{"id":194073,"date":"2015-11-29T02:00:56","date_gmt":"2015-11-29T01:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=194073"},"modified":"2015-11-29T02:00:56","modified_gmt":"2015-11-29T01:00:56","slug":"rodno-nasilje-urlicuca-nevidljivost-svuda-oko-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/29\/rodno-nasilje-urlicuca-nevidljivost-svuda-oko-nas\/","title":{"rendered":"Rodno nasilje, urli\u010du\u0107a nevidljivost svuda oko nas"},"content":{"rendered":"

Autor: Dragan Bursa\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\"DraganDanas se obilje\u017eava 29. novembar, Me\u0111unarodni dan braniteljica i branitelja \u017eenskih ljudskih prava. Da podsjetimo, Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija jo\u0161 8. marta 1999. godine usvojila je Deklaraciju o pravima i odgovornostima pojedinaca\/pojedinki, grupa i dru\u0161tvenih organa u unapre\u0111ivanju i za\u0161titi univerzalno priznatih ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n

Ovom deklaracijom osna\u017eeni su va\u017ee\u0107i dokumenti UN-a o ljudskim pravima i nagla\u0161eno je da nema mira i bezbijednosti u svijetu bez po\u0161tivanja ljudskih prava. Priznato je pravo pojedincima i pojedinkama, grupama i udru\u017eenjima da \u0161ire znanja o ljudskim pravima, da se na nacionalnom i me\u0111unarodnom nivou zala\u017eu za za\u0161titu i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n

Obaveza dr\u017eave je da preduzme zakonodavne, pravosudne, administrativne i druge mjere za unapre\u0111ivanje gra\u0111anskih, politi\u010dkih, ekonomskih, dru\u0161tvenih i kulturnih prava svih osoba pod njenom jurisdikcijom i zato je 29. novembar dan koji nas na to podse\u0107a.<\/p>\n

Ko su braniteljice i branitelji \u017eenskih ljudskih prava u BiH i kako se bore za jedno od najva\u017enijih ljudskih prava \u2013 pravo na \u017eivot bez nasilja?<\/p>\n

\u017divot bez nasilja-osnovno ljudsko pravo<\/strong><\/p>\n

Naime, rodno zasnovano nasilje jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika kr\u0161enja ljudskih prava u na\u0161oj zemlji, a opet se \u010dini da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pa\u017enje.<\/p>\n

Na\u0161a sagovornica Zorana Petkovi\u0107 iz Humanitarnog dru\u0161tva \u201cOsvit\u201d, iz Zvornika, ka\u017ee da u Zvorniku institucije \u201dolako\u201d prilaze rje\u0161avanju ovog problema. \u0160to se ti\u010de nevladinog sektora, ona ka\u017ee da ne postoji udru\u017eenje koje se bavi problemom rodnog nasilja, a ni njena organizacija nema kapacitet da se ovom temom bavi na odgovaraju\u0107i na\u010din:<\/p>\n

\u201cNa\u017ealost, mi nismo udru\u017eenje koje ima razvijene kapacitete da bi se time mogli kvalitetno baviti, nemamo ni svoje prostorije…. Jedino \u0161to mo\u017eemo jeste da pratimo statisti\u010dke podatke, pri\u010damo o rodnom nasilju u lokalnoj sredini gde god se pomene ovaj problem. Sami nismo u mogu\u0107nosti da pru\u017eimo pomo\u0107 \u017eenama ugro\u017eenim nasiljem u porodici. \u010cak nemamo ni prostorije za udru\u017eenje, gde bi \u017eene mogle da dobiju savet i podr\u0161ku.\u201d<\/p>\n

Fondacija \u201cUdru\u017eene \u017eene\u201d iz Banjaluke postoji od 1997. god. i raspola\u017ee ve\u0107im kapacitetim za borbu protiv nasilja nad \u017eenama. Zvijezdana Markovi\u0107 koja u ovoj fondaciji pru\u017ea besplatnu pravnu pomo\u0107 \u017eenama \u017ertvama nasilja, ka\u017ee da je pravni savjet i stru\u010dnu pomo\u0107 do sada dobilo preko \u0161est hiljada \u017eena.<\/p>\n

