{"id":195673,"date":"2015-12-21T10:07:16","date_gmt":"2015-12-21T09:07:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=195673"},"modified":"2015-12-21T10:07:47","modified_gmt":"2015-12-21T09:07:47","slug":"zracni-jastuk-za-prizemljenje-globalnog-lidera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/21\/zracni-jastuk-za-prizemljenje-globalnog-lidera\/","title":{"rendered":"Zra\u010dni jastuk za prizemljenje globalnog lidera"},"content":{"rendered":"

Autor: Bogoljub Lacmanovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"bogoljub<\/a>Okru\u017eivanje Rusije snagama NATO-a nije bio jedini razlog izazivanja ukrajinske krize, nego i postavljanje “klina” u robnu razmjenu izme\u0111u Rusije i EU-a. Kad bi EU zna\u010dajni dio svoje robne razmjene vrijedne vi\u0161e od 400 milijardi eura preusmjerio od Rusije prema SAD-u, pomagao bi Washingtonu da izbjegne defolt (tehni\u010dki bankrot) i devalvaciju dolara koja mo\u017ee izazvati velike neprilike, pa i rat<\/p>\n

Geopoliti\u010dka slika i odnos snaga u svijetu vi\u0161e nisu isti kao \u0161to su bili proteklih \u010detvrt stolje\u0107a, odnosno od raspada SSSR-a i Var\u0161avskog vojnog bloka kada su SAD po\u010dele provedbu svog projekta o monopolarnom svjetskom poretku u kojem \u0107e va\u0161ingtonska vladaju\u0107a elita, kao eksponent svojih krupnih multinacionalnih kompanija upravljati svim klju\u010dnim me\u0111unarodnim poslovima i procesima. Tu sliku i odnose izmijenio je ove jeseni ruski predsjednik Vladimir Putin koji je mimo \u017eelje i ameri\u010dkog \u201eodobrenja\u201c odlu\u010dio i 30. rujna poslao svoje zra\u010dno svemirske snage u borbu protiv terorista ISIL-a.<\/p>\n

Za razliku od jednogodi\u0161njeg ameri\u010dkog (i njihovih saveznika Saudijske Arabije, Emirata, Katara i Bahreina) jalovog bombardiranja, ruski su zra\u010dni udari po polo\u017eajima ISIL-a odmah izazvali lavinu burnih i razli\u010ditih reakcija u svijetu. U Washingtonu i Londonu kao najdugovje\u010dnijem i najodanijem ameri\u010dkom savezniku – negativnu.<\/p>\n

Pentagon je odmah optu\u017eio Rusiju da ne bombardira teroriste ISIL-a ve\u0107 polo\u017eaje sirijske “umjerene opozicije\u201c koja se bori protiv predsjednika \u2013 diktatora Bashara Al-Assada. BBC se pak “proslavio\u201c s objavljivanjem fotografije s navodno ranjenim, od ruskih raketa, sirijskim mirnim \u017eiteljima ve\u0107 u trenutku dok su ruski ratni zrakoplovi tek polijetali na prve borbene zadatke sa svoje zrakoplovne baze nedaleko Latakije. Ili, iako je Putin kategori\u010dki izjavljivao da Rusija ne\u0107e u\u0107i s kopnenim snagama u sirijski rat, ameri\u010dki ministar obrane Ashton Carter javno je prekorio Moskvu kako nije svjesna u kakvu se avanturu upustila, da njezine zra\u010dne snage djeluju “neprofesionalno”, a zatim i priprijetio “da \u0107e Rusija u Siriji ponoviti sudbinu Sovjetskog Saveza u Afganistanu\u201c.<\/p>\n

Najve\u0107i dio svjetske javnosti s odobravanjem je do\u010dekao po\u010detak ruske borbu s ISIL-om, a ve\u0107 nakon par dan zra\u010dnih udara ostao je i zapanjen ne samo intenzitetom tih udara, ve\u0107 prije svega vrhunskom organizirano\u0161\u0107u ruskih zra\u010dnih snaga i tehnolo\u0161kom logistikom koju imaju s kopna, mora i svemira. Me\u0111utim, sedmog dana borbe s ISIL-om Rusija je demonstriraju\u0107i svoju vojnu mo\u0107 zaprepastila i Ameriku.<\/p>\n

