{"id":195793,"date":"2015-12-23T08:37:35","date_gmt":"2015-12-23T07:37:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=195793"},"modified":"2015-12-23T08:39:36","modified_gmt":"2015-12-23T07:39:36","slug":"krscanski-bismillah","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/23\/krscanski-bismillah\/","title":{"rendered":"Kr\u0161\u0107anski ‘Bismillah’"},"content":{"rendered":"

Autor: Marinko Peji\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"marinko-pejic\"Polaze\u0107i od VII. stolje\u0107a i pojave islama u do tada dominantno kr\u0161\u0107anskim zemljama, i kr\u0161\u0107anske zajednice i njihovo promi\u0161ljanje vjere zadobiva neke nove tonove. Sa svojim sna\u017enim nagla\u0161avanjem monoteizma, islam postavlja pred kr\u0161\u0107ansku teologiju va\u017ean izazov u vjerovanju i izra\u017eavanju vjere u trojedinog Boga. Za kr\u0161\u0107anske teologe do tada je bilo dovoljno pozivati se na autoritet Svetog pisma i otaca u formuliranju nauka o Trojstvu. Za muslimane je Biblija (koju oni redovito nazivaju imenom ‘ind\u017ei'l \u2013 ‘evan\u0111elje’) koju trenutno posjedujemo iskrivljena i kr\u0161\u0107ani je ne \u010ditaju u izvornom obliku, kakva je bila dana od Boga. Crkvene oce oni ne poznaju i ne pridaju im nikakvu vrijednost, tako da kr\u0161\u0107anskim teolozima ne preostaje drugo nego slu\u017eiti se filozofijom i ljudskom analogijom u dokazivanju mogu\u0107nosti, ili bar ne-apsurdnosti postojanja jednog Boga u tri bo\u017eanske osobe. \u010cesto se pribjegava razli\u010ditim slikama iz prirode i iz svakodnevnog \u017eivota da se uputi na tu mogu\u0107nost (recimo jedna te ista voda je i u moru i u rijeci i u jezeru, ili sunce je jedno u svojim zrakama, svjetlu i toplini). Ovakav na\u010din izra\u017eavanja nije stran semitskom mentalitetu, stoga je dobro prihva\u0107en. Kr\u0161\u0107anski autori vje\u0161to su se slu\u017eili filozofijom, jer su uostalom upravo oni i preveli prve filozofske koncepte na arapski jezik, formulirali su, dakle, arapsku filozofsku terminologiju.<\/p>\n

U svome argumentiranju Homilija se konstantno poziva na svetopisamske tekstove, Staroga i Novoga zavjeta, ali s jednim stilom i tonom koji podsje\u0107a na Kur'an. To naravno odra\u017eava potrebu autora da izrazi kr\u0161\u0107ansku vjeru ne samo jezikom, nego i arapskom kulturom, koja je sada ve\u0107 dominantno muslimanska<\/p>\n

U polemi\u010dkim raspravama, kao i u teolo\u0161kim traktatima sve vi\u0161e se u argumentiranju primjenjuje terminologija koja je razumljiva i muslimanima, jer se ti termini nalaze i u Kur'anu. Kr\u0161\u0107anski teolozi ne odustaju od svoje vjere u trojedinog Boga, ali se mijenja ili pomalo prilago\u0111ava klasi\u010dni vokabular kojim je kr\u0161\u0107anstvo tradicionalno izra\u017eavalo svoju vjeru.<\/p>\n

U anonimnoj arapsko-kr\u0161\u0107anskoj Homiliji iz VIII. stolje\u0107a, koja je mo\u017eda najstariji kr\u0161\u0107anski teolo\u0161ki spis na arapskom jeziku, napisan izme\u0111u 738. i 771., pristupa se kristolo\u0161kim i trojstvenim pitanjima s novim arapskim senzibilitetom. U ovoj Homiliji Kur'an je citiran 12 puta, jasno se vidi da autor vrlo dobro poznaje temeljna islamska na\u010dela glede Krista (‘al-Masih’). U svome argumentiranju Homilija se konstantno poziva na svetopisamske tekstove, Staroga i Novoga zavjeta, ali s jednim stilom i tonom koji podsje\u0107a na Kur'an. To naravno odra\u017eava potrebu autora da izrazi kr\u0161\u0107ansku vjeru ne samo jezikom, nego i arapskom kulturom, koja je sada ve\u0107 dominantno muslimanska. Izrazi kao \u201eBog\u201c, \u201enjegova Rije\u010d\u201c i \u201enjegov Duh\u201c, \u201ejedan Bog\u201c i \u201ejedan Gospodin\u201c vrlo su \u010desti. Uo\u010dava se energi\u010dno nagla\u0161avanje Bo\u017ejeg jedinstva i istovremeno posredni\u0161tvo Rije\u010di i djelovanje Duha Svetoga, termini koji su prepoznatljivo kur'anski, u zna\u010denju Oca, Sina i Duha Svetoga.<\/p>\n

