![\"Karl_Bilt\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/Karl_Bilt-300x168.jpg\")
Za me\u0111unarodnu zajednicu je Dejtonski sporazum na kraju bio jedino rje\u0161enje, ali se rat u BiH mogao izbje\u0107i da je primijenjen “Karington-Kutiljero sporazum”, rekao je donedavni \u0161ef \u0161vedske diplomatije i biv\u0161i izaslanik EU za BiH Karl Bilt koji je podsjetio da je na pritisak Amerikanaca od bo\u0161nja\u010dkog vo\u0111stva odba\u010den, prethodno potpisani Evropske unije o ure\u0111enju BiH.<\/p>\n
U izvje\u0161taju za Evropski savjet za me\u0111unarodne odnose povodom 20. godi\u0161njice ovog sporazuma, on je podsjetio da su klju\u010dni djelovi od Alije Izetbegovi\u0107a naknadno odba\u010denog sporazuma EU o ure\u0111enju Bosne i Hercegovine koji su ve\u0107 bili potpisali vo\u0111e Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba, potom i ugra\u0111eni u nagodbu u Dejtonu.<\/p>\n
Bilt, aktivni u\u010desnik pregovora u Dejtonu, upozorio je da se i sad “Evropa oglu\u0161uje o Balkan i opasnosti koje tamo vrebaju, a njeni politi\u010dari moraju biti preduzimljivi i sprije\u010diti ponavljanje istorije, naro\u010dito zbog \u0161kripca u kojem se sad taj region na\u0161ao zbog izbjegli\u010dke krize”.<\/p>\n
“Kriti\u010dari su napadali Dejtonski sporazum da uvre\u017euje nacionalne i etni\u010dke podjele u ustav Bosne, ali to je bilo jedino ostvarivo rje\u0161enje da se sprije\u010di raspad te zemlje”, ocijenio je nekada\u0161nji izaslanik EU za BiH.<\/p>\n
On je ukazao na \u010dinjenicu da je “Evropa ocijenila da je kucnuo njen \u010das” za rje\u0161avanje sukoba u biv\u0161oj \u0408ugoslaviji i upravo da bi se sprije\u010dio rat u Bosni, u prolje\u0107e 1992. britanski lord Karington i portugalski diplomata \u017doze Kutiljero izradili su plan za dr\u017eavno ure\u0111enje BiH koji su potpisali vo\u0111e tri strane.<\/p>\n
“Temeljno ustrojstvo plana Karington-Kutiljero bilo je”, kako je naveo, “veoma sli\u010dno nagodbi u Dejtonu, utana\u010denoj par godina kasnije, po\u0161to su dva miliona lica u Bosni pobjegla iz svojih domova, a preko sto hiljada njih izgubilo \u017eivote”.<\/p>\n
“Ako biste pitali prvog pregovara\u010da EU, lorda Karingtona, on bi vam ubjedljivo rekao da su SAD bile te koje su podstakle bosanskog muslimanskog vo\u0111u, predsjednika Aliju Izetbegovi\u0107a, da se povu\u010de iz tog dogovora”, isti\u010de Bilt.<\/p>\n
\u017doze Kutiljero je prije nekoliko godina na jednom okruglom stolu u Briselu to potvrdio i rekao da se “zna koji je visoki ameri\u010dki zvani\u010dnik zatra\u017eio od predsjednika Izetbegovi\u0107a da povu\u010de potpis sa plana EU za BiH”.<\/p>\n
Bilt, od 1999. do 2001. specijalni izaslanik za Balkan generalnog sekretara UN, napominje da “po\u0161to je rat potom izbio i pro\u0161irio se Bosnom, UN i EU su pokrenule mirovne napore u ljeto 1992.” i u \u017denevi su biv\u0161i ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Sajrus Vens i raniji \u0161ef britanske diplomatije Dejvid Oven pregovarali s vo\u0111stvom tri strane i kona\u010dno 1993. godine ponudili mirovni plan.<\/p>\n
“Ali su se vjetrovi promijenili u Va\u0161ingtonu, i D\u017eord\u017ea Bu\u0161a (Starijeg) zamijenila je vlada Bila Klintona”, ukazuje o\u010devidac i u\u010desnik ovih istorijskih doga\u0111aja u ovom izuzetnom svjedo\u010danstvu, i dodaje da su “i dalje predmet opre\u010dnih tuma\u010denja pri\u010de kako je propao i ovaj ‘Vens-Oven mirovni plan’, mada Dejvid Oven ne krije svoje uvjerenje da je nova administracija u Va\u0161ingtonu podsjekla noge tom planu i napustila sve napore”.<\/p>\n
Biv\u0161i izaslanik EU i UN za BiH ka\u017ee da Oven u svojoj knjizi “Balkanska odiseja” pi\u0161e: “Da je predsjednik Bu\u0161 pobijedio na novembarskim izborima 1992. godine, do\u0161lo bi do raspleta u Bosni i Hercegovini 1993. godine”.<\/p>\n
Oven dodaje da “od prolje\u0107a 1993. do ljeta 1995. u\u010dinak politike SAD, uprkos \u0161to se nazivao ‘zauzdavanjem’, bio da se produ\u017eio rat bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini”.<\/p>\n
