{"id":194953,"date":"2015-12-11T09:02:18","date_gmt":"2015-12-11T08:02:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=194953"},"modified":"2015-12-11T09:02:18","modified_gmt":"2015-12-11T08:02:18","slug":"kazati-ne-razimu-ogranicene-slobode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/11\/kazati-ne-razimu-ogranicene-slobode\/","title":{"rendered":"Kazati NE ra\u017eimu ograni\u010dene slobode"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Massimo Villone<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-194954\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-300x220.jpg\" alt=\"massimo-villone\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/massimo-villone.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Kroz tri mjeseca se propisuju vrlo stroga ograni\u010denja prava i sloboda, po pravilima koja \u0107e se primijenjivati administrativnm mjerama, bez uplitanja sudaca. To izaziva poprili\u010dno jak utisak, jer se tako daje mogu\u0107nost snagama zadu\u017eenim za javni red i sigurnost, kao \u0161to su ministar unutarnjih poslova i prefekti, da odsada mogu narediti prisilan boravak, pra\u0107enje osoba, zabrane konntakata s licima, za koje se smatra da su sumnjiva, oduzimanje paso\u0161a, kao i zabranu kretanja, okupljanja, odr\u017eavanja sastanaka kao i raspu\u0161tanje udru\u017eenja (a ove mjere ostat \u0107e na va\u017enosti i po prestanku izvanrednog stanja).<\/p>\n<p>Mo\u017ee se posumnjati, da li je naoru\u017eati se tako nametljivom skupinom odbrambenih mjera u skladu sa Ustavom. Neke od tih odredbi ve\u0107 su postojale u Zakonu, na koji se ove mjere pozivaju, jo\u0161 iz 1955 godine, a taj je zakon dat na odobrenje Conseil constitutionnel (Ustavnog savjeta) Parlamenta 1985, na zahtjev opozicije, sa tra\u017eenjem produ\u017eetka izvanrednog stanja, koje je u to doba vrijedilo za Novu Kaledoniju. Tada je stavjena primjedba, da za taj zakon ne postoji ustavno utemeljenje, i da se smije pozivati na Ustavni poredak samo u slu\u010daju Opsadnog stanja. S odlukom 85-187 DC od 25.01.1985 Conseil (Savjet) je ipak dao zeleno svjetlo odredbama, proglasiv\u0161i potpuno va\u017ee\u0107om predlo\u017eenu formulaciju.<\/p>\n<p>Danas se tim odredbama dodaje jo\u0161 i mogu\u0107nost pretresa prostorija u bilo koji dnevni ili no\u0107ni sat, uklju\u010div\u0161i i pretres stana, ukoliko postoje \u201cozbiljni razlozi za sumnju da to mjesto posje\u0107uju lica, \u010dije pona\u0161anje predstavlja prijetnju za sigurnost i javni red\u201d (\u010dlan 11, kako je sada prera\u0111en).<\/p>\n<p>Da bi vas pretresli, mogao bi biti dovoljan va\u0161 ku\u0107ni prijatelj, koji je u pismenom kontaktu ili na social-u sa nekom osumnji\u010denom osobom. Iz toga su izuzeta mjesta \u201ckojima parlamentarni mandat\u201d dozvoljava djelovanje, a u njih se ubraja profesionalna aktivnost advokata, sudskih namje\u0161tenika i novinara. Pretres uklju\u010duje integralnu kopiju memorije mobilnih telefona, kompjutera i aparata s njima povezanih, mada na daljinu.<\/p>\n<p>To je kao kopija uzeta iz Velikog brata. No nije vjerojatno da \u0107e se preina\u010diti odredbe propisa iz 1985, ukoliko do tako ne\u010deg i do\u0111e.<\/p>\n<p>U otvorenoj protutendenciji s tim mjerama jeste ukidanje kontrole \u0161tampe i informacija, predvi\u0111enih zakonom 55-385.<\/p>\n<p>No neki instrument se odbacuje, kad nema vi\u0161e svrhe. Glas terorista probija se svuda, ne preko sredstava informiranja odnosno sredstava komunikacije, ve\u0107 preko najsofisticiranijih tehnolo\u0161kih instrumenata virtualng svijeta. Francuska je ve\u0107 nakon doga\u0111aja u Charles hebdo primijenila na informiranje zakon 912 od 24 jula 2015, vrlo restriktivan. Radi se o propisima o prislu\u0161kivanju, sve do pra\u0107enja i zatvaranja internet sajtova, i do postavljanja \u201ccrnih kutija\u201d kod upravlja\u010da tim sajtovima, a one filtriraju svaku komunikaciju.