![\"biciklisti\/www.mirror.co.uk\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/biciklisti.jpg\")
Fizi\u010dka kondicija mo\u017ee da bude od presudne va\u017enosti za odr\u017eavanje relativno mladog i bistrog mozga dok starimo, ka\u017ee jedna nova studija o obrascima aktivnosti mozga kod starih.<\/p>\nFizi\u010dka kondicija mo\u017ee da bude od presudne va\u017enosti za odr\u017eavanje relativno mladog i bistrog mozga dok starimo, ka\u017ee jedna nova studija o obrascima aktivnosti mozga kod starih.<\/p>\n
Kod mladih ljudi, aktivnost u korteksu tokom kognitivnih zadataka je izuzetno lokalizovana. U zavisnosti od vrste razmi\u0161ljanja, mozak mladih ljudi reaguje skoro isklju\u010divo ili u desnom ili u lijevom dijelu prefrontalnog korteksa.<\/p>\n
Studije pokazuju da mo\u017edana aktivnost tokom istih mentalnih zadataka kod starijih osoba zahtijeva ve\u0107i rad mozga. Naj\u010de\u0161\u0107e se aktiviraju obje polovine prefrontalnog korteksa. Drugim rije\u010dima, starijima je potrebno vi\u0161e mo\u017edanih resursa da izvr\u0161e iste zadatke koje mladi rade sa manje kognitivnog napora.<\/p>\n
Neuro-nau\u010dnici su smislili kovanicu za ovaj fenomen: na engleskom jeziku ona glasi Harold (hemispheric asymmetry reduction in older adults) i ozna\u010dava smanjenje hemisferske asimetrije kod starijih odraslih). Ve\u0107ina se sla\u017ee da ovaj fenomen podrazumijeva op\u0161tu reogranizaciju i slabljenje funkcije mozga tokom procesa starenja.<\/p>\n
Ali nau\u010dnici nijesu znali da li je Harold neizbje\u017ean sa starenjem ili mo\u017eda mo\u017ee da se uspori ili \u010dak sprije\u010di ako se uvedu promjene u na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n
Ta mogu\u0107nost je privukla pa\u017enju Hideakija Soje (Hideaki Soya), profesora vje\u017ebanja i neuroendokrinologije na Univerzitetu u Cukubi u Japanu, koji prou\u010dava uticaj vje\u017ebanja na mozak.<\/p>\n
Za potrebe ove nove studije, \u010diji rezulati \u0107e biti objavljeni slede\u0107eg mjeseca u \u010dasopisu NeuroImage, dr Soja sa kolegama je odabrao 60 Japanaca mu\u0161kog pola starosti izme\u0111u 64 i 75 godina koji nijesu pokazivali znake demencije ili drugih ozbiljnih kognitivnih problema.<\/p>\n
Kada su nau\u010dnici ispitivali mo\u017edanu aktivnost kod starijih ispitanika, ustanovili su da je kod ve\u0107ine aktivirana i desna polovina. Starijima je bilo potrebno ve\u0107e anga\u017eovanje mozga da bi izvr\u0161ili zadatak, \u010dime su pokazali obrazac aktivnosti fenomena Harold.<\/p>\n
Me\u0111utim, kod ispitanika u najboljoj aerobnoj kondiciji nije primije\u0107en ovaj obrazac. Kod njih je primije\u0107eno malo ili nimalo aktivnosti u desnoj polovini prefrontalnog korteksa; bila im je potrebna samo lijeva polovina da bi izvr\u0161ili zadatak.<\/p>\n
U pogledu pa\u017enje i brzog odlu\u010divanja, njihov mozak je funkcionisao kao mozak mnogo mla\u0111ih ljudi. Tako\u0111e su bili br\u017ei i precizniji u pritiskanju dugmi\u0107a, \u0161to zna\u010di da su vi\u0161e pazili i bolje reagovali nego ispitanici sa slabijom fizi\u010dkom kondicijom.<\/p>\n
Dr Soja ka\u017ee da rezultati govore da je \u201cbolja aerobna kondicija povezana sa pobolj\u0161anom kognitivnom funkcijom\u2019\u2019. Mozak starih osoba koje su u kondiciji zahtijeva manje resursa da izvr\u0161i zadatak nego mozak onih koji nijesu u kondiciji.<\/p>\n
Naravno, u pitanju je opservaciona studija koja ne dokazuje da je fizi\u010dka kondicija promijenila na\u010din razmi\u0161ljanja kod mu\u0161karaca, ve\u0107 samo da mu\u0161karci u dobroj fizi\u010dkoj kondiciji imaju druga\u010dije obrasce aktivnosti mozga.<\/p>\n
Studija se tako\u0111e nije bavila navikama u pogledu vje\u017ebanja, ve\u0107 samo aerobnom kondicijom. Generalno govore\u0107i, stare osobe u kondiciji skoro sigurno \u0161etaju, tr\u010de ili se redovno bave umjerenim vje\u017ebanjem kao \u0161to je plivanje, ka\u017ee dr Soja. Ali on i njegove kolege nijesu direktno ispitivali koja vrsta vje\u017ebanja uti\u010de na aktivnost mozga.<\/p>\n
Ono \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije jeste da ova i sli\u010dne studije koje se bave fenomenom Harold ne ukazuju da je on obavezno predznak slabljenja mo\u017edane funkcije. Nijedan od ispitanika dr Soje nije pokazivao nikakve znake slabljenja kognitivne funkcije, \u010dak i ako su se uglavnom oslanjali na fenomen Harold u procesu razmi\u0161ljanja.<\/p>\n
Ali, po rije\u010dima dr Soje, pokazalo se da je mozak mu\u0161karaca u slabijoj kondiciji funkcionalno sporiji i da se kod njih mo\u017ee o\u010dekivati da ranije do\u0111e do ozbiljnijih problema sa pam\u0107enjem i razmi\u0161ljanjem.<\/p>\n
Pozitivan zaklju\u010dak ispitivanja, ka\u017ee on, jeste da blago vje\u017ebanje kao \u0161to je \u0161etnja ili tr\u010danje sporim tempom mo\u017ee da uti\u010de na na\u010din na koji mozak radi, tako da mozak stare osobe ,\u201dfunkcioni\u0161e kao mla\u0111i mozak\u2019\u2019. (Izvor: Lekarinfo.com)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Fizi\u010dka kondicija mo\u017ee da bude od presudne va\u017enosti za odr\u017eavanje relativno mladog i bistrog mozga dok starimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-195994","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195994\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}