Bilo je to 7. listopada (na 63. Putinov ro\u0111endan) kad je Rusija s dva manja suvremeno opremljena ratna broda u Kaspijskom jezeru lansirala 26 krstare\u0107ih raketa koje su, navo\u0111ene satelitima iz svemira, lete\u0107i preko teritorije Irana i Iraka prosje\u010dnom brzinom od 500 kilometara na sat i na visini od 80 do 1200 metara doletjele do 1500 kilometra udaljene Sirije i velikom precizno\u0161\u0107u pogodile sve postavljene ciljeve. Tog je dana sru\u0161eno i uvjerenje vojnih stratega Pentagona kako je bez avijacije ameri\u010dki teritorij za Ruse nedodirljiv. Rusija nije krila da ima jo\u0161 suvremenije krstare\u0107e rakete s dometom od pet tisu\u0107a kilometara, a to zna\u010di da lansirane s ruske obale Tihog oceana mogu u niskom letu neprimjetno od ameri\u010dke PRO dose\u0107i ciljeve na zapadnoj obali SAD.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, kad je uskoro u borbu protiv ISIL-a Rusija pokazno uklju\u010dila i svoje strate\u0161ke bombardere koji su poletjeli s njezina krajnjeg sjevera i u velikom luku zaobi\u0161li teritorijalne vode evropskih dr\u017eava \u010dlanica NATO, te demonstriraju\u0107i i njihovo tankiranje u zraku iznad gibraltarskog tjesnaca u\u0161le u Sredozemno more odakle su raketirali ISIL, a zatim nastavili let preko Sirije, Iraka i Irana do baze na jugu Rusije, vojni eksperti su zaklju\u010dila da su po vojnoj mo\u0107i ruske oru\u017eane snage stale uz bok oru\u017eanih snaga SAD-a, a to zna\u010di da su Putin i Rusija izbili Washingtonu adut vojne premo\u0107i na kojem se 25 godina temeljila ameri\u010dka liderska uloga u svijetu i monopolarni svjetski poredak. Posredno je to priznao i Obama koji je prestao podcjenjiva\u010dki govoriti o Rusiji kao “tamo nekoj regionalnoj sili\u201c. I dok je biv\u0161i veleposlanik SAD u UN John Bolton i dalje tvrdio da “Rusiji nije mjesto u Siriji\u201c, britanski The Guardian je konstatirao da je Rusija samo za mjesec dana deset puta vi\u0161e uni\u0161tila strate\u0161kih ciljeva i \u017eive sile ISIL-a, nego SAD i njezine saveznice za godinu dana bombardiranja Sirije. Kina, koja je Putinov saveznik u borbi protiv ameri\u010dkog globalnog liderstva, zaklju\u010dila je u svom poznatom mirnom tonu, da se protiv ISIL-a jedino Rusija “mu\u0161ki” bori.<\/p>\n

Rusku vojnu akciju podr\u017eala je i javnost ve\u0107ine evropskih zemalja \u010dlanica NATO-a, koja je jo\u0161 od izbijanja ukrajinske krize, ne vjeruju\u0107i svojim, po\u010dela tra\u017eiti istinu u ruskim medijima. Nakon istra\u017eivanja tog fenomena proljetos je to konstatirala i austrijska novinarka Sybille Hamann objavljuju\u0107i u be\u010dkom Die Presse \u010dlanak pod senzacionalnim naslovom “Europljani tra\u017ee istinu u ruskim medijima!\u201c.<\/p>\n

Me\u0111utim, vladaju\u0107a elita EU po\u010dela je oprezno \u201emijenjati plo\u010du\u201c tek kad je jesenas prema Starom kontinentu potekla rijeka izbjeglica, uglavnom iz Sirije, Libije, Jemena i Afganistana. Zbog izbjeglica koje neke zemlje nisu htjele udomiti, druge pak ni tranzitno propu\u0161tati preko svog teritorija, do\u0161lo je do sva\u0111a i me\u0111usobnih optu\u017eivanja koja su vodila raskolu u EU. U takvoj situaciji vi\u0161e se nije moglo u medijima pre\u0161u\u0107ivati da je za ratni kaos na Bliskom Istoku i bujice izbjeglica prije svega odgovorna zbog svoje pogre\u0161na politika Amerika, ali i lideri EU koji su \u201eguranjem glave u pijesak\u201c podr\u017eali tu politiku nasilnog nametanja demokracije. EU je po\u010deo apelima javno tra\u017eiti Washington da prekine s politi\u010dkom izolacijom Rusije i krene u suradnju jer se bez Moskve ne mo\u017ee rije\u0161iti sirijska kriza. Jean-Cload Juncker je u svom stilu poru\u010dio: \u201eIako to nije seksi (privla\u010dno o.a.) mi moramo svestrano sura\u0111ivati s Moskvom\u201c.<\/p>\n