\u201cOsim pravne pomo\u0107i i telefonske linije, na\u0161a organizacija je od 2007. godine osposobila i Sigurnu ku\u0107u za \u017eene i djecu \u017ertve nasilja u porodici, gdje u saradnji sa drugim akterima institucionalne podr\u0161ke (Centrom za socijalni rad, policijom, vaspitno-obrazovnim institucijama…) pru\u017eamo privremeni smje\u0161taj \u017ertvama nasilja, te u okviru istog psihosocijalnu podr\u0161ku i kontinuiranu pravnu pomo\u0107\u201d, navodi Markovi\u0107.<\/p>\n

Jedna od vladinih institucija koje se bave ovim problemom jeste Gender centar RS. Mr Mirjana Luka\u010d, direktorica Gender Centra – centra za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske, isti\u010de da Gender centar ima nadle\u017enost da prima i obra\u0111uje molbe, \u017ealbe i predstavke lica u kojima se ukazuje na postojanje rodno zasnovanog nasilja.<\/p>\n

Jedna od najva\u017enijih stavki je detekcija rodno zasnovanog nasilja i izno\u0161enje ovog problema u javnost, ka\u017ee onda, dodaju\u0107i da je problema zaista mnogo.<\/p>\n

\u201cNije problem u prepoznavanju nasilja nad \u017eenama, problem je upravo u vidljivosti i razmjerama koje je poprimilo rodno nasilje\u201d , isti\u010de Zorana Petkovi\u0107 ispred zvorni\u010dkog udru\u017eenja \u201cOsvit\u201d i dodaje: \u201cKao dru\u0161tvo, \u010dini mi se da smo u\u010dinili samo prvi korak kada je ovaj problem u pitanju. Neophodno je mnogo vi\u0161e uraditi, sa vi\u0161e hrabrosti. Uz mnogo ve\u0107u podr\u0161ku \u017ertvama nasilja da prijave nasilje, kontinuiran rad sa sudstvom, promjene u zakonodavstvu koje \u0107e sankcionisati po\u010dinioce nasilja na pravi na\u010din. Mora biti i jasnija poruka nasilnicima, da je to zlo\u010din za koji \u0107e biti strogo ka\u017enjeni.\u201d<\/p>\n

Zvijezdana Markovi\u0107 ka\u017ee da je rodno zasnovano nasilje, na\u017ealost, i dalje slabo prepoznatljivo na socijalnoj agendi, a jo\u0161 manje ozna\u010deno kao opasan dru\u0161tveni fenomen u javnom mnjenju, \u0161to svakako navodi cjelokupno civilno dru\u0161tvo da se uklju\u010di i svakodnevno punim kapacitetom radi na mijenjanju ovakve situacije.<\/p>\n

Ipak, postoji izvjestan napredak, ka\u017ee Markovi\u0107eva, i dodaje da je BiH jedna od prvih zemalja u regionu koja je potpisala i ratifikovala Istanbulsku konvenciju, \u010dime je ista ugra\u0111ena u pravni poredak. Me\u0111utim, to nikako ne zna\u010di da je situacija posve rije\u0161ena. Naprotiv: \u201dPostoji veliki broj neprijavljenih slu\u010dajeva, pogotovo u ruralnim mjestima, gdje je \u017eenama \u017ertvama nasilja onemogu\u0107en pristup resursima i pomo\u0107i, a i sama reakcija dr\u017eavnih organa na ove slu\u010dajeve nasilja izostaje. Tako\u0111e, ekonomsko nasilje nad \u017eenama, koje i sama Istanbulska konvencija nagla\u0161ava kao prioritet prepoznavanja, gotovo je neprimijetno na samoj dru\u0161tvenoj mapi, \u0161to svakako navodi na zaklju\u010dak da se na rasvjetljivanju rodno zasnovanog nasilja i za\u0161titi \u017eena \u017ertava nasilja mora jo\u0161 mnogo raditi\u201d, Zaklju\u010duje Zvijezdana Markovi\u0107.<\/p>\n

