnih stranaka udru\u017een u Ujedinjenu ljevicu, do\u017eivio je potpuni debakl ne uspjev\u0161i prije\u0107i izborni prag.<\/p>\n

Nakon apsolutne pobjede PiS-a, samo pet mjeseci nakon predsjedni\u010dkih izbora koje je tako\u0111er osvojio njihov kandidat, brojni poljski i zapadni komentatori su (s pravom) po\u010deli upozoravati na opasnosti koje proizlaze iz ovakvoga razvoja situacije. Ipak, \u010dini se da su neki bitni aspekti poljske politi\u010dke dinamike u ve\u0107ini slu\u010dajeva pro\u0161li ispod radara. Tako se kolumnisti najpopularnijeg liberalnog medija, Gazete Wyborcze, zgra\u017eaju nad PiS-ovim uvo\u0111enjem \u201cprimitivnog nacionalizma i religijskog fanatizma\u201d1 u politi\u010dki mejnstrim, ali ne nude ba\u0161 nikakvo obja\u0161njenje uvjeta koji su kumovali takvom ishodu. Pritom, kao da se implicira nekakva inherentna kulturna zatvorenost Poljske (pa i Isto\u010dne Europe generalno), zbog koje su se Poljaci potpuno iracionalno priklonili Kaczy\u0144skom i njegovoj ksenofobiji, umjesto kontinuitetu materijalnog blagostanja koje im je donijela vladavina PO-a.<\/p>\n

Dakako, benefiti dobrih ekonomskih rezultata su itekako neravnomjerno raspore\u0111eni, pa je PiS u svojoj kampanji ciljao upravo na one koji se osje\u0107aju nezadovoljni sada\u0161njom podjelom karata te je, kombiniranjem paranoidnog stra\u0161enja izbjeglicama koje \u201cdonose bolesti\u201d s nekim vrlo konkretnim socijalnim programima kojima bi trebalo olak\u0161ati \u017eivot materijalno najugro\u017eenijima, uspio mobilizirati zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, osobito u slabije razvijenim dijelovima zemlje. I tu dolazimo do fundamentalnog pitanja za razumijevanje politi\u010dke sada\u0161njosti \u201czelenog otoka\u201d krizom pogo\u0111ene Europe: zbog \u010dega poljska desnica u\u017eiva gotovo pa potpunu hegemoniju na artikulaciju narodnog nezadovoljstva? U potrazi za odgovorom, morat \u0107emo se barem nakratko vratiti na po\u010detak poljskog tranzicijskog puta.<\/p>\n

Pri\u010da naravno po\u010dinje 1980. godine kada nastaje sindikat Solidarnost, proiza\u0161ao iz iskustva brojnih radni\u010dkih \u0161trajkova u protekla dva i pol desetlje\u0107a. U samo godinu dana on se iz brodogradili\u0161ta obalnih poljskih gradova pro\u0161irio u druge bran\u0161e i regije okupiv\u0161i \u010dak 10 milijuna \u010dlanova, \u0161to je bila polovica poljskog radno sposobnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Iako se to \u010desto zaboravlja, zahtjevi tzv. \u201cPrve Solidarnosti\u201d (Solidarnost prije uvo\u0111enja izvanrednog stanja 1981. godine) nisu bili usmjereni protiv sistema, nije se propitivala rukovoditeljska uloga Poljske ujedinjene radni\u010dke partije (Polska Zjednoczona Partia Robotnicza \u2013 PZPR) niti politi\u010dko-ideolo\u0161ki temelji Poljske Narodne Republike (PRL).2 Prije svega, tra\u017eilo se nezavisno djelovanje sindikata, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo nad sredstvima za proizvodnju odnosno uvo\u0111enje radni\u010dkog samoupravljanja, te pobolj\u0161anje uvjeta na radnom mjestu uz pove\u0107anje razli\u010ditih radni\u010dkih prava.<\/p>\n

