{"id":194807,"date":"2015-12-09T08:26:11","date_gmt":"2015-12-09T07:26:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=194807"},"modified":"2015-12-09T08:28:08","modified_gmt":"2015-12-09T07:28:08","slug":"pravi-teroristi-bliskog-istoka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/09\/pravi-teroristi-bliskog-istoka\/","title":{"rendered":"Pravi teroristi Bliskog Istoka?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Dana E. Abizaid<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-194808\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/bus_obama-300x220.jpg\" alt=\"bus_obama\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Kako je veliki ameri\u010dki odvjetnik i dr\u017eavnik John Adams zabilje\u017eio: &#8220;\u010cinjenice su tvrdoglava stvar&#8221;.<\/p>\n<p>Svi\/e koji obra\u0107aju pa\u017enju na \u010dinjenice vezane uz bombardiranje bolnice Lije\u010dnika bez granica u afganistanskom gradu Kunduzu 3. listopada od strane SAD-a, mogli\/e bi zaklju\u010diti da taj \u010din nije bio slu\u010dajnost, ve\u0107 ciljani napad. Za dolazak do ovog zaklju\u010dka, potrebno je napustiti vjerovanje da su namjere SAD-a uvijek dobronamjerne, dok su tragedije poput napada u Kunduzu naprosto slu\u010dajnosti koje se neizbje\u017eno doga\u0111aju u okrilju rata. Jo\u0161 va\u017enije, takav zaklju\u010dak bi zahtijevao spoj dviju rije\u010di koje bi mainstream mediji u SAD-u smatrali apsurdnim: zapadnja\u010dki terorizam. Malo je vjerojatno da bi takvo novinarsko bogohuljenje uop\u0107e uzeli u obzir.<\/p>\n<p>No, jesu li trebali? Ve\u0107 i kratak uvid u doga\u0111aje tijekom posljednjih 16 godina otkriva velik broj sjajnih &#8216;pogre\u0161ki&#8217; u ameri\u010dkim bomba\u0161kim kampanjama. Ipak, takvi su napadi uspje\u0161no spremljeni ispod tepiha nakon \u0161to su ameri\u010dka Vlada i mediji izjavili kako je rije\u010d o &#8216;pogre\u0161kama&#8217;. Je li mogu\u0107e da su sve to zaista bile samo pogre\u0161ke?<\/p>\n<p>Uzmimo za primjer NATO bombardiranje kineske ambasade u Beogradu 1999. godine. Tada\u0161nji predsjednik Bill Clinton i direktor CIA-e George Tenet, ponavljali su slu\u017ebenu izjavu NATO-a da je bombardiranje bilo slu\u010dajno. Ministar obrane, William Cohen, tvrdio je: &#8220;Jedan od na\u0161ih aviona je napao pogre\u0161nu metu jer su upute za bombardiranje bile temeljene na zastarjelim mapama&#8221;. Skepti\u010dni promatra\u010di\/ice, uklju\u010duju\u0107i same Kineze\/kinje, bili\/e su vi\u0161e zainteresirani\/e za \u010dvrste dokaze. To je dovelo do tvrdnji da je napad bio planirana osveta za poku\u0161aje Kineza da se domognu stealth tehnologije od Srba, koji su ranije tijekom rata sru\u0161ili stealth zrakoplov. Slu\u017ebena izjava kineske vlade je glasila: &#8220;Ne vjerujemo da je ambasada bombardirana zbog gre\u0161ke sa zastarjelim mapama&#8221;.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jednu \u010dinjenicu u &#8216;slu\u010dajnim&#8217; bombardiranjima SAD-a zabilje\u017eio je New York Times u listopadu 2001. godine. U Timesu je pisalo: &#8220;Ameri\u010dki ratni zrakoplovi su bombardirali i uni\u0161tili velik dio istog kompleksa Crvenog kri\u017ea u Kabulu koji su napali 10 godina ranije, gre\u0161ka koju je Pentagon no\u0107as po\u010dinio, izjaviv\u0161i da je do nje do\u0161lo stoga \u0161to su vojni planeri odabrali pogre\u0161nu metu&#8221;. Da je takva &#8216;pogre\u0161ka&#8217; po\u010dinjena od strane druge tehnolo\u0161ki superiorne vojske, poput ruske ili kineske, zasigurno bi bila zabilje\u017eena kao teroristi\u010dko bombardiranje. Me\u0111utim, ameri\u010dka vlada i mediji tvrdili su kako je rije\u010d o &#8216;gre\u0161ki&#8217; pa je tako i bilo. Doga\u0111aj je izazvao malo protesta i ni\u0161ta dodatnog pra\u0107enja.