![\"granatirao-Dubrovnik\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/granatirao-Dubrovnik.jpg\")
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u \u2013 DOCUMENTA podsje\u0107aju da je 6. decembra prije 24 godine posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.<\/p>\n
Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Me\u0111unarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno o\u0161te\u0107eno staro jezgro grada pod za\u0161titom UNESCO. Devetomjese\u010dna opsada Dubrovnika zapo\u010dela je 1. oktobra 1991. godine, pi\u0161e u zajedni\u010dkom saop\u0161tenju.<\/p>\n
Za ratne zlo\u010dine izvr\u0161ene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) osu\u0111ene su do sada samo dvije osobe, biv\u0161i general JNA, Pavle Strugar i njemu podre\u0111eni komandant Miodrag Joki\u0107, i to pred me\u0111unarodnim sudom \u2013 Ha\u0161kim tribunalom.<\/p>\n
S druge strane, op\u0161te je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog podru\u010dja izvr\u0161eni brojni ratni zlo\u010dini prema civilnom stanovni\u0161tvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uni\u0161tavanja i plja\u010dke imovine.<\/p>\n
Dr\u017eavni zvani\u010dnici Crne Gore prihvatili su ve\u0107 odgovornost za plja\u010dku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o od\u0161teti zbog opreme oduzete dubrova\u010dkom aerodromu.<\/p>\n
Da bi mogli biti sigurni da se ovakav ratni pir ne\u0107e ponoviti, ponovo pozivamo Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore i Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske da preispitaju do sada prikupljene dokaze i u\u010dine ve\u0107i napor da se prikupe dodatni dokazi i procesuiraju ratni zlo\u010dini koji su nesumnjivo izvr\u0161eni na dubrova\u010dkom rati\u0161tu. Ka\u017enjavanje za zlo\u010dine, osim \u0161to svjedo\u010di o prihvatanju vladavine prava, obezbije\u0111uje istinsko suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i sprije\u010davanje da se ona ponovi, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n
240 dana gra\u0111ani i gra\u0111anke Dubrovnika \u017eivjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a vi\u0161e od \u010detiri mjeseca proveli su u skloni\u0161tima. Na podru\u010dju Konavala, \u017dupe Dubrova\u010dke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uni\u0161tavale su selo za selom, ru\u0161e\u0107i, plja\u010dkaju\u0107i i pale\u0107i civilne objekte. Dio stanovni\u0161tva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mje\u0161tani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bile\u0107i u BIH. Od posljedica rata na dubrova\u010dkom podru\u010dju stradalo je 116 civila\u037e poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zato\u010dene su u logorima Morinj i Bile\u0107a, prognano je 33 hiljade osoba i uni\u0161ten 2.071 stambeni objekat.<\/p>\n
U Crnoj Gori je, donekle, shva\u0107eno kolika je gre\u0161ka i tragedija u\u010dinjena u dubljem dru\u0161tvenom smislu, ali nije do\u0161lo do procesa lustracije. I sam proces evropskih integracija ne\u0107e mo\u0107i da se izvede do kraja, dok se procesi za ratne zlo\u010dine, koji ne zastarijevaju, ne dovedu na nivo na kome je mogu\u0107e utvrditi krivi\u010dnu odgovornost. \u010cinjenica je da do danas, nakon punih 24. godine od po\u010detka napada na Dubrovnik, nije vo\u0111en ni jedan proces zbog zlo\u010dina izvr\u0161enih na dubrova\u010dkom rati\u0161tu.<\/p>\n
Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti. On \u0107e i dalje ostati crna mrlja crnogorske istorije, koja ne\u0107e izblijediti ako se ne istraje na identifikovanju i ka\u017enjavanju onih koji su odgovorni za stradanja nevinih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
CGO, HRA i Documenta podsje\u0107aju na godi\u0161njicu napada na Dubrovnik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-194633","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194633"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194633\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}