Radni\u010dka mobilizacija 1980. godine bila je odgovor na sve sna\u017eniju ekonomsku krizu. Na politi\u010dku krizu izazvanu masovnim \u0161trajkovima, vlast je odgovorila uvo\u0111enjem ratnog stanja i stra\u0161enjem sovjetskim tenkovima. Neki analiti\u010dari i danas tvrde da je prije tog kobnog prosinca Poljska bila na putu do radikalne, socijalne revolucije, sasvim suprotne kasnijoj restauraciji kapitalizma.3<\/p>\n

Solidarnost nastavlja djelovati, ali u ilegali, prihva\u0107aju\u0107i u svoje redove sve ve\u0107i broj neproleterskih elemenata. Intelektualci nastoje preuzeti kontrolu nad sindikatom, maksimalno ubla\u017eiti prvotne zahtjeve \u0161trajka\u0161a i usmjeriti ih prema za njih najva\u017enijim pitanjima poput slobode govora i uspostave civilnog dru\u0161tva. Politi\u010dki zatvorenici amnestirani su 1986. godine, a pred kraj 1980-ih Solidarnost je ponovno legalizirana, ali su njezin socijalni sastav i politi\u010dka linija znatno promijenjeni. Pored sindikata uspostavljen je i gra\u0111anski komitet Solidarnosti koji \u0107e se natjecati na prvim polu-slobodnim izborima. Ono \u0161to je omogu\u0107ilo da promjena sistema otpo\u010dne ba\u0161 po modelu radikalne \u0161ok terapije, koja \u0107e proizvesti katastrofalne socijalne posljedice, bilo je preklapanje dvaju procesa: ja\u010danja desne, neoliberalne struje unutar opozicije uz istodobnu promjenu kursa Partije koja je prije pada s vlasti provela ve\u0107 zna\u010dajan dio bolnih tr\u017ei\u0161nih reformi. Primjerice, ozlogla\u0161eni neoliberalni reformator Jeffrey Sachs u svoj prvi posjet Poljskoj dolazi upravo na poziv komunisti\u010dkih vlasti.<\/p>\n

Vrlo brzo je postalo jasno kako \u0107e najve\u0107i gubitnici poljske tranzicije, ironijom sudbine, biti oni koji su joj utrli put \u2013 sami radnici. Solidarnost je otpo\u010detka rastrgana izme\u0111u dva opre\u010dna cilja: izgradnje kapitalizma i za\u0161tite materijalnih interesa svojeg \u010dlanstva, pri \u010demu apsolutnu prevlast odnosi onaj prvi. Iako je Solidarnost imala veliku podr\u0161ku u prijelomnim vremenima, od po\u010detka devedesetih dolazi do njezina osipanja. Gusto\u0107a sindikata (omjer radnika u sindikatu naspram ukupnog broja zaposlenih radnika) 1991. godine je iznosila 60 posto, da bi do 2001. pala na oko 14 posto, u to vrijeme jednu od najni\u017eih stopa sindikaliziranosti u Europi. Posljedica je to potpune kapitulacije sindikata, pod utjecajem prevladavaju\u0107e dogme prema kojoj je borbenost sindikata prijetnja novom \u201cdemokratskom\u201d poretku. Prelazak na tr\u017ei\u0161nu ekonomiju i prate\u0107i val privatizacija rezultirao je ja\u010danjem klasnih razlika, ali je diskurs koji bi artikulirao interese pojedinih klasa potpuno nestao iz javne sfere, tretiran kao relikt iz komunisti\u010dkih vremena. Ne treba \u010duditi da su time najvi\u0161e bili osaka\u0107eni upravo sindikati, kao klasne organizacije par excellence. Kao ni to da su se u nemo\u0107i obrane klasnih interesa svoga \u010dlanstva sindikati sve \u010de\u0161\u0107e okretali tzv. svjetonazorskim pitanjima kao sredstvu mobilizacije svoje baze, pribli\u017eavaju\u0107i se pozicijama radikalne klerikalne desnice.<\/p>\n