Bilt ka\u017ee da su to “jake rije\u010di, kao i napisi Sajrusa Vensa, koji je naravno osjetio da je odba\u010den od Va\u0161ingtona i potom ostao gurnut u stranu godinama”.<\/p>\n
Potom je formirana Kontakt grupa SAD, Velike Britanije, Francuske, Njema\u010dke i Rusije s ciljem da u BiH pokrene stvari, ali po\u0161to nije bilo nikakvog napretka, 1995. je sazvana konferencija u Dejtonu.<\/p>\n
Tamo je kona\u010dno potpisan sporazum “koji su\u0161tinski sve u sebi vra\u0107a na plan Karington-Kutiljero prije izbijanja rata, samo \u0161to je BiH sastavljena iz dva, a ne tri entiteta”, primje\u0107uje Bilt.<\/p>\n
On ka\u017ee da je “jedan od potom stvorenih mitova bio to da su Srbi do\u0161li za pregovara\u010dki sto zbog sna\u017enog ameri\u010dkog bombardovanja… a bombardovanje koje je imalo sumnjivu vojnu vrijednost je Ri\u010dardu Holbruku omogu\u0107ilo da predsjednika Izetbegovi\u0107a ubejdi da prihvati Republiku Srpsku, \u0161to je on dotad odbijao”.<\/p>\n
Bilt ka\u017ee da su se u Dejtonu utvr\u0111ivanju unutra\u0161njih granica sna\u017eno bavili Amerikanci i tri strane u BiH, dok su izaslanici EU “vi\u0161e bili posve\u0107eni ustavnom ustrojstvu koje bi BiH vratilo nazad na zajedni\u010dki temelj. I ruski ministar inostranih poslova Igor Ivanov je u tome bio konstruktivna i va\u017ena snaga”.<\/p>\n
On dodaje da je to ustrojstvo kona\u010dno ispalo slo\u017eenije nego \u010dto se mislilo i dodaje da je “Federacija BiH skovana u Va\u0161ingtonu u po\u010detku 1993. da bi se obustavili sukobi izme\u0111u Muslimana i Hrvata”.<\/p>\n
Bilt odbacuje kritike da je takva struktura uvre\u017eila etni\u010dke podjele, a ne prava pojedinaca i nagla\u0161ava “da bi u teoriji jedinstvena dr\u017eava bila bolja i demokratskija, ali u praksi o takvim rje\u0161enjima je lak\u0161e pri\u010dati nego ih ostvariti”.<\/p>\n
“Onima koji dovode u pitanje Dejton zato \u0161to je utemeljio nacionalne i etni\u010dke identitete mo\u017ee se savjetovati da poku\u0161aju da ubjede \u0160kotlan\u0111ane da prihvate potpunu integraciju s Engleskom, ili Katalonce i Baskijce sa \u0160panijom, a mogu to poku\u0161ati i s Bavarskom”.<\/p>\n
Bilt ukazuje na to da “politi\u010dari u takvim zemljama te\u017ee da se oslone na nacionalne identitete, a ishodi na izborima u Bosni su to decenijama poslije Dejtona na\u017ealost potvrdili”.<\/p>\n
On ka\u017ee da je nada bila da \u0107e poslijeratna BiH, uz podr\u0161ku procesa evropske integracije, kona\u010dno dovesti do “Bosne dalje od Kipra, a bli\u017ee Belgiji”.<\/p>\n
Uz opasku da se to dosad nije dogodilo, Bilt izra\u017eava nadu da \u0107e BiH “postepeno do\u0107i i do novog ustavnog rje\u0161enja” i podvla\u010di da, uprkos svim spoljnim pritiscima, “jedino razni \u010dinioci u BiH mogu na\u010diniti nagodbe da bi zemlja krenula napred”.<\/p>\n
Bilt nagla\u0161ava da je proces pribli\u017eavanja EU ipak doveo do napretka u BiH i zaklju\u010duje da su “previ\u0161e dugo snage dezintegracije preovla\u0111ivale u cijelom regionu i EU i me\u0111unarodni \u010dinioci su tek poslije previ\u0161e dugog razdoblja pa\u017enju usredsredili na podsticanje snaga udru\u017eivanja”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za me\u0111unarodnu zajednicu je Dejtonski sporazum na kraju bio jedino rje\u0161enje, ali se rat u BiH mogao izbje\u0107i da je primijenjen “Karington-Kutiljero sporazum”, rekao je donedavni \u0161ef \u0161vedske diplomatije i biv\u0161i izaslanik EU za BiH Karl Bilt koji je podsjetio da je na pritisak Amerikanaca od bo\u0161nja\u010dkog vo\u0111stva odba\u010den, prethodno potpisani Evropske unije o ure\u0111enju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":87139,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-193570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193570"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193570\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87139"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}