{"id":193539,"date":"2015-11-22T08:51:41","date_gmt":"2015-11-22T07:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=193539"},"modified":"2015-11-22T08:51:41","modified_gmt":"2015-11-22T07:51:41","slug":"zasto-gori-indonezija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2015\/11\/22\/zasto-gori-indonezija\/","title":{"rendered":"Za\u0161to gori Indonezija?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

\"MarinaU Parizu za desetak dana po\u010dinju UN-ovi klimatski pregovori, dvadeset i prvi poku\u0161aj da se postigne obvezuju\u0107i globalni dogovor o smanjenju emisija stakleni\u010dkih plinova. Istovremeno, Indonezija je u samo godinu dana utrostru\u010dila svoje emisije i pretekla Rusiju kao \u010detvrti najve\u0107i globalni emiter uglji\u010dnog dioksida. Emisije su krajem listopada dosegle 1,62 milijardi metri\u010dnih tona, pokazuje analiza koju je napravio Guido van der Werf iz organizacije Global Fire Emissions Database. U vi\u0161e od polovice dana u posljednja dva mjeseca emisije Indonezije su pretekle emisije cjelokupne ekonomije SAD-a u tim danima, opsegom 20 puta ve\u0107e.<\/p>\n

Za razliku od izljeva nafte u Meksi\u010dkom zaljevu, Indonezija u kojoj ve\u0107 mjesecima gore ogromna podru\u010dja \u0161ume nije dobila pa\u017enju svjetskih medija, iako je tako\u0111er rije\u010d o ekolo\u0161koj i zdravstvenoj katastrofi ogromnih razmjera koju je izazvao \u010dovjek. Global Forest Watch Fires je izbrojao 127 tisu\u0107a po\u017eara u Indoneziji ove godine, ve\u0107inom na otocima Sumatri i Kalimantanu (Borneo). Mnogi su posljedica kr\u010denja po\u0161umljenih mo\u010dvarnih podru\u010dja kako bi se raskr\u010dila zemlja za proizvodnju potro\u0161ne robe, palminog ulja, ali i papira i drvne sje\u010dke. Ta treseti\u0161ta su me\u0111u naju\u010dinkovitijima spremi\u0161tima ugljika na planetu. Zapaljeni, emitiraju uglji\u010dni dioksid ali i metan, pa time uzrokuju vi\u0161estruko ve\u0107u \u0161tetu od po\u017eara u drugim podru\u010djima.<\/p>\n

Greenpeace je mapirao 40 posto po\u017eara u podru\u010djima koja su dodijeljena u koncesije. U rujnu su vlasti privele na ispitivanje sedam direktora zbog sumnje u ilegalno podmetanje po\u017eara, me\u0111u njima i direktora korporacija Asian Pulp and Paper, najve\u0107eg proizvo\u0111a\u010da papira i sje\u010dke u Indoneziji, sa sjedi\u0161tem u Sinagapuru. Po\u017eare pokre\u0107u svi, i mali i srednji i veliki proizvo\u0111a\u010di. Naime, oko 40 posto planta\u017ea su u vlasni\u0161tvu malih proizvo\u0111a\u010da, 10 posto u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a polovicu dr\u017ee srednje i velike korporacije. Kr\u010denje \u0161ume paljenjem je vlasnicima jeftinije nego kr\u010denje te\u0161kom mehanizacijom. Ovi po\u017eari doga\u0111aju se redovito ve\u0107 godinama, a ove godine El Nino je doveo i su\u0161u pa su ja\u010di i dim se du\u017ee zadr\u017eava.<\/p>\n