Mirjana Luka\u010d ispred Gender centra Republike Srpske ka\u017ee da se rodno zasnovano nasilje uglavnom izjedna\u010dava sa \u017eenama, \u0161to nije proizvoljna kvalifikacija, ve\u0107 na statisti\u010dkim pokazateljima bazirana \u010dinjenica. \u201c\u017drtve rodno zasnovanog nasilja u preko 90% slu\u010dajeva su \u017eene. Kada je u pitanju Republika Srpska, podaci pokazuju da je 47,3% ispitanih \u017eena do\u017eivjelo neki oblik rodnog nasilja. Naj\u010de\u0161\u0107i po\u010dinioci su njihovi pro\u0161li ili sada\u0161nji partneri. Naj\u010de\u0161\u0107i oblici nasilja su psihi\u010dko i kombinovano psihi\u010dko i fizi\u010dko nasilje. Sa druge strane, postoji zaista dosta drugih oblika rodnog nasilja, poput seksualnog uznemiravanja na poslu, o kojima se rijetko ili nimalo ne govori.\u201d<\/p>\n

O\u010digledna dru\u0161tvena stigma nasilja nad \u017eenama<\/strong><\/p>\n

Iz svega re\u010denog, vi\u0161e je nego jasno da jo\u0161 uvijek postoji stigma, tabu i pre\u0107utkivanje rodnog nasilja, zbog uvrije\u017eenog mi\u0161ljenja da \u017eena na na\u0161im prostorima treba da \u201c\u0107uti i trpi\u201d. \u010cak su i institucije koje se bave za\u0161titom \u017eena \u017ertava nasilja, na odre\u0111en na\u010din stigmatizirane. Postavlja se pitanje, kako prevazi\u0107i ove barijere?<\/p>\n

\u201cOvako kako je danas, sti\u010de se utisak da se nasilje \u201cisplati\u201d. Imate situacije da i kada se \u017eene ohrabre da prijave nasilje to ne bude na adekvatan na\u010din sankcionisano, Kako objasniti \u010dinjenicu da \u017ertvi , umesto da joj pomognu oni kojima se obrati, oni je vra\u0107aju nasilniku\u201d, pita se Zorana Petkovi\u0107?<\/p>\n

Ona isti\u010de da problem mo\u017ee da se rije\u0161i samo kroz zakonodavne promjene i ne samo deklarativno, ve\u0107 sudskim presudama i konkretnom podr\u0161kom \u017eenama koje su \u017ertve nasilja.<\/p>\n

\u201cU dru\u0161tveno-socijalnom miljeu i dalje nije prihvatljivo voditi konverzacije o tome da su \u017eene \u017ertve nasilja svojih mu\u017eeva\/partnera, te je pre\u010desto prisutna stigmatizacija tih \u017eena od strane zajednice, \u0161to navodi same \u017ertve da neradno govore o nasilju kroz koje prolaze, a jo\u0161 rje\u0111e da isto i prijavljuju\u201d, ka\u017ee Zvijezdana Markovi\u0107.<\/p>\n

Pa, ipak, postoje rje\u0161enja. Me\u0111utim, kompletna dru\u0161tvena zajednica mora biti uklju\u010dena u njihovu realizaciju. Primjera radi, Markovi\u0107 ka\u017ee da je potrebno \u0161to vi\u0161e promovisati besplatne SOS linije – koje vode \u017eenske nevladine organizacije, a \u010dije finansiranje, prema Konvenciji, treba da obezbijedi dr\u017eava. To sada, na\u017ealost, nije slu\u010daj u praksi, jer dr\u017eava finansira samo besplatni poziv, dok rad stru\u010dnih lica na telefonima i druge tro\u0161kove finansiraju nevladine organizacije.<\/p>\n