U debati za okruglim stolom na drugom kanalu njema\u010dke dr\u017eavne televizije (ZDF) istaknuti politi\u010dar\u00a0\u00a0 Oscar Lafontaine usko\u010dio je u rije\u010d zapovjedniku NATO-a Ben Hodgesu i, osporavaju\u0107i generalove pri\u010de kako SAD po svijetu vodi samo borbe za demokraciju i me\u0111unarodnu stabilnost, emotivno ga je \u0161ire\u0107i ruke upitao: \u201cPa dokle \u0107e te vi Amerikanci ru\u0161iti re\u017eime i vodit i ratove radi nafte i plina\u2026?\u201c A kako se svojedobno Hillary Clinton omaklo pa je javno izjavila da \u0107e TTIP, odnosno trgovinski ameri\u010dki sporazum s EU o bescarinskoj zoni biti “novi NATO”, burno su reagirali gra\u0111ani Berlina. Masovno , oko 150 tisu\u0107a ljudi iza\u0161lo je na antiameri\u010dke demonstracije skandiraju\u0107i protiv tog ugovora. Vatru je, umjesto Angele Merkel, opet gasio Jean-Cload Juncker izjavljuju\u0107i: “TTIP ne odgovara interesima EU i mi ga ne\u0107emo potpisati”. Tako je vjerojatno propao jo\u0161 jedan Obamin vanjsko-politi\u010dki projekt kojim je htio sljede\u0107e godine krunisati zavr\u0161etak svog drugog predsjedni\u010dkog mandata.<\/p>\n

Na Youtubeu ove je jeseni postala hitom i snimka izlaganje \u010duvenog umirovljenog generala i politi\u010dara Wesleya Clarka koji 3. listopada 2007. godine u elitnom debatnom Commowealt Clubu u San Franciscu otkrio da je u Pentagonu jo\u0161 po\u010detkom 2002. godine vidio pisanu odluku da SAD trebaju u roku slijede\u0107ih pet godina sru\u0161iti sedam re\u017eima. U Libiji, Siriji, Jemenu, Iraku, Somaliji, Sudanu i Iranu. Pri tom je Clark napomenuo da je ta odluka o\u010dito bila temeljena na novoj ameri\u010dkoj vanjsko-politi\u010dkoj strategiji koju je George Bush stariji, nakon raspada Var\u0161avsko vojnog bloka dao 1991. godine izraditi tada\u0161njem zamjeniku ministra obrane Paulu Wolfowitzu. Taj je dokument zavr\u0161en po\u010detkom 1992. godine i djelomi\u010dno objavljen u The New York Timesu, pa je po autoru odmah nazvan “Doktrina Wolfowitz” o stvaranju jednopolarnog svijeta. Za\u0161to, odgovor je lako na\u0107i ako iz dokumenta citiramo i samo dvije re\u010denice: \u201cNa\u0161 je glavni cilj da ubudu\u0107e ne dopustimo ra\u0111anje novog konkurenta, poput SSSR-a, bilo na prostoru biv\u0161eg Sovjetskog Saveza i uop\u0107e bilo gdje u svijetu. Temelj na\u0161e obrambene strategije je i spre\u010davanje pojavljivanja bilo kakve druge dominiraju\u0107e sile u nekoj regiji koja bi se mogla suprotstavljati na\u0161oj globalnoj vlasti\u201c.<\/p>\n

Zanimljivo je da je unato\u010d poraza na predsjedni\u010dkim izbora G. Busha starijeg, doktrinu republikanca Wolfovitza odmah zapo\u010deo provoditi demokratski predsjednik Bill Clinton, a nakon njega taj su vanjsko-politi\u010dki kurs nastavili njegovi nasljednici – republikanac George Bush mla\u0111i i demokrat Barack Obama. Clinton je, unato\u010d prethodnim obe\u0107anjima koje je Washington dao Mihailu Gorba\u010dovu po\u010deo s pripremama \u0161irenja NATO-a na Istok i \u010dak je uspio nagovoriti Jeljcina da se bez velike buke u Moskvi, Poljska kao prva od biv\u0161ih \u010dlanica Var\u0161avskog ugovora primi 1999. godine u Transatlantski vojni savez.<\/p>\n

