{"id":194693,"date":"2015-12-07T09:39:28","date_gmt":"2015-12-07T08:39:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=194693"},"modified":"2015-12-07T09:40:08","modified_gmt":"2015-12-07T08:40:08","slug":"religijske-ideologije-su-najopasnije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/12\/07\/religijske-ideologije-su-najopasnije\/","title":{"rendered":"Religijske ideologije su najopasnije"},"content":{"rendered":"
\"Drago<\/address>\n
Drago Boji\u0107 franjevac je franjeva\u010dke zajednice Bosne Srebrene. Titulu doktora stekao je 2009. godine na Teolo\u0161kom fakultetu sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, na temu medija. Nekada\u0161nji je profesor na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu i urednik nekad vrlo cijenjenog franjeva\u010dkog mjese\u010dnog magazina \u201cSvjetlo rije\u010di\u201d.<\/address>\n
S te du\u017enosti ga je 2013. razrije\u0161io vrh Rimokatoli\u010dke crkve u BiH, zbog neslaganja s njegovim stavovima o politizaciji religije. Fra Drago Boji\u0107 direktor je Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) \u2013 \u201cZajedno\u201d u Sarajevu, a trenutno je baza njegovog rada i djelovanja u Jajcu.<\/address>\n
Za razgovor s fra Dragom Boji\u0107em mnogo je povoda \u2013 pitanja religije i vjere, njihove zloupotrebe, kako na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, tako na tlu Europe i \u0161ire. Njegovi pogledi vjeru rasvjetljavaju iz onih uglova koji su naj\u010de\u0161\u0107e posve zamagljeni ili nevidljivi.<\/address>\n

Vjerske parade<\/strong><\/p>\n

    \n
  • U ljudskoj je svijesti naj\u010de\u0161\u0107e se pitanja i odgovori vjere uzimaju \u201czdravo za gotovo\u201d, na sve\u0107enike i ostala slu\u017ebena crkvena lica gleda kao na osobne posrednike izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, koji to zaslu\u017euju svojom bezgrje\u0161no\u0161\u0107u. Vjera i sve oko nje prihva\u0107aju se najve\u0107im dijelom kao zgotovljena ideologija, prema kojoj ne smije biti sumnji, i ti su momenti ono \u0161to crkva i njeni slu\u017ebenici velikim dijelom zloupotrebljavaju, u svrhe prizemnih, ne duhovnih ciljeva\u2026<\/li>\n<\/ul>\n

    \u2013 Vjera koja ne dopu\u0161ta pitanja je sterilna, zarobljavaju\u0107a, bez duha, u kona\u010dnici i opasna vjera. Religijske zajednice koje ne propituju svoja vjerovanja, koje ne dovode u pitanje svoje dogme, u\u010denja, zakone i propise, tako\u0111er mogu postati opasne po \u010dovjeka. U vjeri ne bi smjelo postojati ni jedno pitanje koje se ne smije postaviti, a trebalo bi postavljati ba\u0161 ona najte\u017ea pitanja.<\/p>\n

    U vjeri nijedno pitanje nije \u201czauvijek\u201d odgovoreno, na svako pitanje uvijek iznova treba odgovarati. Vjera ne \u017eivi od dogmi, u\u010denja, paragrafa, formula, liturgija i rituala. Ona \u017eivi od pitanja i poku\u0161aja da se na njih \u017eivotno odgovori.<\/p>\n

      \n
    • Kada vi ka\u017eete \u201cvjera je okovana religijski\u201d, \u0161to bi to zapravo zna\u010dilo \u2013 da je onaj tko \u017eeli vjerovati u ne\u0161to vi\u0161e unaprijed determiniran religijskim okvirima koji mu se tu name\u0107u?<\/li>\n<\/ul>\n

      \u2013 Najve\u0107i broj ljudi svoju vjeru duguje drugima \u2013 obitelji, prijateljima, vjerskoj zajednici kojoj pripadaju. Zajednica na pojedinca prenosi svoju tradiciju i obi\u010daje, svoje religijske prakse i propise i u tome ima i ljepote i smisla. Kada se vjera zadr\u017ei samo na tom stadiju i ne \u017eeli u\u010diniti ve\u0107i napor, onda se mo\u017ee dogoditi da bude \u201creligijski okovana\u201d.<\/p>\n

      Takva vjera je odvojena od stvarnog \u017eivota i ona je u prakti\u010dnom smislu \u010desto negacija onoga \u0161to se usnama ispovijeda i navije\u0161ta. Vjera mora biti slobodni i dogovorni \u010din pojedinca i morala bi se \u201copravdati\u201d pred drugima, ljudskim, humanim razlozima.<\/p>\n

        \n
      • Na raznim javnim priredbama na kojima sudjeluju i predstavnici crkve, a zasigurno i na nekim vrstama bo\u017ejih slu\u017ebi, mogu se \u010duti sve\u0107enici koji se pozivaju na to da \u201cgovore u ime\u201d odre\u0111enog vrhovnog entiteta, da ih je on osobno ovlastio da ka\u017eu odre\u0111ene stvari… U tijeku stra\u0161nih doga\u0111aja u Francuskoj mogli smo \u010duti kako oru\u017eani napada\u010di na nedu\u017ene civilne \u017ertve ka\u017eu da im je vrhovni entitet osobno nalo\u017eio da u\u010dine krvave pohode.<\/li>\n<\/ul>\n