\u201cPutem ovih linija, \u017ertve mogu da komuniciraju otvoreno o problemu nasilja. Sa naglim porastom popularnosti dru\u0161tvenih mre\u017ea, nerijetko se kao braniteljice ljudskih prava koristimo istima, kako bi skrenule pa\u017enju javnosti na fenomen nasilja, ali i uputile potencijalne \u017ertve na klju\u010dne aktere kojima mogu da se obrate u situacijama kada se nasilje vr\u0161i nad njima i njima bliskim osobama, te ako imaju saznanja o rodno zasnovanom nasilju, da isto prijave \u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Li\u010dne predrasude ili stereotipi uvijek su prepreka u detektovanju rodnog nasija, isti\u010de Mirjana Luka\u010d, direktorica Gender Centra – centra za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske: \u201cPostoje predrasude poput onih da \u201cmanipulativne\u201d \u017eene prjavljuju mu\u0161karce, kako bi im se osvetile, predrasude da treba o\u010duvati porodicu po svaku cijenu, a sve te predrasude upravo stvaraju neprijatelje \u017eenama u o\u010dima onih koji bi im prvi trebali pomo\u0107i, poput slu\u017ebenih lica zaposlenih u institucijama koji su subjekti za\u0161tite prema Zakonu.\u201d<\/p>\n

Datum koji je povod za na\u0161 razgovor samo je jedan od va\u017enih datuma obuhva\u0107enih me\u0111unarodnom kampanjom \u201c16 dana aktivizma\u201d. Na\u0161e sagovornice pitamo koliko obilje\u017eavanje datuma kao \u0161to je 29. novembar, Me\u0111unarodni dan braniteljica i branitelja \u017eenskih ljudskih prava, doprinosi njihovoj borbi?<\/p>\n

Saradnja sa \u017ertvama neophodna<\/strong><\/p>\n

Zorana Petkovi\u0107 smatra da svrha obilje\u017eavanja ovih datuma nije da rad organizacija bude vidljiv, ve\u0107 da se ukazivanjem na probleme sa kojima se \u017eene susre\u0107u pomogne da sam problem postane sve \u201cvidljiviji\u201d.<\/p>\n

\u201cHtjeli to da priznamo ili ne, ali tek poslije kampanja i javnih masovnih nastupa, uslijedi reakcija dru\u0161tvene zajednice. Aktivnosti se vode tokom cijele godine, a intenziviranje tokom obilje\u017eavanja datuma dodatno mobili\u0161e u ve\u0107em broju gra\u0111anstvo, pa to onda u\u010dini da vidljivije, uz sam problem, budu i organizacije civilnog dru\u0161tva koje se bave tom problematikom. Ovo je dobro, jer onda i gra\u0111ani dobiju vi\u0161e informacija i o organizacijama koje im mogu pru\u017eiti pomo\u0107 i podr\u0161ku.\u201d<\/p>\n

Petkovi\u0107 je ovim zaista podvukla bitnost 29. novembra, koji nije tek puki, formalni datum, ve\u0107 vrhunac ciljane kampanje, koja \u010dini vidljivim sve probleme sa kojima se susre\u0107u \u017ertve nasilja, ali i organizacije koje se bave njihovom za\u0161titom.<\/p>\n

Petkovi\u0107 navodi primjer jedne sli\u010dne kampanje nevladinih organizacija koja je rezultirala porastom prijavljenog nasilja.<\/p>\n

\u201cPrije par godina, mi smo se kao aktiviskinje uklju\u010dile u projekat \u201cLare \u201c iz Bijeljine. Radilo se o edukaciji \u017eena na selu u zvorni\u010dkoj op\u0161tini, koja je podrazumijevala radionice na kojima su one dobile savjete kako da prepoznaju nasilje, kako da reaguju i koja su njihova prava.\u201d<\/p>\n

Nakon te akcije, zvorni\u010dki Centar za socijalni rad zabilje\u017eio je nagli porast prijavljenog nasilja.<\/p>\n

