{"id":193980,"date":"2015-11-28T08:00:54","date_gmt":"2015-11-28T07:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=193980"},"modified":"2015-11-28T08:30:56","modified_gmt":"2015-11-28T07:30:56","slug":"istina-o-isis-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/28\/istina-o-isis-u\/","title":{"rendered":"Istina o ISIS-u"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: William Engdahl<\/strong><\/em><\/p>\n

\"WilliamNa povr\u0161inu medijskog prostora izranjaju detalji novog, tajnog i nadasve stupidnog, saudijsko-ameri\u010dkog dogovora o Siriji te o takozvanom IS-u. U njemu je rije\u010d o kontroli nafte i plina u cijeloj toj regiji te o slabljenju Rusije i Irana zbog saudijsko-arabijskog preplavljivanja svjetskog tr\u017ei\u0161ta jeftinom naftom. Pojedinosti su dogovoreno u rujanskom susretu ameri\u010dkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja i saudijskog kralja. Uzgredna posljedica: Rusija \u0107e biti jo\u0161 br\u017ee primorana okrenuti se istoku \u2013 Kini i Euroaziji.<\/p>\n

Jedna od najneobi\u010dnijih anomalija nedavne NATO-ove akcije bombardiranja, navodno protiv ISIS-a ili IS-a ili ISIL-a ili Daasha, ovisno o va\u0161im preferencijama, jest \u010dinjenica da cijena sirove nafte \u2013 unato\u010d ratu koji bjesni u podru\u010dju najbogatijem naftom na svijetu \u2013 stalno opada, i to dramati\u010dno. Od lipnja kada je ISIS iznenada osvojio naftom bogato podru\u010dje Iraka oko Mosula i Kirkuka, referentna cijena sirove nafte po indeksu Brent pala je za pribli\u017eno 20%, sa 112 na oko 88 dolara. No, dnevna potra\u017enja za naftom u svijetu nije pala za 20%. Potra\u017enja za naftom u Kini nije pala 20%, niti su ameri\u010dke zalihe doma\u0107e nafte iz \u0161kriljevca narasle za 21%.<\/p>\n

Doga\u0111a se da dugogodi\u0161nji ameri\u010dki saveznik unutar OPEC-a, kraljevina Saudijska Arabije, preplavljuje tr\u017ei\u0161te ekstremno diskontiranom naftom, pokre\u0107u\u0107i tako cjenovni rat unutar OPEC-a, dok isto \u010dini i Iran, \u0161to dovodi do panike na tr\u017ei\u0161tima naftnih ro\u010dnica. Diskontiranu naftu Saudijci plasiraju uglavnom u Aziji, najvi\u0161e u Kini, njihovom glavnom azijskom kupcu, gdje svoju sirovu naftu navodno nude za pukih 50 do 60 dolara po barelu, a ne po dosada\u0161njoj cijeni od oko 100 dolara.1 Ta saudijska financijska operacija diskontiranja je, prema svim naznakama, koordinirana s ratnom operacijom ameri\u010dkog ministarstva financija, preko njegovog Ureda za terorizam i financijsku analitiku, u suradnji s nekolicinom insajderskih igra\u010da u Wall Streetu koji upravljaju trgovanjem naftnih derivata. Rezultat je panika na tr\u017ei\u0161tu koja svakodnevno dobiva sve ve\u0107i zamah. Kina je prili\u010dno zadovoljna \u0161to mo\u017ee kupovati jeftinu naftu, ali njeni bliski saveznici, Rusija i Iran, time su gadno pogo\u0111eni.<\/p>\n

Dogovor<\/strong><\/p>\n

Prema Rashidu Abanmyju, predsjedniku saudijskoarabijskog Centra za naftnu problematiku i strate\u0161ka o\u010dekivanja (iz Rijada), ovo dramati\u010dno ru\u0161enje cijena namjerno izazivaju Saudijci, najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di nafte unutar OPEC-a. Javnosti je servirana pri\u010da da je glavni razlog tomu stjecanje novih tr\u017ei\u0161ta na svjetskom tr\u017ei\u0161tu gdje potra\u017enja za naftom opada. No, stvarni je razlog, prema Abanmyju, vr\u0161enje pritiska na Iran zbog njegova nuklearnog programa, te na Rusiju, kako bi prestala podr\u017eavati Bashara al-Assada u Siriji.2<\/p>\n