Drugi potencijalni centar za artikulaciju lijevih ideja bio je SLD (koalicija lijevog centra nastala 1991. godine na ru\u0161evinama biv\u0161eg PZPR-a). Postkomunisti\u010dka parlamentarna ljevica utjelovljena u SLD-u borila se za pre\u017eivljavanje na politi\u010dkoj sceni pa nastupa pragmati\u010dki, optere\u0107ena nu\u017eno\u0161\u0107u dokazivanja vlastitih demokratskih i pro-tr\u017ei\u0161nih uvjerenja, pristaje uz neoliberalni konsenzus i suzdr\u017eava se od artikulacije klasne problematike. Do prve izborne pobjede do\u0161li su neposredno nakon prvih tranzicijskih \u0161okova: masovna nezaposlenost i rastu\u0107e socijalne nejednakosti milijune gra\u0111ana okre\u0107e upravo SLD-u, partiji koja je jo\u0161 uvijek djelovala kao najozbiljniji jamac socijalne za\u0161tite. Za njihova mandata nastavljeni su procesi liberalizacije i privatizacije, ne\u0161to umjerenijim ritmom i uz dozu socijalne osjetljivosti. Nakon \u010detiri godine u opoziciji, SLD do 2001. uspijeva pro\u0161iriti svoju bazu te sa 40,1 posto osvojenih glasova odnosi veliku pobjedu. Ipak, u kontekstu nepovoljne makroekonomske situacije i pritisaka koje su nosili pregovori s Europskom unijom, socijaldemokratska vlada je potpuno kapitulirala: drasti\u010dno su sni\u017eeni korporativni porezi i omogu\u0107ena je ekspanzija neregularnih oblika rada koji \u0107e postati kroni\u010dni problem poljskog tr\u017ei\u0161ta rada. Uz to, SLD napu\u0161ta svoj sekularni program i upu\u0161ta se u pregovore s Katoli\u010dkom crkvom, daje podr\u0161ku SAD-a u ratu protiv Iraka te u kona\u010dnici brojnim korupcijskim aferama rastjeruje svoje glasa\u010de. Nakon \u0161to se pokazao potpuno nesposobnim artikulirati klasne interese svog potencijalnog bira\u010dkog tijela, SLD stvara koaliciju s liberalnim centrom s ciljem obrane elementarnih ljudskih prava pred sve sna\u017enijim napadima radikalne desnice.<\/p>\n

\u201cZeleni otok\u201d<\/strong><\/p>\n

Nakon poraza SLD-a i dvogodi\u0161nje vladavine PiS-a (2005.-2007.) uslijedile su dvije uzastopne vlade predvo\u0111ene PO-om (Gra\u0111anskom platformom Donalda Tuska). Njihova je relativna stabilnost bila uvjetovana dobrim makroekonomskim pokazateljima. Ni u jednom trenutku od po\u010detka ekonomske krize poljska ekonomija nije pala u recesiju, a ekonomski je rast \u010ditavo vrijeme bio me\u0111u najvi\u0161im u Europi. Dok se ve\u0107ina europskih ekonomija jedva oporavljala od sloma 2008. godine, poljska ekonomija je od izbijanja krize narasla za \u010dak 23 posto. Nezaposlenost je pala na razinu europskog prosjeka, a danas je na najni\u017eoj razini od po\u010detka devedesetih. \u010citavo vrijeme krize valuta je bila stabilna, inflacija niska, prora\u010dunski deficit manji nego u ve\u0107ini razvijenih zemalja, a sve to omogu\u0107ilo je i umjeren rast realnih pla\u0107a. Dobri ekonomski rezultati posljedica su nekoliko faktora: nakon katastrofalnog po\u010detka novog stolje\u0107a ekonomski oporavak je svoj vrhunac dosegnuo netom prije izbijanja krize pa je 2007. godine zabilje\u017eeno izuzetno visokih 7,2 posto rasta, \u0161to djelomi\u010dno obja\u0161njava izostanak negativnog rasta za vrijeme krize. Uz to, prili\u010dno va\u017ean faktor bilo je uspje\u0161no iskori\u0161tavanje novca iz kohezijskih fondova EU. U trenucima u kojima je opasnost od pada u recesiju bila najve\u0107a, sama vlada vu\u010de pametan potez, pose\u017ee za kejnzijanskim mjerama pa dolazi do zna\u010dajnog rasta udjela dr\u017eavnih investicija u BDP-u, pravdanog pripremama za Euro 2012. U takvoj situaciji plju\u0161tale su pohvale od strane Europske unije, Poljska je oki\u0107ena titulom \u201czelenog otoka\u201d EU-a, vlast je samozadovoljno trljala ruke, a ipak, izbori su donijeli potpuni poraz PO-a.<\/p>\n