<\/p>\n<p>Sljede\u0107e godine je ameri\u010dka vojska &#8216;slu\u010dajno&#8217; bombardirala afganistansko vjen\u010danje i usmrtila 30 civila u provinciji Uruzgan. Ta je godina je op\u0107enito bila lo\u0161a za ameri\u010dka &#8216;slu\u010dajna&#8217; bombardiranja u Uruzganu. Prema Guardianu, u sije\u010dnju te godine 16 gostiju afganistanskog vjen\u010danja je ubijeno u jo\u0161 jednom ameri\u010dkom bombardiranju te provincije. Talibanski vo\u0111a Mullah Muhammad Omar rodom je bio upravo od tamo. U vrijeme bombardiranja, SAD su bile frustrirane zbog \u010dinjenice da nisu ispunile svoj cilj zarobljavanja Omara i njegovog talibanskog gosta, Osame bin Ladena. Me\u0111utim, ukoliko bi netko zaklju\u010dio da su bombardiranja u Uruzganu bila \u010din osvete, od strane mainstream medija bi bio progla\u0161en ludim, unato\u010d jasnom presedanu postavljenom u Dresdenu, Tokyju i Hanoiju.<\/p>\n<p>Nedugo nakon invazije u Iraku 2003. godine, ameri\u010dka je vojska &#8216;slu\u010dajno&#8217; ubila troje novinara u Bagdadu u hotelu Palestina, za koji je New York Times zabilje\u017eio da je &#8220;sjedi\u0161te ve\u0107ine me\u0111unarodnih novinara&#8221;. Ameri\u010dka je vojska tvrdila da su provodili raketne napade u blizini hotela. Svjedok, reporter Sky Televizije David Chater, izjavio je da nije \u010duo pucnjavu iz smjera hotela prije nego \u0161to su ameri\u010dki tenkovi napali. U poku\u0161aju da uvjeri ameri\u010dku javnost o dobronamjernosti vojske, ameri\u010dki pukovnik Vincent K. Brooks je izjavio: &#8220;Novinari nisu meta ove koalicije&#8221;.<\/p>\n<p>U srpnju 2007. godine je putem Wikileaksa otkriven incident u kojem su ameri\u010dki vojni helikopteri u Bagdadu ubili dvojicu Reutersovih novinara i desetero drugih \u017ertava, nakon \u0161to su &#8216;slu\u010dajno&#8217; zamijenili kameru jednog od novinara za RPG. Kasniji izvje\u0161taj Pentagona je isticao da piloti nisu mogli procijeniti da novinari nisu pobunjenici. Video s Wikileaksa svakako dovodi u pitanje taj izvje\u0161taj.<\/p>\n<p>Trenutno, u okru\u017eenju u kojem su mnoge &#8216;pogre\u0161ke&#8217; dovele do smrti civila, ameri\u010dka vojska nastavlja nerazumno kori\u0161tenje dronova protiv &#8216;terorista&#8217; temeljem upitnih dokaza. Prema podacima Ureda za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, predsjednici Bush i Obama su naredili ubojstva 2449 do 3949 pojedinaca, uklju\u010duju\u0107i 423 do 962 civila i \u0161est Amerikanaca bez propisanog zakonskog postupka. 172 do 207 djece je bilo \u017ertvama tih ubojstava. Me\u0111utim, ameri\u010dka javnost rijetko \u010duje o tim &#8216;pogre\u0161kama&#8217; ukoliko &#8216;zna\u010dajni&#8217; ljudi, poput zapadnjaka, nisu \u017ertve.<\/p>\n<p>Bilo bi naivno vjerovati da se pogre\u0161ke ne doga\u0111aju u \u017earu borbe. No povijesne \u010dinjenice, kao i nedavno otkrivene \u010dinjenice o nedavnom bombardiranju Kunduza, prora\u010dunato ukazuju na namjeru, a ne nevine pogre\u0161ke.<\/p>\n<p>Mo\u017eda bi ameri\u010dki mediji trebali uzeti u obzir pitanja koja je kineski ambasador Li Zhaoxing postavio 1999. godine, kada je upitan za\u0161to misli da je SAD namjerno ubio kineske gra\u0111ane\/ke u Beogradu. Zhaoxing je odgovorio: &#8220;Pitajte svoje ljude. Pitajte svoje du\u017enosnike. Pitajte svoje stru\u010dnjake. Ako oni sami sebe upitaju, ozbiljno, iskreno, vjeruju li sami da je ovo naprosto slu\u010dajnost?&#8221;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.libela.org\/prozor-u-svijet\/6847-pravi-teroristi-bliskog-istoka-amerika-bi-trebala-pogledati-u-zrcalo\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako je veliki ameri\u010dki odvjetnik i dr\u017eavnik John Adams zabilje\u017eio: &#8220;\u010cinjenice su tvrdoglava stvar&#8221;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-194807","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194807"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194807\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}