![\"hladno](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/hladno-mi-je.jpg\")
Padom temperature zraka i dolaskom zime, ljudski organizam se mijenja i postepeno prilago\u0111ava vanjskim faktorima. Sve to uti\u010de i na zdravlje. Me\u0111utim, tajna o\u010duvanja zdravlja le\u017ei u \u010dovjekovoj sposobnosti da se prilagodi promjenama koje se de\u0161avaju u prirodi. Kao \u0161to se odijevanjem prilago\u0111avamo godi\u0161njim dobima, isto toliko je va\u017eno da temperaturne i druge promjene pratimo na\u010dinom ishrane.<\/p>\n
Nutricionistkinja Amela Ivkovi\u0107 O'Reilly, \u010dlanica udru\u017eenja nutricionista Irske i Velike Britanije, u razgovoru za AA pojasnila je na koji na\u010din oja\u010dati imunitet tokom zime te kako konzumirati hranu koja je tokom zime neophodna organizmu.<\/p>\n
Namirnice koje griju organizam<\/p>\n
“Neke namirnice i na\u010dini pripreme griju na\u0161 organizam, dok druge namjernice i na\u010dini pripreme hlade. Zdravi na\u010din \u017eivota je najbolji na\u010din da oja\u010damo imunitet. To zna\u010di jesti zdravu hranu, dovoljno se odmarati, redovno vje\u017ebati, piti dovoljno teku\u0107ine i izbjegavati stres”, istakla je O'Reilly.<\/p>\n
Poput prirode koja zimi miruje i ve\u0107ina obroka koje konzumiramo tako\u0111er treba biti “mirna”, kazala je O'Reilly. To zna\u010di da hrana koju zimi jedemo treba biti du\u017ee kuhana na laganoj vatri kako bi grijala i osna\u017eila organizam.<\/p>\n
Me\u0111u namirnicama koje se preporu\u010duju koristiti zimi je heljda koja se osim bra\u0161na mo\u017ee pripremati kao zamjena za ri\u017eu.<\/p>\n
“Heljda je \u017eitarica koja raste na prostorima BiH, sjajna je za one koji vole boraviti na otvorenom, a posebno na snijegu. Ona daje pregr\u0161t energije, grije tijelo i lako se kombinuje sa povr\u0107em i proteinima. Tako\u0111er, mahunarke su prava zimska hrana. Unos mahunarki sa povr\u0107em pove\u0107ava se toku zimskih mjeseci jer skupa ja\u010daju vitalnost bubrega i ja\u010daju organizam. Trebamo u\u017eivati u jelima od korjenastog povr\u0107a koje nam daje obilje minerala i vitamina”, istakal je O'Reilly.<\/p>\n
Zimska kuhinja tokom hladnih mjeseci oboga\u0107uje se namirnicama koje ja\u010daju probavu i ujedno \u010diste organizam od toksina. Takve namirnice su kiseli kupus, mrkva, karfiol, luk, paradajz, cvekla ili paprika.<\/p>\n
“Pe\u010denje u pe\u0107nici, kuhanje u ekspres loncu, pirjanje hrane su tipi\u010dni na\u010dini pripreme hrane zimi, ali je va\u017eno i kombinovati obroke sa kratko kuhanim ili ukiseljenim povr\u0107em. Koliko god mo\u017eete, izbjegavajte hladne napitke i jela te \u0161e\u0107er, gazirana pi\u0107a i previ\u0161e kafe. To su namirnice koje su najve\u0107i neprijatelji na\u0161eg imuniteta zimi i te\u0161ko \u0107emo se rije\u0161iti infekcija ukoliko ove namirnice ne izbacimo iz svoje ishrane”, kazala je O'Reilly.<\/p>\n
Budu\u0107i da se nedostatak svjetlosti za vrijeme zimskih mjeseci odra\u017eava na cjelokupno raspolo\u017eenje i ono se, kako dodaje nutrcionistkinja, mo\u017ee “osvijetliti”.<\/p>\n
“Treba iskoristiti svaki sun\u010dan dan za kretanje, makar to bilo i pet minuta, u parku, bilo gdje”, kazala je dodaju\u0107i kako hrana bogata ugljikohidratima podi\u017ee nivo serotonina koji je zadu\u017een za “sretno” raspolo\u017eenje.<\/p>\n