Bilo je to vrijeme kad se Clintova administracija \u010desto sukobljavala u Vije\u0107e Sigurnosti UN-a jer joj nisu prolazili prijedlozi i odluke. Bijela ku\u0107a po\u010dela je ignorirati Ujedinjene narode, a tada\u0161nji (ve\u0107 spomenuti) \u0161ef Clintonove misije pri UN John Bolton zaprepastio je diplomatski svijet izjavom: “\u0160to je to UN? Postoji samo me\u0111unarodna zajednica kojom treba upravljati jedna velesila kao jedini globalni vladar svijeta\u201c. Tom izjavom Bolton je potpuno razotkrio ciljeve “doktrine Wolfovitz”, pa su kasnije ameri\u010dki politi\u010dki analiti\u010dari do\u0161li do zaklju\u010dka da iza te doktrine stoje krupne multinacionalne kompanije, uglavnom specijalizirane za energetiku i proizvodnju oru\u017eja, a da su predsjednici tek puki izvr\u0161itelji njihovih globalnih planova. Stoga ih je Donald Trump nedavno posprdno nazvao “poslu\u017eiteljima krupnih korporacija\u201c.<\/p>\n

Vojnom intervencijom u Siriji Rusija je iza\u0161la na svjetsku scenu kao oru\u017eano mo\u0107an i nezaobilazan politi\u010dki igra\u010d u rje\u0161avanju svjetskih kriza i problema. Ta \u010dinjenica kao i \u010dinjenica da se dobar dio svjetske javnosti razo\u010darao u Americi i ameri\u010dkoj demokraciji koja im je desetlje\u0107ima bila uzor, nametnule su i pitanje kakva je sudbina jednopolarnog svjetskog poretka i kakva je perspektiva stvaranja vi\u0161epolarnog svijeta?<\/p>\n

EU je ve\u0107 odavno propustila \u0161ansu da postane samostalni subjekt u me\u0111unarodnoj areni, pa se za vi\u0161epolarni svjetski poredak zala\u017eu Rusija, Kina, Indija i ostale \u010dlanice BRICS-a. Me\u0111utim, i te se zemlje razlikuju u prognozama koliko bi mogao potrajati taj proces: pet, \u0161est godina ili cijelo desetlje\u0107e. Tim vi\u0161e \u0161to monopolist nikada ne prepu\u0161ta lako i bez boja svoj monopol. Ameri\u010dke poluge globalnog liderstva nisu samo mo\u0107ne oru\u017eane snage, nego i dominantna ekonomija, a posebno financijska premo\u0107 zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je dolar ve\u0107 70 godina svjetska valuta u kojoj se i dalje prete\u017eno obavljaju svi trgovinski poslovi, ali i \u010duvaju devizne rezerve.<\/p>\n

Po BDP-u Kina je pro\u0161le godine pretekla SAD. Prognoze su da \u0107e je i per capita susti\u0107i, ako ne i prete\u0107i ve\u0107 za sedam godina. Me\u0111utim, sudbina dolara najopasniji je problem za stabilnost i mir u svijetu. Ameri\u010dki je dug pro\u0161le godine prema\u0161io 17 tisu\u0107a milijardi dolara, pa je to u “povjerljivom\u201c razgovoru s njema\u010dkim novinarima u Bremenu potvrdio izvr\u0161ni direktor “Instituta za izu\u010davanje globalnih perspektiva\u201c na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia, ali i vi\u0161i oficir Ameri\u010dke agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) prof. dr Paul Christie. Prema njemu okru\u017eivanje Rusije snagama NATO nije bio jedini razlog izazivanja ukrajinske krize. Razlog je bio i postavljanje \u201eklina\u201c u robnu razmjenu izme\u0111u Rusije i EU. “Kad bi EU zna\u010dajni dio svoje robne razmjene vrijedne preko 400 milijardi eura preusmjerio od Rusije prema SAD, pomagao bi Washingtonu da izbjegne defolt (tehni\u010dki bankrot) i devalvaciju dolara koja mo\u017ee izazvati velike neprilike, pa i rat”, upozorio je, a ustvari priprijetio Paul Christie. Svjesne su te opasnosti i \u010dlanice BRICS-a pa su odlu\u010dile da postepeno i sporije pove\u0107avaju me\u0111usobnu trgovinu u svojim valutama i tako stvore “zra\u010dni jastuk” za \u0161to bezbolnije prizemljenje globalnog lidera.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cNa\u0161 je glavni cilj da ubudu\u0107e ne dopustimo ra\u0111anje novog konkurenta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-195673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}