Na poseban na\u010din se pozornost u Homiliji stavlja na osobu Isusa Krista, jer se njegovo bo\u017eanstvo posebno dovodi u pitanje. Izraz \u201eBog od Boga (‘ilah min i-lah’) u Homiliji se susre\u0107e 21 put, naravno, uvijek se odnosi na Isusa Krista.<\/p>\n

Uz ovaj izraz, \u010desto se koristi i izraz \u201esvjetlo\u201c, u smislu \u201eSvjetlost od svjetla\u201c ili \u201esvjetlo Bo\u017eje\u201c. Tako \u010ditamo: \u201eKrist je Rije\u010d Bo\u017eja i Svjetlo Bo\u017eje, Bog od Boga koji je s neba si\u0161ao zbog Adamovog spasenja i njegova roda od Iblisa i njegove prijevare.\u201c<\/p>\n

Iz uporabe ova dva izraza za Krista, u jednom islamskom okru\u017eenju i s jasnom namjerom da budu shva\u0107eni u toj kulturi, u kr\u0161\u0107ansko-arapskoj Homiliji \u017eeli se prije svega poru\u010diti sljede\u0107e:<\/p>\n

– Kr\u0161\u0107anska vjera u Trojstvo ne ide protiv monoteisti\u010dke vjere muslimana: Bog je predstavljen zajedno sa svojom Rije\u010dju i svojim Duhom, koji nisu odvojivi od njega, i ne mogu navesti na ideju mnogobo\u0161tva.<\/p>\n

– Homilija \u017eeli naglasiti svoju vjeru u Krista, izrazima \u201eBog od Boga\u201c, ali i izrazom \u201eSvjetlo od svjetla\u201c (‘Nur min Nur’), aludiraju\u0107i na kr\u0161\u0107ansku liturgijsku tradiciju koja Krista naziva \u201emladim suncem s visine\u201c i \u201esvjetlom svijeta\u201c, privilegiraju\u0107i one termine iz vlastite teolo\u0161ke i liturgijske tradicije koje bi muslimani mogli bolje razumjeti. Radi se dakle o standardnim definicijama vjere, koje su sada izre\u010dene s jednim novim jezi\u010dnim i kulturalnim senzibilitetom.<\/p>\n

Kr\u0161\u0107anski teolozi u arapskom svijetu postaju sve svjesniji da se su\u010deljavanje i razumijevanje dviju vjera ne mo\u017ee dogoditi samo na temelju svetih knjiga, jer su svjesni da se ni o jednoj svetoj knjizi ne mogu u potpunosti slo\u017eiti i kr\u0161\u0107ani i muslimani, ali nastoje se koristiti kategorijama koje se nalaze u Kur'anu da objasne muslimanima da kr\u0161\u0107anska vjera u Isusa Krista, koji je \u201eRije\u010d Bo\u017eja\u201c i \u201eDuh Bo\u017eji\u201c time ne prestaje biti \u201eSvjetlo Bo\u017eje\u201c, izrazi koje Kur'an koristi za Isusa, \u0161to predstavlja ipak va\u017ean korak za inkulturaciju vjere u arapsko-islamski svijet.<\/p>\n

Ova inkulturacija odrazila se i na prakti\u010dnoj, liturgijskoj razini, odre\u0111enom originalno\u0161\u0107u u odnosu na druge Crkve. Znamenovanje znakom kri\u017ea ili kako se u arapskim zemljama ka\u017ee \u201ekr\u0161\u0107anski bismillah\u201c, u arapskom kr\u0161\u0107anskom svijetu glasi ovako: \u201eU ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Jedan Bog. Amen\u201c.<\/p>\n

Ovi mali znakovi inkulturacije, iako skromni, pokazuju odre\u0111enu mogu\u0107nost da se dvije monoteisti\u010dke religijske tradicije me\u0111usobno razumiju i ne isklju\u010duju. Ovaj potencijal \u0107e ostati uglavnom neiskori\u0161ten, jer kr\u0161\u0107anska zajednica, polaze\u0107i od IX. stolje\u0107a sve vi\u0161e broj\u010dano slabi, islamizacija dru\u0161tva rapidno napreduje, a s njome i sve agresivniji odnos prema kr\u0161\u0107anstvu, uslijed \u010dega se kr\u0161\u0107anske zajednice zatvaraju u obrambenu poziciju i zapo\u010dinju dugu borbu za puko pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

Prometej<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skromne mogu\u0107nost da se dvije monoteisti\u010dke religijske tradicije razumiju i ne isklju\u010duju <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-195793","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195793"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195793\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}