\u201cTo zna\u010di da je \u017eene trebalo ohrabriti da prijave nasilnike. Nije se nasilje pove\u0107alo, samo su \u017eene ohrabrene. Upravo je to problem o kojem smo i na po\u010detku govorili. Vidljivost. Na jedan prijavljen, su dva neprijavljena slu\u010daja nasilja, pogotovo u sredinama gde nemate nikoga ko mo\u017ee dati savet i podr\u0161ku, a institucije kojima se obra\u0107aju naj\u010de\u0161\u0107e uop\u0161te nemaju sluha, pa ih bukvalno i ne saslu\u0161aju. Nekad je velika stvar da \u017eene imaju kome samo ispri\u010dati \u0161ta im se de\u0161ava, podeliti sa nekim svoju muku.\u201d<\/p>\n

Sli\u010dno razmi\u0161lja i Zvijezdana Markovi\u0107. Ona ka\u017ee da ove organizacije treba da se trude da zauzmu medijski prostor za promovisanje ljudskih prava, a naro\u010dito \u017eenskih ljudskih prava, te na taj na\u010din dopru do \u0161ire dru\u0161tvene zajednice.<\/p>\n

\u201cNeka se na 29. novembar ove godine prisjetimo va\u017enosti jedinstva i kooperacije. Neka nam sinergija svih nas, a naro\u010dito branitelja\/ica ljudskih prava bude motiv i podstrek da nastavimo borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, te anga\u017eman za dru\u0161tvo jednakosti u kojima \u0107e se ravnopravnost polova prepoznati kao stvarnost\u201d , poru\u010duje Zvijezdana Markovi\u0107 ispred Fondacije \u201cUdru\u017eene \u017eene\u201d Banjaluka.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de saradnje me\u0111u organizacijama, Zorana Petkovi\u0107 iz HD \u201cOsvit\u201d Zvornik, ka\u017ee da je od presudnog zna\u010daja da se radi i sa Institucijama, kako entiteskim, tako i dr\u017eavnim, i sa drugim NVO organizacijama koje se bave ovim problemom.<\/p>\n

U svemu tome, klju\u010dna je i podr\u0161ka samih \u017ertava nasilja, prije svega u smislu pristanka na pru\u017eanje pomo\u0107i, smje\u0161taja u Sigurnu ku\u0107u, a potom i saglasnosti \u017ertve sa sastavljanjem podnesaka za ostvarivanje njenih gra\u0111anskih prava.<\/p>\n

\u201cZahvaljuju\u0107i kvalitetnoj saradnji sa \u017ertvama koju ostvarujemo na\u0161im pristupom i metodama rada, a koje su na\u0161a ciljana grupa kada govorimo o rodno zasnovanom nasilju, rad na\u0161e organizacije i mnogih drugih nevladinih organizacija prepoznat je u mre\u017ei institucionalne podr\u0161ke \u017eenama \u017ertvama nasilja\u201d, ka\u017ee Zvijezdana Markovi\u0107.<\/p>\n

Mirjana Luka\u010d, direktorica Gender Centra – centra za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske, na kraju ka\u017ee:<\/p>\n

\u201cJedan od na\u010dina na koji se treba boriti jesu kampanje usmjerene ka podizanju svijesti javnosti, koje su dosta doprinijele pove\u0107anom broju prijavljivanja nasilja u porodici, ali isto tako i programi edukacije policajaca, socijalnih i zdravstvenih radnika, sudija i tu\u017eilaca, \u0161to su svakako aktivisti na kojima i dalje treba raditi kako bi se efikasnije i efektivnije za\u0161titile \u017ertve i sprije\u010dilo i dalje nasilje.\u201d<\/p>\n

Na\u0161e sagovornice su na koncu zaklju\u010dile da prepreka u njihovom radu i te kako ima, ali da su one podstrek za dalji rad. Poru\u010duju da ne treba odustajati, da treba biti uporan i nastaviti sa lociranjem \u017ertava i po\u010dinilaca rodnog nasilja. Potrebna je me\u0111usobna saradnja i podr\u0161ka cijelog dru\u0161tva. Samo tako se mo\u017ee rje\u0161avati problem rodno zasnovanog nasilja.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rodno zasnovano nasilje jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika kr\u0161enja ljudskih prava u BiH<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-194073","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=194073"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/194073\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=194073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=194073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=194073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}