![\"ciscenje](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/ciscenje-zuerich-photo-300x220.jpg\")
Zapadni svijet danas \u017eivi u doba opsesivne \u010disto\u0107e – koristi antibakterijske sapune, ku\u0107anske potrep\u0161tine koje ubijaju 99,99 posto bakterija, tu\u0161ira se svaki dan i neprestano mijenja odje\u0107u, ru\u010dnike i plahte, iako stru\u010dnjaci ve\u0107 neko vrijeme poru\u010duju kako previ\u0161e \u010disto\u0107e vodi u bolest.<\/p>\n
Smatra se da su mikroorganizmi lo\u0161i, jednostavno re\u010deno. Ali istovremeno nas znanstvenici upozoravaju da je lo\u0161e inzistirati na prevelikoj \u010disto\u0107i jer to vodi u astmu i mnoge vrste alergija. Treba uspostaviti ravnote\u017eu, poru\u010duju, izme\u0111u potrebe za potpunom \u010disto\u0107om i \u017eivota sa spoznajom da su bakterije svuda oko nas.<\/p>\n
Od 19. vijeka je poznato da neke bakterije izazivaju bolesti, a otad je \u010disto\u0107a zna\u010dajno pobolj\u0161ala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi lo\u0161i. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali ve\u0107ina ih je ipak iznimno korisna za na\u0161e zdravlje, i u organizmu i u okolini.<\/p>\n
Godine 1989. britanski epidemiolog David Strachan bio je prvi koji je sugerisao da bi izlaganje infekcijama tokom djetinjstva moglo osigurati dobru obranu protiv alergija kasnije u \u017eivotu.<\/p>\n
Alergija se zapravo razvija kada organizram percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Na\u0161a tijela, ka\u017ee Dorothy Matthews, biologinja na Russell Sage College u Troyu, New York, pretjerano reaguju na korisne mikrobe jer je na\u0161 imunosistem zaboravio kako s njima \u017eivjeti u miru.<\/p>\n
Graham Rook, epidemiolog na University College u Londonu stoga preporu\u010duje da mama svojom slinom o\u010disti dudu koja je pala na pod umjesto da bebi da novu, sterilnu. Onima koji misle da su psi prljavi poru\u010duje da ti ljubimci kod djece mogu smanjiti alergije. Terapija izlaganjem po\u010dinje pri ro\u0111enju – stoga je za djecu bolje da budu ro\u0111ena prirodnim putem nego carskim rezom, ka\u017ee Rook.<\/p>\n
Slijedi pitanje kako se za\u0161tititi od bolesti koje uzrokuju lo\u0161e bakterije, a zadr\u017eati dobre. Rook ka\u017ee da je klju\u010dno pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali svi dijelovi tijela ne moraju se prati na taj na\u010din, ka\u017ee on. Mijenjanje donjeg rublja svaki dan spada u kategoriju nu\u017enog.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de ku\u0107e, nije va\u017eno pretjerano \u010di\u0161\u0107enje nego ciljano i pravodobno, \u0161to je bolje nego “jednom nedjeljno”, ka\u017ee Sally Bloomfield, \u010delnica Me\u0111unarodnog znanstvenog foruma za higijenu doma. Ako se na kuhinjskoj podlozi re\u017ee povr\u0107e, \u010di\u0161\u0107enje mo\u017ee pri\u010dekati, ali ako se re\u017eu meso i riba – ne mo\u017ee. Ne postoje nau\u010dni podaci o tome koliko \u010desto mijenjati plahte, pid\u017eame i ru\u010dnike, ali ona predla\u017ee jednom nedjeljno uz opasku – ne ih dijeliti.<\/p>\n
Posebno oprezan treba biti s kuhinjskim krpama i spu\u017evicama, a kod kori\u0161tenja zahoda zatvarati dasku.<\/p>\n
Djeca koja rastu u okru\u017eenju koje nije opsesivno \u010disto imaju manju stopu alergija i astme, zaklju\u010dak je nau\u010dnika. Zdrav \u017eivot poti\u010de se i izlaganjem doma\u0107im \u017eivotinjama te bezopasnim ali klju\u010dnim mikroorganizmima u prljav\u0161tini, hrani i vodi.<\/p>\n
Nezavisne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zapadni svijet danas \u017eivi u doba opsesivne \u010disto\u0107e – koristi antibakterijske sapune, ku\u0107anske potrep\u0161tine koje ubijaju 99,99 posto bakterija, tu\u0161ira se svaki dan i neprestano mijenja odje\u0107u, ru\u010dnike i plahte, iako stru\u010dnjaci ve\u0107 neko vrijeme poru\u010duju kako previ\u0161e \u010disto\u0107e vodi u bolest. Smatra se da su mikroorganizmi lo\u0161i, jednostavno re\u010deno. Ali istovremeno nas znanstvenici upozoravaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-193717","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193717"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193717\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}