        \u2013 Cijela povijest religija prepuna je vjerskog fanatizma i svih mogu\u0107ih oblika patologije i oboljenja koji se pokrivaju bo\u017eanskim autoritetom. U svakoj religiji postoje zastra\u0161uju\u0107a, uznemiruju\u0107a i \u0161okantna vjerovanja i vjerske prakse. Zalu\u0111enih i religijski oboljelih samoprozvanih zemaljskih mandatara nebeskog gospodara imate u svakoj religiji i posvuda u svijetu.<\/p>\n

        U posljednje vrijeme u centru pozornosti je islamska religija i stra\u0161no zlo koje \u010dine pripadnici te religije, ubijaju\u0107i nevine ljude i nanose\u0107i veliku \u0161tetu muslimanima diljem svijeta, jer ih se na taj na\u010din stigmatizira i izru\u010duje mr\u017enji i preziru svijeta. No, ni u ovom slu\u010daju kao ni u slu\u010daju drugih religija, nije samo rije\u010d o \u201clu\u0111acima\u201d i vjerskim fanaticima koji zloupotrebljavaju religiju. U svakoj religiji je najve\u0107i problem u njoj samoj, u njezinim u\u010denjima, vjerovanjima, tradiciji i obi\u010dajima. Religija po sebi nije dobra i to je \u010dinjenica koja vrijedi za sve religije ovoga svijeta. Vjerski fanatici \u201cne padaju s neba\u201d, oni se ra\u0111aju, odrastaju i stvaraju u srcu odre\u0111ene religije i hrane se njezinim rezervoarom mr\u017enje, prezira i nepodno\u0161ljivosti prema drugima.<\/p>\n

          \n
        • Religija je ne\u0161to \u0161to pripada vrlo intimnom podru\u010dju \u010dovjekovom, me\u0111utim ona je s tog podru\u010dja, rastom nacionalizma i ratovima tijekom 90-ih, dovedena na dru\u0161tvenu pozornicu, gdje joj nije mjesto. Vi puno govorite o toj zlouporabi, o potrebi da se religija odvoji od politike, jer se tu \u010dine i u\u010dinjene su ogromne \u0161tete. Religija gubi svoju svetost, a \u010dovjek koji se izdaje za vjernika gubi mogu\u0107nost unutarnjeg rasta i traganja za visokim i va\u017enim spoznajama?<\/li>\n<\/ul>\n

          \u2013 Religija pripada javnoj sferi, preciznije kazano, ona naprosto mora pripadati javnoj sferi. Pitanje je koje joj mjesto pripada, koliko religije treba biti u javnosti i kako pojedince i na\u0161a dru\u0161tva za\u0161tititi od svakodnevnog (pseudo)religijskog terora.<\/p>\n

          \u017divimo u vremenu vjerskih parada i manifestacija i \u0161to je vi\u0161e javnih vjerskih manifestacija, \u0161to je vi\u0161e \u201cvelike, narodne, nacionalne, entitetske, politi\u010dke vjere\u201d to je te\u017ee sa\u010duvati osobnu vjeru \u2013 malu, krhku, nenametljivu, skrovitu, strpljivu, suzdr\u017eanu, radosnu vjeru u kojoj je polo\u017eeno blago \u017eivota \u2013 a to su uvijek drugi ljudi, njihovi \u017eivoti, njihovo dobro i njihova sre\u0107a.<\/p>\n

          Religija bez Boga<\/strong><\/p>\n

            \n
          • Vidimo da se religijsko instrumentalizira u svijetu danas na ubojit na\u010din, kao \u0161to se nerijetko instrumentaliziralo i tijekom ratova u biv\u0161oj Jugoslaviji 90-ih. Kako vi, kao \u010dovjek vjere, gledate na aktualna doga\u0111anja, kada se oru\u017eje i ubijanje izjedna\u010davaju s ljubavlju prema Bogu, i kada se \u017eivoti dovode u situacije strepnje, pa time i tihe ili poja\u010dane mr\u017enje prema odre\u0111enoj vjeri?<\/li>\n<\/ul>\n

            \u2013 Ne svi\u0111a me se izraz \u201c\u010dovjek vjere\u201d, a mislim da s tim treba biti oprezan pogotovo danas jer on mo\u017ee biti pokri\u0107e za zlo, prazninu i totalnu odsutnost smisla. Za koga se sve danas ne ka\u017ee da su \u201cljudi vjere\u201d: za ratne zlo\u010dince, za ljude koji su podr\u017eavali ili podr\u017eavaju zle re\u017eime, za mnoge vjerske slu\u017ebenike koji kao \u201cljudi vjere\u201d patolo\u0161ki mrze druge i druga\u010dije, ali i svoje kad druga\u010dije misle i kad im smetaju.<\/p>\n

            Upravo oni ljudi koji za sebe rado vole re\u0107i da su \u201cljudi vjere\u201d znaju \u010diniti velika zla i pritom jo\u0161 i Boga uzimati za saveznika. Takvi \u201cljudi vjere\u201d vjeruju u Boga smrti, Boga ratnog zlo\u010dina, Boga terorizma, Boga kaosa, Boga mrzitelja ljudi, u Boga koji prezire bolesne, slabe, neza\u0161ti\u0107ene, nezaposlene, prevarene, oplja\u010dkane. Preziru\u0107i i mrze\u0107i ljude, prezire se i mrzi Boga, jer Bog nije prezreo ljude, nego je radi njih postao \u010dovjekom, kako se \u010desto nagla\u0161ava u kr\u0161\u0107anskoj teologiji, ali rijetko ozbiljno povjeruje u to.<\/p>\n