Kada se uzmu u obzir financijski gubici ruske dr\u017eave u prodaji prirodnog plina Ukrajini te izgledni prekid tranzita ruskog plina (iniciran od strane SAD-a) na golemo EU tr\u017ei\u0161te ove zime, dok se prikupljene zalihe plina u EU tope, pritisak na cijene nafte Moskvu \u0107e pogoditi dvostruko. Vi\u0161e od 50% prihoda ruske dr\u017eave potje\u010de od izvozne prodaje nafte i plina.<\/p>\n

Svrha ameri\u010dko-saudijskog manipuliranja cijenama nafte je destabilizacija nekoliko sna\u017enih protivnika ameri\u010dke globalisti\u010dke politike. Me\u0111u metama su Iran i Sirija, oboje saveznici Rusije u suprotstavljanju SAD-u, gdje se on pona\u0161a kao jedina supersila. No, glavna je meta Putinova Rusija, danas najve\u0107a prijetnja hegemoniji spomenute supersile. Ta strategija je sli\u010dna postupanju SAD-a prema Saudijskoj Arabiji 1986., kada je preplavio svijet saudijskom naftom, ru\u0161e\u0107i cijenu na ispod 10 dolara za barel, i uni\u0161tavaju\u0107i privredu tada\u0161njeg sovjetskog saveznika Saddama Husseina u Iraku a, naposljetku, i sovjetsku privredu, utiru\u0107i put raspadu Sovjetskog Saveza. Danas, SAD se nada da \u0107e uru\u0161avanje ruskih prihoda od nafte, u kombinaciji s odabranim o\u0161trim sankcijama planiranim od strane Ureda za terorizam i financijsku analitiku (u sklopu ameri\u010dkog ministarstva obrane), dramati\u010dno oslabiti Putinovu golemu doma\u0107u podr\u0161ku i stvoriti uvjete za njegovo kona\u010dno svrgavanje.<\/p>\n

Ameri\u010dka makinacija osu\u0111ena je na propast iz brojnih razloga, me\u0111u kojima je i to \u0161to je Putinova Rusija poduzela zna\u010dajne strate\u0161ke korake, zajedno s Kinom i drugim dr\u017eavama, da smanji svoju ovisnost o Zapadu. Ustvari, ovo kori\u0161tenje nafte kao oru\u017eja samo ubrzava nedavne ruske poteze u pravcu fokusiranja njene ekonomske mo\u0107i na nacionalne interese i smanjivanja ovisnosti o dolarskom sustavu. Ako dolar prestane biti valuta svjetske trgovine, osobito trgovine naftom, ameri\u010dko ministarstvo financija mo\u017ee o\u010dekivati financijsku katastrofu. Iz tog razloga Kerry-Abdullahov naftni rat nazivam krajnje stupidnom taktikom.<\/p>\n

Tajni dogovor Kerryja i Abdullaha<\/strong><\/p>\n

Dana 11. rujna ameri\u010dki ministar vanjskih poslova Kerry susreo se sa saudijskim kraljem Abdullahom u njegovoj pala\u010di na Crvenom moru. Susretu je, na poziv kralja, prisustvovao i biv\u0161i direktor saudijske obavje\u0161tajne slu\u017ebe princ Bandar. Tu je izmudrovan dogovor o saudijskoj podr\u0161ci zra\u010dnim napadima protiv ISIS-a u Siriji, pod uvjetom da Washington podr\u017ei Saudijce u ru\u0161enju Assada, \u010dvrstog saveznika Rusije i de facto Irana, kao prepreke planovima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata da zadobiju kontrolu nad nastaju\u0107im tr\u017ei\u0161tem prirodnog plina u EU, \u010dime bi se potkopala ruska unosna trgovina s EU. U izvje\u0161taju iz Wall Street Journala spomenuto je \u201evi\u0161emjese\u010dno pregovaranje Amerike i arapskih vo\u0111a, koji su se slo\u017eili da trebaju sura\u0111ivati u borbi protiv Islamske dr\u017eave, ali nisu konkretizirali kako bi to i kada trebalo u\u010diniti. Taj proces \u0161to se otegao dao je Saudijcima priliku da od SAD-a izmami svje\u017eu obvezu da \u0107e intenzivirati obu\u010davanje pobunjenika za borbu protiv g. Assada, \u010diji odlazak sa scene Saudijci jo\u0161 uvijek smatraju svojim najvi\u0161im prioritetom.\u201d3<\/p>\n

