{"id":195597,"date":"2015-12-20T08:00:53","date_gmt":"2015-12-20T07:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=195597"},"modified":"2015-12-19T23:11:42","modified_gmt":"2015-12-19T22:11:42","slug":"ekoloski-globalistan-politicki-teroristan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/20\/ekoloski-globalistan-politicki-teroristan\/","title":{"rendered":"Ekolo\u0161ki Globalistan \u2013 Politi\u010dki Teroristan"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Anis H. Bajrektarevi\u0107<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

\"AnisU svome obra\u0107anju u Parizu 7. prosinca 2015. \u2013 samo dan nakon velike pobjede francuske ekstremne desnice \u2013, glavni tajnik UN-a ponovno je upozorio svjetske vo\u0111e: \u201cVi\u0161e od jedne milijarde ljudi u \u010ditavome svijetu \u017eivi bez elektri\u010dne energije. Gotovo tri milijarde ljudi ovisi o zagu\u0161ljivim, opasnim tradicionalnim gorivima za kuhanje i grijanje. Isto tako, pristup modernoj, pouzdanoj, povoljnoj \u010distoj energiji od presudne je va\u017enosti za iskorjenjivanje ekstremnog siroma\u0161tva i smanjenje nejednakosti\u2026 Sat otkucava prema klimatskoj katastrofi.\u201d Ugla\u0111eno ignoriraju\u0107i unutarnju francusku politiku, kao i \u010dvrste dokaze o klimatskim promjenama, svi me\u0111unarodni nihilisti, profesionalni optimisti i drugi \u010duvari statusa quo nazvali bi to \u2018ekolo\u0161kim alarmizmom\u2019\u2026 ili politi\u010dkim alarmizmom \u2013 isto je\u2026 Kakvo je stvarno stanje na\u0161ega planeta?<\/p>\n

****<\/strong><\/p>\n

Devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a odvijala se zanimljiva rasprava izme\u0111u dvojice istaknutih znanstvenika: Carla Sagana, astrofizi\u010dara i Ernsta Mayra, evolucijskog biologa. Radilo se o pitanju svih pitanja \u2013 ima li tamo vani inteligentnog \u017eivota? Sagan \u2013 bli\u017ei matematici i brojanju zvijezda i svjetova koji im pripadaju \u2013 tvrdio je da od bezbroj planeta koji su poput na\u0161ega, \u017eivot na mnogima od njih sigurno buja. Nemalo njih, tvrdio je, zasigurno su razvili napredne oblike \u017eivih bi\u0107a. Mayr je \u2013 s druge strane \u2013 tvrdio upravo suprotno. Za njegov pesimizam zaslu\u017ena je njegova profesija, a ne karakter koji je bio \u017eivahan i optimisti\u010dan poput Saganovog: Ono \u0161to je biologija za prirodne znanosti, to je povijest za humanisti\u010dke \u2013 prostorno-vremenska linearna pri\u010da o pro\u0161losti uz projiciranje, ili ponekad uz neizbje\u017ene posljedice, na\u0161e budu\u0107nosti. Kao \u0161to nas profesor Naom Chomski na divan na\u010din podsje\u0107a na ovu epizodu, Ernst Mayr uzeo je na\u0161 mati\u010dni planet kao ilustraciju svojih tvrdnji.<\/p>\n

Takozvani biolo\u0161ki uspjeh vrsta mo\u017ee se mjeriti njihovim brojem, ustrojstvom i izdr\u017eljivo\u0161\u0107u. Vode\u0107i se ovim trima parametrima, prof. Mayr isti\u010de da su najprilagodljiviji sustavi oni koji provode brze (ne-kognitivne) mutacije koje uzrokuje bilo koji pritisak ili promjena iz okoli\u0161a (npr. razli\u010dite bakterije, bi\u0107a zarobljena u fiksirani ekolo\u0161ki prostor, poput \u0161i\u0161mi\u0161a ili nekih morskih \u017eivih bi\u0107a), te \u010dak pre\u017eivljavaju\u0107i i velike krize, uklju\u010duju\u0107i i kataklizmi\u010dke doga\u0111aje. No, idemo li navi\u0161e u skali onoga \u0161to smatramo inteligentnim \u017eivotom, sustavi postaju manje prilagodljivi i oskudniji brojem, ustrojstvom i izdr\u017eljivo\u0161\u0107u. Dolaskom do vrha (kako smo klasificirali vrh inteligencijske piramide), od ni\u017eih sisavaca do vi\u0161ih primata, majmuna i \u2018homo sapiensa\u2019, vrste pokazuju tendenciju disoluciji \u2013 prema sva tri biolo\u0161ka parametra. Po Mayrovom prora\u010dunu, prosje\u010dni \u017eivotni vijek visoko inteligentnih vrsta iznosi samo oko sto tisu\u0107a godina. Od milijardi vrsta koje su naseljavale (i koje jo\u0161 uvijek naseljavaju) na\u0161 planet, mi smo \u2013 zajedno s drugim visokim primatima \u2013 kasno do\u0161li i temporalna smo \u201cslu\u010dajnost\u201d. On to pripisuje na\u0161oj inteligenciji, isti\u010du\u0107i ju kao \u2018smrtonosnu mutaciju\u2019 \u2013 ne blagoslov ve\u0107 prokletstvo. Njegov zaklju\u010dak je intrigantan: \u0161to je ve\u0107a inteligencija, ve\u0107a je vjerojatnost samouni\u0161tenja, prelaze\u0107i krivulju po\u010detnog razvoja.<\/p>\n