Ne radi se samo o tome da su nakon duge i bolne tranzicije \u2013 koja je svojom socijalnom katastrofom nadma\u0161ila ve\u0107inu zemalja u regiji \u2013 ovo nedovoljni rezultati, ve\u0107 je i taj relativni uspjeh imao svoje nali\u010dje. Uz jedan od najmasovnijih ekonomskih egzodusa u recentnoj europskoj povijesti, tri milijuna Poljaka \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, a taj broj je porastao za 600.000 od 2008. godine, usprkos velikom rastu. Pribli\u017eno jedna \u010detvrtina radnika radi za minimalnu pla\u0107u, \u0161to je najvi\u0161e u EU-u nakon Litve, Latvije i Rumunjske.4 Uz izuzetno brz rast zadu\u017eenosti poljskih ku\u0107anstava, ono \u0161to treba posebno naglasiti notorna je prekarnost poljskog tr\u017ei\u0161ta rada. Prema podacima s kraja 2012. godine, \u010dak 26,9 posto radnika zaposleno je na odre\u0111eno, \u0161to je najvi\u0161e u \u010ditavoj Europskoj uniji \u010diji je prosjek 13,7 posto. Osje\u0107aj nesigurnosti dodatno pogor\u0161ava \u010dinjenica da samo 13 posto nezaposlenih dobiva nekakav oblik kratkotrajne i niske naknade.5 U kona\u010dnici, o izuzetno neravnomjernoj distribuciji plodova poljskog ekonomskog \u201c\u010duda\u201d najbolje svjedo\u010di podatak prema kojemu Poljska ima tre\u0107i najni\u017ei udio pla\u0107a u BDP-u u \u010ditavoj EU: 36,1 posto u 2014. godini bilo je daleko ispod prosjeka EU od 49,5 posto.6 Utoliko je trijumfalisti\u010dki diskurs PO-a mogao djelovati uvjerljivo iz perspektive ekonomske elite, ali je nedovoljno korespondirao materijalnoj realnosti ve\u0107ine stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Razloga za nezadovoljstvo zasigurno nije nedostajalo. Uza sve ovo, vladu je ove godine potresao veliki \u0161trajk rudara kojim je sprije\u010deno najavljeno zatvaranje \u010detiriju \u0161leskih rudnika, kao i ostavke nekoliko ministara radi zakulisnih igara razotkrivenih ilegalnim prislu\u0161kivanjem njihovih razgovora s pojedinim \u010dlanovima poslovne elite. Ipak, postavlja se pitanje za\u0161to jedinu alternativu delegitimiranoj vladi desnog centra predstavljaju jo\u0161 desnije opcije, otvoreno ksenofobne i antiliberalne? Ne radi se samo o PiS-ovoj velikoj pobjedi. Tre\u0107e mjesto je osvojila novooformljena stranka pjeva\u010da Pawela Kukiza, desni\u010darskog redikula preko \u010dije je liste svoje mjesto u novom Sejmu na\u0161lo i deset \u010dlanova nacionalnog pokreta (Ruch narodowy), poljskog pandana ma\u0111arskog Jobbika. Potpuni monopol na mobilizaciju narodnog nezadovoljstva, koji u\u017eiva poljska desnica, posljedica je ranije opisanih procesa dekadencije poljskog radni\u010dkog pokreta utjelovljenog u Solidarnosti kao i parlamentarne ljevice na \u010delu s SLD-om. Kako je to u svojim radovima pokazao ameri\u010dki sociolog David Ost, Solidarnost je od devedesetih godina sustavno radila na preusmjeravanju radni\u010dkog nezadovoljstva proiza\u0161log iz socijalne katastrofe koju je donijela tranzicija, od klasnih prema identitetskim pitanjima. S druge strane, parlamentarna ljevica je u potpunosti pristala uz neoliberalni konsenzus, napustila klasnu politiku i time se potpuno otu\u0111ila od svoje potencijalne bira\u010dke baze, \u0161to je otvorilo put konzervativnim nacionalistima da se predstave kao glasnogovornici interesa onih koji su najvi\u0161e propatili tokom tranzicije, prisvajaju\u0107i djelomi\u010dno retoriku uobi\u010dajeno vezanu za ljevicu.<\/p>\n