Prema saudijskom gledi\u0161tu, rat se vodi izme\u0111u dva konkurentska davna\u0161nja vektora islama. Saudijska Arabija, domicil svetih gradova Meke i Medine, deklarira svoju de facto superiornost u islamskom svijetu sunitskog islama. Forma saudijske sunitske denominacije je ultrakonzervativni vehabizam, nazvan po beduinskom islamskom fundamentalistu ili salafistu iz 18. stolje\u0107a Muhammadu ibn Abd al-Wahhi. Talibani vuku korijene iz vehabizma, uz pomo\u0107 vjerske poduke financirane od strane Saudijske Arabije. Zaljevski Emirati i Kuvajt tako\u0111er se priklanjaju sunitskom vehabizmu Saudijaca, kao i katarski emir. Iran, s druge strane, povijesno je sredi\u0161te manjeg ogranka islama – \u0161ijita. Ve\u0107inu ira\u010dkog stanovni\u0161tva od 61% \u010dine \u0161ijiti. Sirijski predsjednik Bashar al-Assad pripadnik je prate\u0107eg ogranka \u0161ijita, manjinske zajednice \u010diji se \u010dlanovi nazivaju alavitima. Otprilike 23% Turaka tako\u0111er su alavitski muslimani. Sliku dodatno komplicira \u010dinjenica da je Saudijska Arabija povezana mostom s malom oto\u010dnom zemljom, Bahreinom, gdje \u010dak 75% stanovni\u0161tva \u010dine \u0161ijiti, dok su \u010dlanovi vladaju\u0107e obitelji Al-Khalifa suniti, \u010dvrsto povezani sa Saudijskom Arabijom. \u0160tovi\u0161e, u naftom najbogatijem saudijskom podru\u010dju prevladavaju \u0161ijitski muslimani koji rade na naftnim postrojenjima u Ras Tanuri.<\/p>\n

Rat oko naftovoda i plinovoda<\/strong><\/p>\n

Ove povijesne rasjedne linije unutar islama, koje su bile u stanju mirovanja, dovedene su u stanje otvorenog rata, i to pokretanjem islamskog Svetog rata, znanog i kao Arapsko prolje\u0107e \u2013 u re\u017eiji ameri\u010dkog ministarstva vanjskih poslova i CIA-e. Va\u0161ingtonski neokonzervativci u\u0161an\u010deni unutar Obamine administracije u obliku duboke tajne mre\u017ee, i njihovi savezni\u010dki mediji poput Washington Posta, zagovarali su tajno ameri\u010dko podupiranje CIA-inog omiljenog projekta, poznatog kao Muslimansko bratstvo. Kao \u0161to detaljnije pi\u0161em u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Amerikas Heiliger Krieg (na njema\u010dkom), jo\u0161 od po\u010detka 1950-ih CIA gaji veze s kultom smrti, teroristi\u010dkim Muslimanskim bratstvom.<\/p>\n

No, ako mapiramo resurse poznatih rezervi prirodnog plina u cijelom podru\u010dju Perzijskog zaljeva, motivi Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata (usmjeravani od strane Saudijske Arabije) u financiranju Assadovih protivnika milijardama dolara \u2013 uklju\u010duju\u0107i i sunitski ISIS \u2013 postaju jasniji. Prirodni plin postao je favorizirani izvor \u201e\u010diste energije\u201d za 21. stolje\u0107e, a EU je svjetsko tr\u017ei\u0161te plina s najve\u0107im rastom, \u0161to je bitan razlog da Washington \u017eeli prekinuti ovisnost EU o Gazpromu glede opskrbe plinom, kako bi oslabio Rusiju i zadr\u017eao kontrolu nad EU preko svojih lojalnih poslu\u0161nika tipa Katara.<\/p>\n

Najve\u0107i poznati rezervoar prirodnog plina u svijetu le\u017ei u sredini Perzijskog zaljeva, se\u017eu\u0107i jednim krakom u teritorijalne vode Katara, a drugim u vode Irana. Iranski dio se naziva Sjeverni Pars. Godine 2006. kineska dr\u017eavna kompanija CNOOC potpisala je sporazum s Iranom o tome da \u0107e razvijati Sjeverni Pars i izgraditi LNG infrastrukturu kako bi taj plin dopremila u Kinu.4<\/p>\n

