{"id":193607,"date":"2015-11-23T08:46:22","date_gmt":"2015-11-23T07:46:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=193607"},"modified":"2015-11-23T08:46:22","modified_gmt":"2015-11-23T07:46:22","slug":"panika-pod-kupolom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/23\/panika-pod-kupolom\/","title":{"rendered":"Panika pod kupolom"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Slavoj \u017di\u017eek<\/strong><\/em><\/p>\n

\"zizek_Da, teroristi\u010dki napadi u Parizu od petka 13. trebali bi biti bezuslovno osu\u0111eni, ali\u2026 ne, nema olak\u0161avaju\u0107ih okolnosti, oni bi samo trebali biti istinski osu\u0111eni, za \u0161to je potrebno vi\u0161e od prostog pateti\u010dnog spektakla solidarnosti svih nas (slobodnih, demokratskih, civilizovanih ljudi) protiv ubila\u010dkog Muslimanskog \u010cudovi\u0161ta.<\/p>\n

U prvoj polovini 2015, Evropa je bila zaokupljena radikalnim emancipacijskim pokretima (Syriza u Gr\u010dkoj, Podemos u \u0160paniji), dok je u drugoj polovini pa\u017enja bila okrenuta ka \u201chumanitarnoj\u201d temi izbjeglica \u2013 klasna borba je doslovno potisnuta i zamijenjena liberalno-kulturolo\u0161kom temom tolerancije i solidarnosti.<\/p>\n

S pariskim terorom u petak 13. novembra, \u010dak i ova tema (koja se jo\u0161 uvijek odnosi na velika socio-ekonomska pitanja) sada je zaokru\u017eena prostim otporom svih demokratskih snaga uhva\u0107enih u nemilosrdnom ratu sa silama terora \u2013 a lako je zamisliti \u0161ta \u0107e slijediti: paranoi\u010dna potraga za ISIS agentima me\u0111u izbjeglicama, itd. (Mediji ve\u0107 radosno izvje\u0161tavaju da su dvojica terorista u\u0161li u Evropu kroz Gr\u010dku kao izbjeglice.)<\/p>\n

Najve\u0107e \u017ertve teroristi\u010dkih napada u Parizu \u0107e biti same izbjeglice, a pravi pobjednici iza plitkoumnosti u stilu \u201cJe suis Paris\u201d bi\u0107e ratnici totalnog rata na obje strane.<\/p>\n

Evo kako bi stvarno trebali osuditi ubijanje u Parizu: ne samo uklju\u010divanjem u pateti\u010dne predstave antiteroristi\u010dke solidarnosti, ve\u0107 insistiranjem na jednostavnom cui bono \/ u \u010diju korist pitanju. Nema potrebe za \u201cdubljim razumijevanjem\u201d ISIS terorista (u smislu \u201cnjihova \u017ealosna djela su, bez obzira na sve, reakcija na evropske brutalne intervencije\u201d) \u2013 njih treba okarakterisati kao ono \u0161to jesu: islamo-fa\u0161isti\u010dka dopuna evropskom anti-imigracijskom rasizmu \u2013 dvije strane istog nov\u010di\u0107a.<\/p>\n

Ali tu je jo\u0161 jedan aspekt koji nas treba nagnati na razmi\u0161ljanje \u2013 sama forma napada: brutalni prekid normalnog svakodnevnog \u017eivota. Simboli\u010dno, objekti napada ne predstavljaju vojni ili politi\u010dki establi\u0161ment ve\u0107 svakodnevnu popularnu kulturu \u2013 restorani, rock scena i nogometni stadion. Takav oblik terorizma \u2013 trenutni prekid (normalnog \u017eivota) \u2013 uglavnom karakteri\u0161e napade u razvijenim zapadnim zemljama, i u jasnom je kontrastu sa mnogim zemljama Tre\u0107eg svijeta u kojima je nasilje sastavni dio \u017eivota. Zamislite \u017eivot u Kongu, Avganistanu, Siriji, Iraku i Libanu. Gdje je vapaj za me\u0111unarodnom solidarnosti kada tamo umiru na stotine ljudi?<\/p>\n

Mi \u017eivimo pod \u201ckupolom\u201d, gdje je teroristi\u010dko nasilje prijetnja koja eksplodira samo s vremena na vrijeme, za razliku od zemalja u kojima se (uz sudjelovanje ili sau\u010desni\u0161tvo zapada) svakodnevni \u017eivot sastoji od neprekinutog terora i brutalnosti.<\/p>\n

U svojoj knjizi In the world interior of capital \/ Enterijer svijeta kapitala, Peter Sloterdijk pokazuje kako je u dana\u0161njoj globalizaciji svjetski sistem zavr\u0161io svoj razvoj, i kao kapitalisti\u010dki sistem odredio sveukupne uslove \u017eivota. Prvi znak tog razvoja bila je Kristalna palata u Londonu, mjesto prve svjetske izlo\u017ebe iz 1851. godine: neizbje\u017ena ekskluzivnost globalizacije kao izgradnje i \u0161irenja svjetskog enterijera \u010dije granice su nevidljive, a ipak virtuelno nepremostive izvana, i unutar kojih \u017eivi jedna i po milijarda pobjednika globalizacije; tri puta vi\u0161e ostavljeno je pred njenim vratima.<\/p>\n