Uistinu, na\u0161e financijske i politi\u010dko-ekonomske politike i prakse stvaraju globalni pritisak na nas i na sve druge vrste. Zasigurno, u dubini i strukturalno, rije\u010d je o krizi na\u0161e spoznajnosti. Zar \u017eelimo dati Mayru za pravo na\u0161im globalnim d\u017eihadom protiv spoznajnog uma?<\/p>\n

Kriza spoznajnog deficita<\/strong><\/p>\n

Od Kopenhagena, Durbana, Ria+20 do Pariza COP 21, na\u0161 zaklju\u010dak ostaje isti: potrebna su nam na\u010dela i uskla\u0111eno djelovanje, budu\u0107i da je to jedini na\u010din opho\u0111enja s te\u0161kim problemima ovoga planeta. Jo\u0161 uvijek nismo postigli konsenzus oko Bretton Woods institucije, Tobinove porezne inicijative, oko Svjetske trgovinske organizacije i pregovora iz Dohe, o ograni\u010davanju nuklearnog oru\u017eja, o migrantima, Bliskom istoku i \u2018mantri\u2019 smjenjivanja re\u017eima, o IPCC-u (Me\u0111unarodni panel o klimatskim promjenama), o pregovorima nakon onih u Kyotu, te na koncu, o alarmantnom stanju okoli\u0161a. Dakle, na globalnoj razini u bitnome se ne sla\u017eemo o onome s \u010dime se na\u0161 planet suo\u010dava kao ni o na\u010dinima na\u0161ega odno\u0161enja prema tome. [K tomu, u bitnome se ne sla\u017eemo o ulozi tehnologije. Kada govorimo o tehnologiji ne radi se o umije\u0107u znanosti nego o stanju uma! Ne radi se o linearnom napretku u svladavanju disciplina prirodnih znanosti, nego o zajedni\u010dkom postizanju kriti\u010dkog uvida.]<\/p>\n

Niti moraliziram niti idealiziram i o\u010dajavam. Svijet utemeljen na dogovorenim na\u010delima i zajedni\u010dkim voljnim djelovanjem nije bolje mjesto. To je samo jedini na\u010din da ljudska vrsta pre\u017eivi.<\/p>\n

Klimatske promjene \u2013 brutalni teror nad prirodom<\/strong><\/p>\n

Mi sebe postavljamo u sredi\u0161te materijalnog svijeta \u2013 koji percipiramo kao svemir mrtve (i linearne) materije. Zato, ono \u0161to eufemisti\u010dki nazivamo (antropogenim) klimatskim promjenama, zapravo je brutalni rat protiv (\u017eive) prirode. To je prikriveni oru\u017eani sukob, jer umjesto vatrenog oru\u017eja dominantno koristimo takozvane tehnologije koje stvaraju zaradu. (Zbog toga su u ovom slu\u010daju vojne jedinice zamijenjene \u2018uni\u0161tiva\u010dima\u2019 druga\u010dijeg naziva: \u2018nadnacionalne korporacije\u2019.) Ova oru\u017eana pobuna usmjerena je protiv ve\u0107ine onoga \u0161to je lijepo i unikatno na Zemlji \u2013 planet koji nam je dao dovoljno vremena i prostora da pre\u017eivimo kao vrsta te evoluiramo kao misle\u0107i \u017eivot. Tako, poznata matrica odr\u017eivosti triju \u2018maksimuma\u2019 (dobra, vrste i vremena) postaje \u2018minimum\u2019 vrsta, \u2018minimum\u2019 vremena s \u2018maksimalnom\u2019 \u0161tetom.<\/p>\n