Katarska strana Perzijskog zaljeva pod nazivom Sjeverno polje sadr\u017ei tre\u0107e najve\u0107e zalihe prirodnog plina na svijetu, iza Rusije i Irana.<\/p>\n

U srpnju 2011. vlade Sirije, Irana i Iraka potpisale su povijesni energetski sporazum o plinovodu, \u0161to je uglavnom ostalo nezapa\u017eeno usred rata \u2013 vo\u0111enog od strane NATO-a, Saudijske Arabije i Katara \u2013 s ciljem svrgavanja Assada. Taj plinovod – koji bi prema procjenama trebao ko\u0161tati 10 milijardi dolara a \u010dija bi gradnja trajala tri godine – i\u0161ao bi od iranske luke Assalouyeh blizu plinskog polja u Ju\u017enom Parsu (u Perzijskom zaljevu) do Damaska u Siriji preko ira\u010dkog teritorija. Ovim sporazumom Sirija bi postala sredi\u0161te sklapanja i proizvodnje, glede rezervi u Libanonu. To je geopoliti\u010dki strate\u0161ki prostor koji se geografski otvara po prvi put, prote\u017eu\u0107i se od Irana do Iraka, Sirije i Libanona.5 Kako je to objasnio dopisnik Asia Timesa, Pepe Escobar: \u201eIransko-ira\u010dko-sirijski plinovod \u2013 ako se ikada izgradi \u2013 oja\u010dao bi prete\u017eito \u0161ijitsku osovinu, putem ekonomske, \u010deli\u010dne pup\u010dane vrpce.\u201d6<\/p>\n

Nedugo nakon potpisivanja sporazuma s Iranom i Irakom 16. kolovoza 2011., sirijsko ministarstvo nafte objavljuje da je prona\u0111en izvor plina u podru\u010dju Qaraha, u sredi\u0161njoj sirijskoj regiji nedaleko Homsa. Gazprom bi, uz Assada na vlasti, bio zna\u010dajan investitor ili zakupac novih plinskih polja u Siriji.7 Iran, u kona\u010dnici, planira pro\u0161iriti taj plinovod od Damaska do libanonske mediteranske luke, gdje bi se plin dopremao za veliko tr\u017ei\u0161te EU. Prema va\u017ee\u0107em sporazumu s Irakom, Sirija bi kupovala iranski plin iz iranskog dijela polja u ju\u017enom Parsu.8<\/p>\n

Katar, danas najve\u0107i izvoznik LNG-a, uglavnom u Aziju, \u017eeli isto EU tr\u017ei\u0161te na koje su oko bacili Iran i Sirija. U tu svrhu izgradio bi plinovode do Mediterana. I zato mu je silno va\u017eno da se otarasi proiranskog Assada. Godine 2009. Katar je predlo\u017eio Basharu al-Assadu da izgradi plinovod od katarskog Sjevernog polja, preko Sirije, do Turske i EU. Assad je to odbio, isti\u010du\u0107i duge prijateljske odnose Sirije s Rusijom i Gazpromom. Tim odbijanjem, u kombinaciji s Iransko-Ira\u010dko-sirijskim sporazumom o plinovodu iz 2011., pokrenut je \u017eestoki saudijsko-katarski napad na Assadovu mo\u0107 te je zapo\u010delo financiranje al-Qaedainih terorista, unova\u010denih d\u017eihadisti\u010dkih fanatika spremnih da ubijaju alavitske i \u0161ijitske ‘nevjernike’ za 100 dolara mjese\u010dno i kala\u0161njikov. Va\u0161ingtonski neokonzervativni jastrebovi (ratni hu\u0161ka\u010di) unutar i oko Obamine Bijele ku\u0107e, zajedno sa svojim saveznicima u desnom krilu Netanyahuove vlade, klicali su od veselja u svojim foteljama kada je Siriju nakon prolje\u0107a 2011. zahvatio plamen nereda.<\/p>\n