Tajna uspjeha PiS-a proiza\u0161la je upravo iz tako konstituiranog politi\u010dkog polja. Mnogi liberalni komentatori to\u010dno su istaknuli kako je Kaczy\u0144ski vje\u0161to iskoristio izbjegli\u010dku krizu za stra\u0161enje i mobilizaciju konzervativnog bira\u010dkog tijela ksenofobnim pri\u010dama o \u201c\u0161erijatskim zonama u \u0160vedskoj i Francuskoj\u201d i muslimanima koji \u0107e \u201cpoljske crkve koristiti kao wc-e\u201d. No, nacionalisti\u010dka retorika isklju\u010divanja raznoraznih manjina jo\u0161 je od devedesetih glavni mehanizam mobilizacije tranzicijskih gubitnika. Nasuprot \u010destom postuliranju inherentne konzervativnosti poljskog bira\u010dkog tijela, treba primijetiti da ksenofobni desni populizam najbolje rezultate posti\u017ee upravo u najsiroma\u0161nijim dijelovima zemlje, kao i me\u0111u mla\u0111om populacijom, najsna\u017enije pogo\u0111enom nesigurno\u0161\u0107u poljskog tr\u017ei\u0161ta rada. Tako\u0111er, istra\u017eivanja javnog mnijenja proteklih godina ukazuju na znatno ve\u0107u popularnost lijevih ideja (kako na polju ekonomije, tako i u pogledu ljudskih prava) nego li tome svjedo\u010di njihova politi\u010dka reprezentacija.7<\/p>\n

I doista, PiS nije osvojio izbore isklju\u010divo stra\u0161enjem imigrantima, ve\u0107 je nastojao adresirati razli\u010dita socijalna pitanja koja je pro\u0161la vlast sustavno ignorirala. Najavljeno je uvo\u0111enje naknade od 500 zlota mjese\u010dno po djetetu (izuzev prvog djeteta), uz obja\u0161njenje kako su siroma\u0161tvom najpogo\u0111enije brojnije obitelji. Najavljeno je smanjenje dobi za umirovljenje, besplatni lijekovi za umirovljenike, uvo\u0111enje minimalne pla\u0107e po satu, \u0161to je goru\u0107e pitanje s obzirom na ra\u0161irenost fleksibilnih oblika zapo\u0161ljavanja, te zna\u010dajno pove\u0107anje neoporezivog dijela dohotka.8 Tako\u0111er, najavljeno je i rje\u0161avanje problema du\u017enika u \u0161vicarskim francima, koji je ove godine izazvao masovne prosvjede.9<\/p>\n

