{"id":194144,"date":"2015-11-29T21:57:53","date_gmt":"2015-11-29T20:57:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=194144"},"modified":"2015-11-29T21:57:53","modified_gmt":"2015-11-29T20:57:53","slug":"belgijski-strucnjaci-u-vezi-rusenja-ruskog-vojnog-aviona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/29\/belgijski-strucnjaci-u-vezi-rusenja-ruskog-vojnog-aviona\/","title":{"rendered":"Belgijski stru\u010dnjaci u vezi ru\u0161enja ruskog vojnog aviona"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-193711\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/oboren-ruski-avion-300x225.jpg\" alt=\"oboren ruski avion\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Dva belgijska astrofizi\u010dara su dovela su u pitanje i rusku i tursku verziju doga\u0111aja oko <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/24\/turska-oborila-ruski-borbeni-avion\/\">obaranja ruskog vojnog aviona <\/a>od strane turskih lovaca 24. novembra iznad tursko-sirijske granice, pi\u0161e britanski list Indipendent, prenosi RTS na svom portalu.<\/p>\n<p>Tom van Dorslere i \u0110ovani Lapenta su na na sajtu Katoli\u010dkog univerziteta Leuven, na kojem rade, saop\u0161tili da se oboreni ruski avion nije mogao kretati ni onako kako je rekla turska, niti ruska strana.<\/p>\n<p>Turske vlasti su saop\u0161tile da su ruski piloti deset puta upozoreni da su povrijedili vazdu\u0161ni prostor Turske prije nego \u0161to je avion oboren, ali su ruske vlasti te tvrdnje odbacili kao &#8220;glupost&#8221;.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su odgledali video-snimak incidenta, koji je postavljen na internet, Van Dorslere i Lapenta su izjavili da je, prema njihovoj ra\u010dunici, ruski avion leteo br\u017ee nego \u0161to Turska tvrdi.<\/p>\n<p>Zvani\u010dna Ankara je navela da je ruski avion u njihovom vazdu\u0161nom prostoru bio 17 sekundi, ali su belgijski fizi\u010dari zaklju\u010dili da je, pri brzini od 980 kilometara na sat kojom je leti, avion mogao da provede tek sedam sekundi u vazdu\u0161nom prostoru Turske.<\/p>\n<p>Iz toga, kako tvrde nau\u010dnici, proizlazi da je izuzetno malo vjerovatno da je Turska uputila deset upozorenja ruskim pilotima u pet minuta, jer bi avion pri toj brzini za pet minuta pre\u0161ao 80 kilometara.<\/p>\n<p>&#8220;Kako su turske vazduhoplovne snage mogle da predvide da \u0107e ruski avioni u\u0107i u turski vazdu\u0161ni prostor? Vojni avioni su veoma pokretljivi, a u teoriji su ruski avioni mogli u posljednji trenutak da se okrenu i tako izbjegnu ulazak u turski prostor&#8221;, isti\u010du belgijski nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Oni dodaju da su upozorenja izdata ruskim pilotima u trenutku kad su im upu\u0107ena bila tek spekulacije da \u0107e oni u\u0107i u vazdu\u0161ni prostor.<\/p>\n<p>Van Dorslere i Lapenta, me\u0111utim, smatraju da ni ruske vlasti nijesu bile potpuno iskrene kad je rije\u010d o tom incidentu.<\/p>\n<p>Zvani\u010dna Moskva je tvrdila da se avion okrenuo za 90 stepeni i da je aktivno poku\u0161avao da izbjegne turski vazdu\u0161ni prostor kad je pogo\u0111en.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici obja\u0161njavaju da se pri toj brzini &#8220;promjena kursa od 90 stepeni mo\u017ee posti\u0107i samo u slu\u010daju objekta koji je vi\u0161estruko te\u017ei ili br\u017ei od aviona&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Prema na\u0161im prora\u010dunima, jasno je da ni tursku ni rusku verziju ne treba uzeti zdravo za gotovo. Procjene ukazuju da je kr\u0161enje turskog vazdu\u0161nog prostora moglo da traje maksimalno deset sekundi, dok se ruske tvrdnje protive zakonima mehanike&#8221;, istakli su astrofizi\u010dari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dva belgijska astrofizi\u010dara su dovela su u pitanje i rusku i tursku verziju doga\u0111aja oko obaranja ruskog vojnog aviona od strane turskih lovaca 24. novembra iznad tursko-sirijske granice, pi\u0161e britanski list Indipendent, prenosi RTS na svom portalu. Tom van Dorslere i \u0110ovani Lapenta su na na sajtu Katoli\u010dkog univerziteta Leuven, na kojem rade, saop\u0161tili da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-194144","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194144\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}