Danas ratovi u Ukrajini i Siriji (raspireni od strane SAD-a) samo su dva fronta u istom strate\u0161kom ratu s ciljem slabljenja Rusije i Kine te slamanja svakog eventualnog opiranja ameri\u010dki kontroliranim snagama Novog svjetskog poretka. Na oba fronta strate\u0161ki je cilj kontrola nad energetskim cjevovodima, ovaj put prvenstveno cjevovoda prirodnog plina \u2013 od Rusije do EU preko Ukrajine te od Irana i Sirije do EU preko Sirije. Prava svrha djelovanja ISIS-a (uz podr\u0161ku od strane SAD-a i Izraela) jest nala\u017eenje izgovora za bombardiranje Assadovih vitalnih silosa sa \u017eitom i naftnih rafinerija kako bi se potkopala privreda, u pripremama za eliminaciju ruskog, kineskog i iranskog saveznika Bashara al-Assada, na na\u010din sli\u010dan eliminaciji Ghaddafija.<\/p>\n

U jednom u\u017eem smislu, kako to vide va\u0161ingtonski neokonzervativci, onaj tko ima kontrolu nad Sirijom mo\u017ee imati kontrolu nad Bliskim istokom. A kontroliraju\u0107i Siriju, kapiju prema Aziji, on \u0107e dr\u017eati klju\u010d ruske ku\u0107e, kao i kineske, preko Puta svile.<\/p>\n

Religijski ratovi su, povijesno gledano, najkrvaviji od svih ratova, a ni ovaj nije izuzetak, osobito kada su na kocki bilijarde dolara u vidu prihoda od nafte i plina. Za\u0161to je tajni Kerry-Abdullahov dogovor o Siriji, zaklju\u010den 11. rujna, stupidan? Zato \u0161to briljantni takti\u010dari u Washingtonu i Riyadhu i Dohi, te donekle i u Ankari, nisu kadri sagledati me\u0111upovezanost svekolike pomutnje i razaranja koje potpiruju. Kao \u0161to nisu u stanju proviriti iznad svojih vizija o kontroli nad naftom i plinom kao osnovi svoje nezakonite mo\u0107i. Na koncu konaca, siju sjeme vlastite propasti.<\/p>\n

Bilje\u0161ke:<\/address>\n
\n
    \n
  1. M. Rochan, \u201eCrude Oil Drops Amid Global Demand Concerns\u201d, IB Times, 11. listopada 2014.; http:\/\/www.ibtimes.co.uk\/crude-oil-drops-amid-global-demand-concerns-1469524.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
    \n
      \n
    1. Nihan Cabbaroglu, \u201eSaudi Arabia to pressure Russia Iran with price of oil\u201d, 10. listopada 2014., Turkish Anadolu Agency; http:\/\/www.aa.com.tr\/en\/economy\/402343\u2013saudi-arabia-to-pressure-russia-iran-with-price-of-oil.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
      \n
        \n
      1. Adam Entous i Julian E. Barnes, \u201eDeal With Saudis Paved Way for Syrian Airstrikes: Talks With Saudi Arabia Were Linchpin in U.S. Efforts to Get Arab States Into Fight Against Islamic State\u201d, Wall Street Journal, 24. rujna 2014.; http:\/\/online.wsj.com\/articles\/deal-with-saudis-paved-way-for-syrian-airstrikes-1411605329?mod=WSJ_hp_LEFTTopStories.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
        \n
          \n
        1. \u201eNorth Pars Gas Field\u201d, s web stranice POGC-a (Pars Oil and Gas Company); http:\/\/www.pogc.ir\/NorthParsGasField\/tabid\/155\/Default.aspx.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
          \n
            \n
          1. Imad Fawzi Shueibi, \u201eWar Over Gas-Struggle over the Middle East: Gas Ranks First\u201d, 17. travnja 2012.; http:\/\/www.voltairenet.org\/article173718.html.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
            \n
              \n
            1. Pepe Escobar, \u201eWhy Qatar Wants to Invade Syria\u201d, Asia Times, 27. rujna 2012.; http:\/\/www.informationclearinghouse.info\/article32576.htm.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
              \n
                \n
              1. Ibid.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n<\/address>\n
                  \n
                1. \n
                  F. William Engdahl, \u201eSyria Turkey Israel and the Greater Middle East Energy War\u201d, Global Research, 11. listopada 2012.; http:\/\/www.globalresearch.ca\/syria-turkey-israel-and-the-greater-middle-east-energy-war\/530<\/em>7902.<\/address>\n<\/li>\n<\/ol>\n

                  www.nexus-svjetlost.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Prava svrha djelovanja ISIS-a jest nala\u017eenje izgovora za bombardiranje Assadovih vitalnih silosa sa \u017eitom i naftnih rafinerija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":193981,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-193980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193980"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193980\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/193981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}