Ono \u0161to se ve\u0107 sad mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u konstatirati jest to da je PiS dao obe\u0107anja koja \u0107e biti vrlo te\u0161ko ispuniti. U financijskom smislu, za to bi bilo potrebno puno vi\u0161e od najavljenih poreza na profit banaka i supermarketa, odnosno otvoreni udar na interese kapitala. No, zasada ba\u0161 ni\u0161ta ne ukazuje na mogu\u0107nost takvog razvoja situacije. Kaczy\u0144ski je na ovogodi\u0161njem Ekonomskom forumu, najve\u0107em okupljanju poljske poslovne elite, izabran za osobu godine. Uz umiruju\u0107e poruke bankama neposredno nakon izbora i izjave predsjednika Dude koji od nove vlade o\u010dekuje olak\u0161anje poslovanja poduzetnicima, kao opomena slu\u017ei i iskustvo PiS-ove vladavine iz razdoblja 2005.-2007. I tada su nakon obe\u0107anja izgradnje socijalne Poljske uslijedile regresivne porezne reforme, poput ukidanja najvi\u0161eg razreda poreza na dohodak. Ove sumnje su dodatno oja\u010dane kada je kona\u010dno objavljen sastav nove vlade. Primjerice, ministar razvoja i potpredsjednik vlade postao je Mateusz Morawiecki, dosada\u0161nji predsjednik uprave tre\u0107e najve\u0107e poljske banke i nekada\u0161nji Tuskov bliski suradnik. Novi ministar znanosti i visokog obrazovanja Jaros\u0142aw Gowin, prista\u0161a mantre o nepostojanju besplatnog ru\u010dka, zagovara dokidanje javnog financiranja visokog obrazovanja koje smatra reliktom socijalizma i uvo\u0111enje \u0161kolarina koje \u0107e u potpunosti pokrivati tro\u0161kove studija.10<\/p>\n

Sve u svemu, promjenu odnosa snaga izme\u0111u rada i kapitala ne treba o\u010dekivati te ostaje tek za vidjeti koliko su ozbiljna ma\u0161tanja desnice o izgradnji sna\u017ene nacionalne bur\u017eoazije i dokidanja ovisnosti o njema\u010dkom kapitalu.11 Nova premijerka, prema kojoj \u201ckapital ima nacionalnost\u201d, najavila je pove\u0107anje ulaganja u naoru\u017eanje s ve\u0107 sad visokih 2 na 3 posto BDP-a, koje bi osim umirivanja anti-putinovske paranoje, navodno trebalo biti zama\u0161njak razvoja poljske industrije.12 Kako zaklju\u010duje Micha\u0142 Koz\u0142owski iz poljskog izdanja Le monde diplomatiquea, eventualni sna\u017eniji upliv dr\u017eave u ekonomiju ne\u0107e zna\u010diti redistributivnu politiku u korist najslabijih, ve\u0107 nastojanje izgradnje nacionalnog kapitala javnim sredstvima.13<\/p>\n

Sigurno je to da \u0107e nova vlada biti pritisnuta s razli\u010ditih strana, kako od strane ugro\u017eenih slojeva stanovni\u0161tva koji o\u010dekuju implementaciju najavljenih socijalnih politika, tako i od strane radikalno desnih, katoli\u010dkih krugova. Prili\u010dno izvjesno neispunjenje socijalnih obe\u0107anja lako bi moglo rezultirati intenziviranjem tzv. kulturnih ratova, s ciljem ja\u010danja kulturne hegemonije radikalne desnice i potencijalno drasti\u010dnim posljedicama. Dovoljno je prisjetiti se da je prije svega nekoliko mjeseci PiS u Sejmu glasao za potpunu zabranu abortusa, a radikalni katoli\u010dki mediji, koji su znatno doprinijeli PiS-ovu povratku na vlast, nastavljaju vr\u0161iti pritisak u tom smjeru.14 O\u010dekuje se i uspostavljanje sna\u017ene kontrole nad javnim medijima, ne\u0161to \u0161to je Kaczy\u0144ski kao premijer nastojao posti\u0107i i u pro\u0161lom mandatu. Po pitanju izbjegli\u010dke krize, uop\u0107e ne treba sumnjati da \u0107e PiS-ova linija biti u najmanju ruku jednako radikalna kao ona ma\u0111arskog premijera te da \u0107e se socijalne frustracije prete\u017eno kanalizirati u smjeru ksenofobnog nacionalizma.15 No, umjesto elitisti\u010dkog prijezira nad zatucanim narodom koji je izabrao ovakvu vlast i time ugrozio budu\u0107nost liberalne demokracije u Poljskoj, liberalna bi se javnost trebala zapitati koliko je sama doprinijela ovakvom razvoju situacije, dugogodi\u0161njim okretanjem glave od problema socijalne isklju\u010denosti milijuna Poljaka.<\/p>\n

