{"id":195851,"date":"2015-12-24T07:00:00","date_gmt":"2015-12-24T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=195851"},"modified":"2015-12-23T23:42:16","modified_gmt":"2015-12-23T22:42:16","slug":"eu-integracije-kao-klasni-projekt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/24\/eu-integracije-kao-klasni-projekt\/","title":{"rendered":"EU integracije kao klasni projekt"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/em><\/p>\n

\"Srecko-Pulig\"U Cankarjevom domu usred Ljubljane organizirao je tamo\u0161nji Institut za radni\u010dke studije (In\u0161titut za delavske \u0161tudije) skup pod naslovom ‘\u010citati Kapital u 21. stolje\u0107u’. Povod je bio izlazak slovenskog prijevoda ‘Kapitala u 21. stolje\u0107u’ Thomasa Pikettyja, ali i jedne njegove starije studije ‘Ekonomija nejednakosti’. Namiguju\u0107i na jedno drugo povijesno \u010ditanje ‘Kapitala’, ovoga puta onog Marxovog (‘\u010citati Kapital’ Althussera, Balibara, Estableta, Machereyja i Ranci\u00e8rea), prilika je iskori\u0161tena za uspore\u0111ivanje ova dva djela i pristupa. Ali i za tuma\u010denja mnogih drugih pojava centriranih oko pitanja proizvodnje dru\u0161tvenih nejednakosti, \u010demu su posve\u0107ena suvremena istra\u017eivanja znanstvenika okupljenih oko Pikettyja. U predstavljanju i raspravi sudjelovali su prevodilac Pikettyjeve studije o nejednakosti Miha Andri\u010d, mladi znanstvenici i aktivisti Tibor Rutar i Rok Kogej, te doajen slovenske sociologije Rastko Mo\u010dnik. Predstavljen je i mre\u017eni portal posve\u0107en dru\u0161tvenim nejednakostima, globalno i u Sloveniji, koji odr\u017eavaju aktivisti grupe Danas je novi dan uz sudjelovanje Centra za dru\u0161tvenu aktivaciju Instituta za radni\u010dke studije, kao i zbornik ‘\u010citati Kapital u 21. stolje\u0107u’ s prilozima Sa\u0161e Furlana, Aneja Korsike, Ane Podvr\u0161i\u010d, Tibora Rutara i Alberta Toscana, koji je uredio Rok Kogej.<\/p>\n

Za ovu priliku pozabavit \u0107emo se nekim tezama koje su iznesene u zborni\u010dkom prilogu Ane Podvr\u0161i\u010d, a bave se me\u0111usobnim odnosom dru\u0161tvenih nejednakosti i institucionalnog okvira EU-a. To\u010dnije, ona je skicirala, na primjeru razli\u010ditih teorijskih pristupa, od neogram\u0161ijanskih do drugih marksisti\u010dkih, a ne samo kvantitativno povijesnih kakvi su Pikettyjevi, evropske integracije kao klasni projekt. Op\u0107e je poznato da su u posljednjim desetlje\u0107ima pojedina\u010dne nacionalne privrede uspostavile me\u0111usobne nove makroekonomske asimetrije. Vode\u0107e privrede sve manje proizvode svoj rast na osnovu ‘doma\u0107e’ akumulacije, nego se sve vi\u0161e bogate poslovanjem u stranim zemljama. O\u010dito je da je na djelu nekakva transformacija me\u0111unarodne hijerarhije. No to ne bi bilo mogu\u0107e bez velike uloge EU-a i njezinih regulacija pri oblikovanju i reprodukciji dru\u0161tvenih nejednakosti, kako internacionalno tako i unutar pojedinih dr\u017eava \u010dlanica. U evropski hijerarhijski red uglavljen je neoliberalni pristup, koji pogoduje situaciji u kojoj su institucije EU-a prvenstveno nekakvi predstavnici ‘krupnog evropskog kapitala’. No to nije dovoljno re\u0107i. Treba vidjeti i kako je primjerice u strategijama pridru\u017eivanja u ovim krajevima evropski ekonomski acquis iskori\u0161ten za liberalizaciju postsocijalisti\u010dkih privreda na na\u010din da one najvi\u0161e slu\u017ee stranim investicijama. Mi smo ustvari postali nekakve ‘investicijske’ oaze evropskih multinacionalki.<\/p>\n

Zna\u010di li to da su u vrijeme transnacionalnog kapitalizma ovdje navodno \u017eu\u0111ene nacionalne dr\u017eave promijenile svoj koncept u ‘internacionalne dr\u017eave’? I da se mi protiv toga moramo nekako postaviti? Trebalo bi prije svega razlikovati \u0161to zna\u010di aktivna uloga svake nacionalne dr\u017eave u suoblikovanju me\u0111unarodnog re\u017eima i reprodukciji kapitalizma kao takvog. Sigurno je da je plan bio da pomo\u0107u reformi ovda\u0161nje privrede postanu ekonomski sve ovisnije o dotoku stranog kapitala, a onda i dru\u0161tva politi\u010dki podre\u0111ena, marksisti\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno, vladaju\u0107im frakcijama u evropskoj transnacionalnoj kapitalisti\u010dkoj klasi. Kompradorske elite trebale su postati klju\u010dnim lokalnim akterima u uspostavljanju me\u0111unarodnih nejednakosti u razmjerima mo\u0107i.<\/p>\n

