{"id":195130,"date":"2015-12-14T08:00:34","date_gmt":"2015-12-14T07:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=195130"},"modified":"2015-12-13T23:28:23","modified_gmt":"2015-12-13T22:28:23","slug":"klima-nije-spasena-u-parizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/14\/klima-nije-spasena-u-parizu\/","title":{"rendered":"Klima nije spa\u0161ena u Parizu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

\"MarinaU svijetu u kojem me\u0111unarodni dogovori redom padaju – konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice – vjerovati da \u0107e jedna neobvezuju\u0107a lista \u017eelja potaknuti iste dr\u017eave koje ve\u0107 kr\u0161e me\u0111unarodne ugovore da se pona\u0161aju altruisti\u010dno i da vlastite interese podrede interesima op\u0107eg dobra, je ne\u0161to \u0161to mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.<\/p>\n

Butan, mala zemlja u dalekim Himalajama, siroma\u0161na prema standardima kojima mjerimo materijalno bogatstvo, klimatski je najpozitivnija dr\u017eava svijeta, neutralizira \u010dak tri puta vi\u0161e C02 nego \u0161to ga ispu\u0161ta. Za to su zaslu\u017ene njene \u0161ume, ali i \u017eivotni standard njihovih stanovnika koji je daleko od zapadnog. Me\u0111utim, Butan ne planira pove\u0107avati \u017eivotni standard svojih stanovnika sje\u010dom \u0161uma ili sli\u010dnim aktivnostima, ve\u0107 prelaskom na sto posto organsku poljoprivredu primjerice, cilja na nula emisija CO2, planira te\u0161ko oporezivati vo\u017enju osobnim automobilima. Butan je u cijeloj ekolo\u0161koj sapunici o klimatskim pregovorima onaj nasmije\u0161eni hipi kojeg okupljeni zapadnjaci u odijelima ne razumiju. Njegovi pregovara\u010di su \u010desto odjeveni u naran\u010daste budisti\u010dke odore i obrijanih glava. Nije ih te\u0161ko opaziti.<\/p>\n

Mo\u017eda vam zvu\u010di naivno, mo\u017eda vam zvu\u010di kao ne\u0161to \u0161to ne pripada ovom vremenu, mo\u017eda mislite da je to utopijska pri\u010dica, mo\u017eda vam je malo i ki\u010dasta. Problem je u tome \u0161to bi se upravo tako trebala pona\u0161ati ve\u0107ina dr\u017eava svijeta da se postigne zna\u010dajan napredak u usporavanju klimatskih promjena.<\/p>\n

Takav svijet koji je potreban da se uspore klimatske promjene je svijet u kojem se ne mjeri rast BDP-a kao mjerilo uspjeha, u kojem se prihva\u0107a i prilago\u0111ava \u010dinjenici da beskona\u010dni rast na ograni\u010denom planetu nije mogu\u0107. To je svijet u kojem \u0107e fosilna goriva ostati u zemlji. To je svijet u kojem ljudima nije dostupna gomila stari koje ne trebaju. Svijet u kojem ljudi prihva\u0107aju sebe kao jedan dio prirode.<\/p>\n

No, problem s ostvarivanjem umno\u017eavanja Butana je taj \u0161to bi za tako ne\u0161to korporacije i globalni biznis trebali promijeniti mjesto u cjelokupnom odnosu snaga u svijetu. Korporacije u takvom svijetu nemaju mo\u0107 kakvu sad imaju, a one ju nisu voljne pustiti. I politi\u010dari koji sjede u stolicama pojedinih dr\u017eava dok pregovaraju na UN-ovim summitima \u010desto predstavljaju korporacije, a ne dr\u017eave kao zajednice naroda. U Parizu su opet najve\u0107i sponzori ovog velikog skupa bile korporacije poput BNP-a, Sueza i Michelina.<\/p>\n

Ako uzmemo za primjer EU \u010dija smo dr\u017eava \u010dlanica, njeni politi\u010dki predstavnici govore o Uniji kao predvodniku u “ozelenjivanju”, o uspjesima u smanjivanju stakleni\u010dkih plinova. Me\u0111utim, EU istodobno pregovara sa SAD-om o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu TTIP-u koji je u suprotnosti s naporima da se prava prirode kao cjeline barem izjedna\u010de s pravima \u010dovjeka kao dijela prirode. Naime, \u010dak i slu\u017ebenoj procjeni utjecaja Europske komisije utjecaja TTIP-a je navedeno kako \u0107e ovaj sporazum negativno utjecati na bioraznolikost, prirodne resurse i okoli\u0161.<\/p>\n