<\/p>\n<p>A sve se to mo\u017ee u\u010diniti bez intervencije suca.<\/p>\n<p>Taj zakon nije samo usmjeren na borbu protiv terorizma, ve\u0107 isto tako poslu\u017eit \u0107e da za\u0161titi vrlo \u0161irok spektar strate\u0161kih interesa (vidi \u010dlan 2). Samo za mali broj ograni\u010denih profila Conseil constitutionnel \u2013 Ustavni Savjet \u2013 potvrdio je njihovu neustavnost (dec. 2015-713 od 23.07 2015). Istovremeno su se \u010dule vrlo o\u0161tre primjedbe o \u0161pijuniranju, po modelu \u201cPatriot Act\u201d-a i po modelu NASE, te o su\u0161tinskoj neustavnosti tih propisa<\/p>\n<p>Treba nas navesti na razmi\u0161ljanje \u010dinjenica, kako danas zakon o izvanrednom stanju prolazi uz bitno \u0107utanje kritike i bez ikakvog otpora, uz op\u0107i pristanak javnog mnijenja.<\/p>\n<p>Sve pobije\u0111uje zahtjev za sigurno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Isti vjetar pu\u0161e i u Italiji.<\/p>\n<p>Prema ispitivanju javnog mnijenja raste broj onih koji bi zamijenili postoje\u0107a prava za sigurnost. To je razumljiva no vrlo opasna te\u017enja. Svi tvrde kako \u017eele zadr\u017eati na\u0161 model \u017eivota. Isklju\u010divo jam\u010denje tih prava i sloboda predstavlja onu nevidljivu mre\u017eu, koja \u010dini na\u0161 model \u017eivotnim i omogu\u0107ava njegovo postojanje.<\/p>\n<p>Znamo da nitko i ni\u0161ta ne mo\u017ee rizik svesti na nulu.<\/p>\n<p>Moramo jasno i glasno ustvrditi, kako bi u Italiji zakon poput ovog francuskog bio neustavan. On bi nasilno prekr\u0161io rezerve u zakonu i rezerve u jurisdikciji \u2013 izricanju prava. A te rezerve predstavljaju su\u0161tinske garancije putem kojih je mo\u0107 vlade i mo\u0107 administrativnih organa vlasti precizno ograni\u010dena, bilo samim formulacijama prava, bilo njegovom primjenom.<\/p>\n<p>Na ograni\u010denja prava i sloboda mora pristati izabrani Parlament; sudac mora biti taj \u2013 autonoman, nezavisan i nepristran \u2013 koji \u0107e prosuditi vrijednost konkretnih ograni\u010davaju\u0107ih odredbi.<\/p>\n<p>Ustavno ograni\u010denje izme\u0111u arbitrarnog i legalnog mora se uvijek odr\u017eati. Mo\u017ee se \u2013 a to zna\u010di mora se \u2013 uva\u017eavati legalnost, a da se pri tom ne smanji djelatnost slu\u017ebi intelligence (obavje\u0161tajnih slu\u017ebi).<\/p>\n<p>Historija na\u0161e zemlje ve\u0107 je bila suo\u010dena s tenzijama koje su se odnosile na prava i slobode. Bilo je to kad se radilo o zakonima o terorizmu u Italiji, o mjerama predostro\u017enosti, o nasilju na stadionma. Ustavni sud je u cjelini dopustio slobodu dono\u0161enju zakona, ali se mo\u017ee kazati, kako su ipak \u010dvrsto zadr\u017eali kormilo u rukama.<\/p>\n<p>Mora se dr\u017eati pravac.<\/p>\n<p>Tri mjeseca Francuska \u0107e biti zemlja pod nadzorom. Zemlja sumni\u010denja. Zatim \u0107e se vidjeti. U Nacionalnom Parlamentu sugerirano je da izvanredno stanje postane dio op\u0107eg prava: op\u0107eg prava na izvanredno stanje, stoga \u0161to \u0107e postoje\u0107a prijetnja potrajati du\u017ee od sada dopu\u0161tenog vremenskog ograni\u010denja. I to je vrlo vjerojatno.<\/p>\n<p>No nikad ne se ne smije zaboraviti da je vrlo lako naviknuti se na re\u017eim ograni\u010dene slobode.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/noviplamen.net\/2015\/12\/10\/kazati-ne-razimu-ogranicene-slobode\/\" target=\"_blank\">Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li je problem slobode pravi\u010dna cijena sigurnosti?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":194954,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-194953","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194953"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194953\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/194954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}