Zna\u010di li to da lokalni odnosi mo\u0107i \u2013 svi na\u0161i ‘izbori’ \u2013 postaju samo pasivnim akterima, u biti neodgovornima za reprodukciju kapitalisti\u010dkih odnosa, koji se, s njima i bez njih, odvijaju na globalnoj ravni? Ne. A to zato \u0161to ‘tr\u017ei\u0161te’ i ‘dr\u017eava’, ekonomija i politika, mogu glumiti me\u0111usobno odvojene i autonomne sfere. Ali one to stvarno nikad nisu! Dr\u017eava, ma kako malenom i slu\u010dajnom ona bila, nikad nije prema unutra prazna, a to dobro vidimo na primjeru njezinog grozni\u010davog re-reguliranja kapitalisti\u010dkih odnosa iskori\u0161tavanja ba\u0161 u trenucima krize kapitalizma. A institucije EU-a, koje svojim odlukama \u010desto dokidaju ‘slobodno tr\u017ei\u0161te’, time uop\u0107e ne ugro\u017eavaju reprodukciju kapitalizma kao takvog. Naprotiv, time ga one \u010desto samo \u017eele osna\u017eiti.<\/p>\n

U toj situaciji opasno je, ne samo zbog pogubnog historijata ovda\u0161njih ‘nacionalizama’, sve \u0161to je nacionalno i lokalno, pa i tzv. ekonomski nacionalizam, ocjenjivati kao ne\u0161to pozitivno. Dok bi sve ‘strano’ i ‘transnacionalno’, po definiciji, bilo negativno i politi\u010dki neprihvatljivo. U takvo razmi\u0161ljanje potkrala se ‘gre\u0161ka’ pozitivisti\u010dke teorije dr\u017eave. U nas se ona sve manje zove zasljepljuju\u0107im dr\u017eavotvorstvom, ali ono pre\u017eivljava kao predteorijsko stanje u kojem svi mi \u017eelimo ‘ono \u0161to je dobro za Hrvatsku’. Umjesto toga, trebamo uvidjeti klasnu prirodu evropskih integracija. Kapitalizam je povijesno uspostavljen kao dru\u0161tveno-ekonomski sistem u kojem svi dru\u0161tveni akteri ovise o njegovom funkcioniranju. Tzv. tr\u017ei\u0161na ovisnost uspostavlja sistemsku prisilu proizvodnje vi\u0161ka vrijednosti. Samo u kapitalizmu \u2013 i to je njegov moment ‘ludosti’ \u2013 neposredna svrha proizvodnje nije zadovoljenje potreba stanovni\u0161tva, ve\u0107 oplodnja kapitala. Osim kapitalista i proletera, u tom odnosu danas posreduje i dr\u017eava. To\u010dno je, ali nije dovoljno re\u0107i da je ona izvr\u0161ni odbor vladaju\u0107e klase. Ona mora u vrijeme kriznih nestabilnosti, to su najbolje izrazili jo\u0161 njema\u010dki ordoliberali, osigurati i kakvu-takvu stabilnost u kojoj \u0107e se, svim u nebo vapiju\u0107im nepravdama i nerazumnostima usprkos, kapitalisti\u010dki poredak relativno uspje\u0161no obnavljati.<\/p>\n

Zato je potrebno da se uz sada ve\u0107 redovnu klasnu borbu odozgo, onu kapitala protiv rada, osigura i okvir u kojem \u0107e se frakcijske borbe unutar vladaju\u0107ih klasa, pa i me\u0111u dr\u017eavama, dr\u017eati pod kontrolom. Zbog toga je potrebno stalno novo hijerarhijsko strukturiranje me\u0111u nacionalnim ekonomijama. I jo\u0161 kompliciranije, a rije\u010dima spomenute Ane Podvr\u0161i\u010d: ‘Me\u0111unarodnu regulaciju danas odre\u0111uju kompleksni razmjeri mo\u0107i i konfliktni odnosi izme\u0111u nadnacionalnih politi\u010dkih institucija, me\u0111unarodnih financijskih i savjetni\u010dkih organizacija, multinacionalnih industrijskih i financijskih korporacija, nevladinih organizacija, institucionalnih predstavnika rada i kapital, regionalnih partnerstva itd.’<\/p>\n

EU je danas glavno oru\u0111e za reprodukciju kapitalisti\u010dkih odnosa nejednakosti u ovim krajevima. Ona je platforma na kojoj se ujedinjuju razli\u010diti vladaju\u0107i interesi, kao interesi vladaju\u0107ih klasa. A oni zdru\u017euju i konsolidiraju ina\u010de politi\u010dki raznovrsne elite evropskih privreda. To je ono ‘zajedni\u010dko dobro’, a ne neke misti\u010dne europske vrednote, koje \u0107e te elite dr\u017eati na okupu sve dok pomo\u0107u tog ‘jedinstva’ mogu dizati stupanj eksploatacije rada na me\u0111unarodnoj razini i dalje atomizirati radni\u010dke mase. I na kraju, ali ne najmanje va\u017eno, pomo\u0107u raznih ‘u ime nacionalnih interesa’ diskursa legitimirati reprodukciju kapitalizma kao takvog. A budu\u0107i da je kapitalisti\u010dki sistem takav da u njemu proizvo\u0111a\u010di dobivaju samo dio novoproizvedene vrijednosti koju sami proizvode, a svi su akteri u svom pre\u017eivljavanju ovisni o tr\u017ei\u0161tu i beskompromisnoj konkurenciji, kapitalisti\u010dki dru\u0161tveni odnosi mogu se temeljiti samo na produbljivanju dru\u0161tvenih nejednakosti.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Evropska unija je glavno oru\u0111e za reprodukciju kapitalisti\u010dkih odnosa nejednakosti u ovim krajevima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-195851","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195851\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}