Prema tome, \u201centerijer svijeta kapitala\u201d nije agora ili va\u0161ar pod otvorenim nebom, nego \u201cstaklenik koji je uvukao unutra sve \u0161to je nekad bilo vani\u201d. Taj enterijer, izgra\u0111en na kapitalisti\u010dkim vi\u0161kovima, odre\u0111uje sve: \u201cPrimarna \u010dinjenica savremenog doba nije da Zemlja kru\u017ei oko Sunca, nego da novac kru\u017ei oko Zemlje\u201d.<\/p>\n

Nakon procesa koji je globalizovao svijet, \u201cdru\u0161tveni \u017eivot mogao se odvijati samo u pro\u0161irenom enterijeru, u lokalno i vje\u0161ta\u010dki klimatizovanom unutra\u0161njem prostoru\u201d. Dok je kulturni kapitalizam na vlasti, svi prevrati koji preoblikuju svijet su zauzdani: \u201cNema vi\u0161e istorijskih doga\u0111aja koji bi se mogli de\u0161avati pod takvim uslovima \u2013 osim lokalnih nesre\u0107nih slu\u010dajeva\u201d.<\/p>\n

Ono \u0161to je Sloterdijk ispravno istaknuo je da kapitalisti\u010dka globalizacija ne va\u017ei samo za otvorenost i osvajanja, ve\u0107 i za auto-ograni\u010den svijet koji odvaja Iznutra od Vani. Dva aspekta su nerazdvojna: Globalni doseg kapitalizma utemeljen je u na\u010dinu na koji uvodi radikalnu klasnu podjelu \u0161irom cijelog svijeta, odvajaju\u0107i one za\u0161ti\u0107ene u toj sferi, i one izvan njenog omota\u010da.<\/p>\n

Najnoviji teroristi\u010dki napadi u Parizu, kao i priliv izbjeglica, podsjetnici su na nasilan svijet izvan na\u0161e Kupole, svijet koji se za nas iznutra pojavljuje uglavnom na televiziji i u online izvje\u0161tajima o dalekim nasilnim zemljama, a ne kao dio na\u0161e stvarnosti. Zato je na\u0161a du\u017enost da budemo potpuno svjesni brutalnog nasilja koje pro\u017eima prostor van na\u0161e Kupole \u2013 ne samo vjerskog, etni\u010dkog i politi\u010dkog nasilja, ve\u0107 tako\u0111e i seksualnog.<\/p>\n

Ovaj aspekt ne treba nipo\u0161to biti odba\u010den kao marginalan: Od Boko Harama i Mugabea do Putina, anti-kolonijalisti\u010dke kritike zapada sve vi\u0161e i vi\u0161e pojavljuju se kao odbacivanje zapadne \u201cseksualne\u201d konfuzije, i kao zahtjev za povratak na tradicionalne seksualne hijerarhije.<\/p>\n

Ja sam, naravno, svjestan kako neposredni izvoz zapadnog feminizma i individualnih ljudskih prava mo\u017ee poslu\u017eiti kao sredstvo ideolo\u0161kog i ekonomskog neokolonijalizma (svi se sje\u0107amo kako su neke ameri\u010dke feministkinje podr\u017eale ameri\u010dku intervenciju u Iraku kao na\u010din da se \u017eene tamo oslobode, dok je rezultat upravo bio suprotan). No, treba apsolutno odbaciti izvla\u010denje zaklju\u010daka kako bi zapadni ljevi\u010dari trebali u\u010diniti ovdje \u201cstrate\u0161ki kompromis\u201d, tiho toleri\u0161u\u0107i \u201cobi\u010daje\u201d poni\u017eavanja \u017eena i homoseksualaca u ime \u201cva\u017enije\u201d anti-imperijalisti\u010dke borbe.<\/p>\n

Dakle, vratimo klasnu borbu natrag \u2013 a jedini na\u010din da se to u\u010dini je da se insistira na globalnoj solidarnosti eksploatisanih i potla\u010denih. Bez tog globalnog gledi\u0161ta, pateti\u010dna solidarnost sa \u017ertvama Pariza je pseudo-eti\u010dka opscenost.<\/p>\n

Uprkos svim nejasno\u0107ama koje okru\u017euju priliv izbjeglica u Evropu, mnogi me\u0111u njima nesumnjivo poku\u0161avaju ute\u0107i od zastra\u0161uju\u0107ih uslova u svojim zemljama. Dan nakon napada u Parizu, jedan od njih je suvo prokomentarisao na televiziji: \u201cZamislite grad poput Pariza, gdje je vanredno stanje trajno obilje\u017eje svakodnevnog \u017eivota mjesecima ako ne i godinama. To je ono od \u010dega bje\u017eimo\u201d. Niko ne mo\u017ee ignorisati ovu istinu.<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik<\/a>\/Newsweek<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vratimo klasnu borbu natrag \u2013 a jedini na\u010din da se to u\u010dini je da se insistira na globalnoj solidarnosti eksploatisanih i potla\u010denih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-193607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193607\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}