TTIP preko mehanizma poput mehanizma za rje\u0161avanje sporova izme\u0111u investitora i dr\u017eava ISDS koji sad mijenja ime, ali sadr\u017eaj ostaje isti, cilja na to da upravo korporacijama da mo\u0107 da preko trgova\u010dkih sudova ru\u0161e nacionalne zakone. Pa tako i zakone koji \u0107e eventualno biti povezani s klimatskim pitanjima. TTiP nije jedini ovakav sporazum, na globalnoj se razini upravo donosi cijeli niz ovakvih trgova\u010dkih sporazuma koji ja\u010daju mo\u0107 korporacija. Tr\u017ei\u0161ni su mehanizmi opstali i u samom nacrtu pari\u0161kog sporazuma, mehanizmi poput tr\u017ei\u0161ta ugljika u kojima korporacije sretno plivaju.<\/p>\n

Zato je sporazum u Parizu samo jo\u0161 jedna medijska pri\u010da o optimizmu za koji nema mjesta. Nacrt o kojem su se u subotu ujutro zemlje \u010dlanice UN-a usuglasile navodi kao cilj zaustavljanje emisija na “\u0161to vi\u0161e ispod 2 stupnja s ciljanjem na 1,5 C do 2100.” no pojedina\u010dni doprinosi pojedinih dr\u017eava i dalje ostaju jednaki kao na po\u010detku i vode u svijet daleko iznad 3 C. U stvarnosti ovaj dogovor ne zna\u010di ni\u0161ta, jer nikoga ne obvezuje i ne govori kako \u0107e se deklamirani ciljevi posti\u0107i, tko \u0107e preuzeti odgovornost, tko \u0107e \u0161to odraditi u kojem roku. No, ovo je od po\u010detka bilo jasno u Parizu jer dr\u017eave na pregovore dolaze sa svojim doprinosima koje ne mijenjaju tijekom pregovora, a zbrojeni doprinosi nisu ni blizu onoga \u0161to je potrebno da se rast temperature zaustavi na 1,5 stupanj. Iako je pozitivan napredak, za brojne male oto\u010dne dr\u017eave i druge najranjivije dijelove svijeta, \u0161to se uop\u0107e kao granica spominje 1,5 C, to je ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 sada nevjerojatno te\u0161ko ostvarivo. Kako je na Twitteru upozorio klimatski aktivist Asad Rehman, 1,5 stupanj \u0107e svijet dose\u0107i ve\u0107 za 15 godina.<\/p>\n

Ishod je mo\u017eda najbolje sa\u017eeo Geoge Monbiot za Guardian: “U usporedbi s onim \u0161to je moglo biti, ovo je \u010dudo. U usporedbi s onim \u0161to je trebalo biti, ovo je katastrofa.” Ali to samo govori o stanju me\u0111unarodne politike, a ne o dogovoru samom.<\/p>\n

U svijetu u kojem me\u0111unarodni dogovori redom padaju, konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice, vjerovati da \u0107e jedna neobvezuju\u0107a lista lijepih \u017eelja potaknuti iste dr\u017eave koje ve\u0107 kr\u0161e me\u0111unarodne ugovore, da se pona\u0161aju altruisti\u010dno i da vlastite interese podrede interesima op\u0107eg dobra, nekih tamo \u017eednih afri\u010dkih seljaka ili stanovnika Kiribata, je ne\u0161to \u0161to mogu prodavati jedino mediji. Veliki mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.<\/p>\n

Klimatski dogovor u Parizu ne\u0107e spasiti svijet, kako optimisti\u010dno obe\u0107avaju naslovnice mainstream medija. U Parizu ovoga vikenda nije usvojen globalno obvezuju\u0107i klimatski sporazum. Okupljeni politi\u010dari postigli su, me\u0111utim, upravo ono po \u0161to su i do\u0161li, proizveli su tekst koji im je osigurao ovakve naslovnice, me\u0111utim, u stvarnosti, pari\u0161ki dogovor nikoga ne obvezuje na ni\u0161ta. Ono \u0161to ostaje i dalje je \u010dinjenica da zbrojene pojedina\u010dne odluke dr\u017eava vode planet u porast temperature od 3 C. \u010cak i to samo u slu\u010daju kad bi dr\u017eave stvarno ispunile ono \u0161to su obe\u0107ale, a povijesno se to nije pokazalo previ\u0161e sigurnim ishodom.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U stvarnosti, pari\u0161ki dogovor nikoga ne obvezuje na ni\u0161ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-195130","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=195130"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/195130\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=195130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=195130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=195130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}