1 Ziemowit Szczerek, \u201cOskar\u017cam!\u201d, 31. listopada 2015., wyborcza.pl<\/address>\n
2 Polska Rzeczpospolita Ludowa, slu\u017ebeni naziv poljske dr\u017eave od 1952. do 1989.<\/address>\n
3 Jan Sowa, Inna Rzeczpospolita Jest Moz\u0307liwa!: Widma Przesz\u0142os\u0301ci, Wizje Przysz\u0142os\u0301ci, Wydawnictwo W.A.B., Var\u0161ava, 2015.<\/address>\n
4 Ibid.<\/address>\n
5 Piotr Szumlewicz, \u201c\u015amieciowy rynek pracy\u201d, 22. svibnja 2015., lewica.pl<\/address>\n
6 Grzegorz Konat, \u201cCountry Report: Poland\u201d, Institute for Market, Consumption and Business Cycles Research, Var\u0161ava, o\u017eujak 2015.<\/address>\n
7 Agnieszka Mrozik, Piotr Szumlewicz, \u201cSiedem grzech\u00f3w lewicy\u201d, 30. listopada 2015., lewica.pl<\/address>\n
8 Pored toga \u0161to je neoporezivi dio dohotka izuzetno nizak (oko 6 puta manji nego li u Hrvatskoj), treba istaknuti izuzetno regresivan sustav poreza na dohodak. Dok su najmanji prihodi oporezovani s visokih 18 posot, najbogatiji pla\u0107aju samo 32 posto poreza na dohodak. Uz flat-rate stopu poreza na poduze\u0107a od 19 posto, ne iznena\u0111uje \u0161to porezni prihodi kao postotak BDP-a debelo zaostaju za prosjekom EU.<\/address>\n
9 Ako su reakcije hrvatskih vlasti po ovom pitanju bile zaka\u0161njele i nedovoljne, treba istaknuti kako poljska vlada po ovom pitanju nije u\u010dinila ba\u0161 ni\u0161ta.<\/address>\n
10 Obrazovanje je u Poljskoj gotovo potpuno besplatno.<\/address>\n
11 Micha\u0142 Koz\u0142owski, \u201cPoland going right, going far\u201d, 27. listopada 2015., ilmanifesto.info<\/address>\n
12 wpolityce.pl, 3. rujna 2015.<\/address>\n
13 Koz\u0142owski 27. listopada 2015., ilmanifesto.info<\/address>\n
14 Katarzyna Wi\u015bniewska, \u201cCzego oczekuje Radio Maryja od PiS? Lustracja, media publiczne, aborcja\u201d, 29.listopada 2015., wyborcza.pl<\/address>\n
15 Dariusz Zalega, \u201cPoland\u2019s rightwards shift\u201d, Le Monde diplomatique, englesko izdanje, rujan 2006.<\/address>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107i gubitnici poljske tranzicije bi\u0107e oni koji su joj utrli put <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-196451","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=196451"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/196451\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=196451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=196451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=196451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}