Imunitet slabi jednoli\u010dna hrana<\/p>\n
Konzumiranje namirnica koje ne odgovaraju organizmu tokom zimskih mjeseci i niskih temperatura, naj\u010de\u0161\u0107e rezultira padom imuniteta odnosno prehladom ili gripom. Imunitet dodatno slabi i jednoli\u010dna hrana, kao i slaba fizi\u010dka pokretljivost.<\/p>\n
O'Reilly isti\u010de kako grupu namirnica za ja\u010danje imuniteta predvode agrumi u koje spadaju narand\u017ee, limun i grejp.<\/p>\n
“Vitamin C u agrumima je klju\u010dan i on ja\u010da imunitet stimuli\u0161u\u0107i antitijela i \u0107elije imunog sistema”, napominje.<\/p>\n
Limun, sa druge strane, sadr\u017ei flavonoidi koji zaustavljaju diobu kancerogenih \u0107elija i djeluju kao antibiotik.<\/p>\n
“U nekim zapadnoafri\u010dkim selima limunska se kiselina uzimala uz obrok za vrijeme epidemije kolere kako bi se izbjeglo \u0161irenje zaraze. Vitamin C je antioksidans koji je topiv u vodi pa tako \u0107elije na\u0161eg tijela odr\u017eava zdravima.Ovaj vitamin tako\u0111er poma\u017ee u sprje\u010davanju upala, razvoju kardiovaskularnih bolesti i sr\u010danih oboljenja kod dijabeti\u010dara”, kazala je.<\/p>\n
Me\u0111u namirnicama koje je preporu\u010dljivo koristiti zimi je i zeleni \u010daj koji se u dalekoj Kini koristi vi\u0161e od 4.000 godina.<\/p>\n
Nezamjenjiv saveznik u borbi protiv prehlade i visoke tjelesne temeprature je i \u0111umbir. O'Reilly isti\u010de kako ovaj za\u010din sadr\u017ei antioksidativna sredstva koja ubijaju viruse koji uzrokuju prehladu i spre\u010dava nastanak upala. \u010caj od \u0111umbira, sa druge strane, ubla\u017eava grlobolju.<\/p>\n
Prirodni antibiotici<\/p>\n
“Bijeli luk je poznat kao ‘ruski pencilin’ i ‘prirodni antibiotik’. On je jedan od najboljih saveznika na\u0161eg zdravlja. U njemu se nalazi vi\u0161e od sto biolo\u0161ki aktivnih tvari uklju\u010duju\u0107i i jedinstvene spojeve sumpora od kojih su neki klju\u010dni u ja\u010danju na\u0161eg imuniteta”, kazala je na\u0161a sagovornica.<\/p>\n
Za zdravlje organizma tokom zime klju\u010dna je i uravnote\u017eena crijevna flora jer se, prema tvrdnjama nutricionistkinje, nau\u010dnici sve vi\u0161e sla\u017eu u tome kako imunitet po\u010dinje – u crijevima.<\/p>\n
“Dobre bakterije \u0161tite nas od gripe i prehlade, artritisa, alergije, astme, \u010dak i nekolikih vrsta raka. Jogurt, kefir i kiseli kupus najbogatiji su prirodni izvori probiotika”, poru\u010dila je O'Reilly.<\/p>\n
Anadolija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Padom temperature zraka i dolaskom zime, ljudski organizam se mijenja i postepeno prilago\u0111ava vanjskim faktorima. Sve to uti\u010de i na zdravlje. Me\u0111utim, tajna o\u010duvanja zdravlja le\u017ei u \u010dovjekovoj sposobnosti da se prilagodi promjenama koje se de\u0161avaju u prirodi. Kao \u0161to se odijevanjem prilago\u0111avamo godi\u0161njim dobima, isto toliko je va\u017eno da temperaturne i druge promjene pratimo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-194631","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194631"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194631\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}