Namjerno ili ne, to je sinkronizirani napad: neprestano ali predano one\u010di\u0161\u0107ujemo javnu sferu preusmjeravanjem pa\u017enje na banalnosti koje stvaraju takozvane socijalne mre\u017ee, \u2018reality show-ovi\u2019, \u2018zvijezde\u2019 i sli\u010dni \u2013 trivijaliziranje sadr\u017eaja na\u0161ih \u017eivota. U isto vrijeme te\u0161ko one\u010di\u0161\u0107ujemo biosferu (vodu, zemlju, zrak i bli\u017ei svemir) nerazgradivim i\/ili toksi\u010dnim, \u010dvrstim ili aerosolnim, radioaktivnim \u010desticama i bukom \u2013 nepovratno nanose\u0107i \u0161tetu na\u0161em stani\u0161tu. One\u010di\u0161\u0107ujemo i vrijeme, pretvaraju\u0107i ga u preko generacijsko ratno polje: na\u0161i opasni obrasci pona\u0161anja mogli bi zape\u010datiti sudbinu nebrojenih generacija i vrsta koje imaju do\u0107i. Ne \u010dudi onda \u0161to na\u0161a korozivna asertivnost ima (vremensko-prostorne) paralele: acidifikacija oceana (pojava kiselosti oceana) i brutalizacija ljudskih odnosa, kao i njihovo zaglu\u0161ivanje, samo su lice i nali\u010dje. Ono \u0161to je dru\u0161tvena sfera za dru\u0161tvo to je biosfera za sami \u017eivot na Zemlji: (vremensko-prostorni \u2013 sadr\u017eajno-formalni) okvir u kojem \u017eivimo.<\/p>\n

Izgleda da svoj prostor (linearno posjedovanje) pla\u0107amo na\u0161im vremenom (budu\u0107no\u0161\u0107u). Stoga, ova kriza ne mo\u017ee biti ekolo\u0161ka, kao \u0161to nikad nije bila ni financijska ili sigurnosna (rat teroru) \u2013 ova kriza nedvojbeno je moralnog karaktera. To je kriza spoznajnog deficita, koju pro\u017eivljavamo u muci poricanja!<\/p>\n

\u03a0\u03ac\u03bd\u03c4\u03b1 \u03c1\u03b5\u03b9 (panta rei)<\/strong><\/p>\n

Priroda se ne mijenja. Promjena (kao kozmi\u010dka konstanta) sama je priroda. Ipak, \u010dak je i Heraklit znao da ta sila nije eruptivna i destruktivna (eksplozivna, izgaraju\u0107a i polariziraju\u0107a), nego uvijek postupna i konstruktivna (holisti\u010dka, inkluzivna i implozivna).<\/p>\n

Propadamo, povla\u010dimo se i nestajemo na svim podru\u010djima i unutar svakog organskog (morskog i kopnenog) ili anorganskog (tlo, ledenjaci, voda, polarne kape, itd.) sistema. Za ozbiljne, goru\u0107e (ugljikovodi\u010dne) probleme planeta, ljudska vrsta treba hitan i trajan konsenzus koji podrazumijeva hrabrost, izvrsnost, viziju i kreativnost. Sve ovo ne\u0107e nastati iz straha od prisilne (kozmeti\u010dkim preinakama dru\u0161tva, strogo\u0161\u0107u, financijskom lu\u0111a\u010dkom ko\u0161uljom) daljnje militarizacije na\u0161ih dru\u0161tava koju uzrokuje ubrzano su\u010deljavanje s onim \u0161to zovemo \u2018ratom protiv terora\u2019, nego iz univerzalnog pristanka svih da se uskladi zajedni\u010dki planetarni cilj. Sve to mo\u017ee u\u010diniti spoznajni um.<\/p>\n

Zapo\u010dnimo globalni rat protiv terora \u2013 ali ovaj put \u2013 protiv terora globalnog ekolo\u0161kog holokausta koji je uzrokovala kriza spoznajnog deficita.<\/p>\n

S engleskog preveo: Hrvoje Vranje\u0161<\/p>\n

Literatura:<\/p>\n

1.Ki-moon, B. (2015), Remarks to the opening of the High-Level session of the COP21, December 7, 2015, UNIS (Office of the Spokesperson of the UN SG)<\/address>\n
2.Chomsky, N. (2010), Human Intelligence and the Environment, University of North Caroline, Chapel Hill (Paper)<\/address>\n
3.Sagan, C. (1980), Cosmos Random House, NY \/Carl Sagan Productions Inc. (page: 109)<\/address>\n
4.Dresner, S. (2002), The Principle of Sustainability, EarthScan London<\/address>\n
5.Smith, L.C. (2010), The World in 2050 \u2013 Four Forces Shaping Civilization\u2019s Northern Future, Dutton (by Penguin group)<\/address>\n

Prometej.ba<\/a>\/Modern diplomacy<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova kriza ne mo\u017ee biti ekolo\u0161ka, kao \u0161to nikad nije bila ni financijska ili sigurnosna (rat teroru) \u2013 ova kriza nedvojbeno je moralnog karaktera. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":195598,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-195597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195597\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/195598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}