Dramati\u010dne snimke koje je objavio Greenpeace, pokazuju djecu na \u0161kolskim igrali\u0161tima koja se igraju u oblaku guste magle. Posebno je toksi\u010dan smog, pa se \u010dak 110 tisu\u0107a prijevremenih smrti godi\u0161nje pripisuje dimu, a u godinama s El Ninom kao \u0161to je ova, \u010dak 300 tisu\u0107a. Ne gu\u0161e se samo stanovnici Indonezije ve\u0107 i \u0161est susjednih zemalja. Svjetski su mediji prenijeli fotografije izgladnjelih i iscrpljenih orangutana koji su u potrazi za hranom za\u0161li su u selo pa su ih i sami o\u010dajni seljani ga\u0111ali kamenjem. \u0160kole su zatvorene, sportski doga\u0111aji se otkazuju, djeca se evakuiraju u klimatizirane prostorije, rijetki sumatranski tigrovi gube stani\u0161te, orangutani umiru u vatri kao i tisu\u0107e drugih vrsta. Ne izgleda samo Pariz ovih dana kao predgovor knjige Cesta Cormaca McCarthyja, postapokalipti\u010dna pri\u010da o svijetu u kojem se ugasilo sunce. Izgleda tako i stanovnicima Indonezije, svim vrstama.<\/p>\n

Europska unija \u0107e dosti\u0107i svoj sljede\u0107i cilj smanjenja emisija od 20 posto do 2020, kako je objavila Europska okoli\u0161na agencija EEA. Me\u0111utim, \u010dak u polovici proizvoda koje \u0107emo vi, ja i svaki drugi Europljanin uzeti s polica trgovina nalazit \u0107e se i palmino ulje, danas najra\u0161ireniji sastojak potro\u0161ne robe. Nalazi se u bombonima, u keksima, u ru\u017eevima za usne, \u0161amponima, sapunima, \u010dokoladama, sladoledu, majonezi… Prema podacima Europskog parlamenta, 2014. je zabilje\u017een porast od 19 posto uvoza tog ulja u odnosu na prethodne godine s rekordnom koli\u010dinom od 1,7 milijardi kilograma. U to nije ura\u010dunato palmino ulje koje dolazi na tr\u017ei\u0161te EU kao dio ve\u0107 gotovih proizvoda.<\/p>\n

Do porasta uvoza je, izme\u0111u ostalog, do\u0161lo i zbog proizvodnje biogoriva, koje se jedno vrijeme smatralo ekolo\u0161kim rje\u0161enjem koje pridonosi smanjenju emisija iz prometa, me\u0111utim, ubrzo se pokazalo kako njegova proizvodnja pove\u0107ava deforestaciju i proizvodi druge negativne efekte. U Nizozemskoj je tako, i ina\u010de najve\u0107em europskom potro\u0161a\u010du palminog ulja, izme\u0111u 2006. i 2012. potro\u0161nja ulja za biodizel sko\u010dila za 9500 posto.<\/p>\n

Emisije se za pojedinu zemlju, me\u0111utim, ra\u010dunaju po teritoriju na kojem su nastale, a ne po teritoriju na kojem su konzumirana dobra nastala u tom procesu.<\/p>\n

Industrijsku su proizvodnju palmina ulja zapo\u010deli opet europski kolonijalisti u Africi, ispo\u010detka u svrhe podmazivanja rastu\u0107e \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, ali i za svije\u0107e, sapun, kuhanje. Kasnije se proizvodnja ra\u0161irila po jugoisto\u010dnoj Aziji jer su Europljani uo\u010dili da palme tamo br\u017ee rastu i daju vi\u0161e ulja, industrijske planta\u017ee razvile su se za vrijeme nizozemske kolonizacije (i danas najve\u0107eg europskog uvoznika) pa danas Indonezija i Malezija proizvode 90 posto palminog ulja. Palme su naime, produktivnije po hektaru od ostalih biljaka iz kojih se proizvode biljna ulja, \u0161to \u010dini proizvodnju isplativijom, a palmino ulje je i izuzetno otporno na oksidaciju.<\/p>\n

Kako pi\u0161e Guardian, bitna godina za razumijevanja ove krize je 1967. kada je tada\u0161nji re\u017eim u Indoneziji 70 posto zemlje proglasio dr\u017eavnom \u0161umom. U jednom potezu su ogromna podru\u010dja, dom milijuna ljudi, pala pod vladinu kontrolu koja je krenula davati koncesije privatnim tvrtkama da kr\u010de \u0161umu i kultiviraju palme.<\/p>\n

S padom re\u017eima u devedesetima situacija se pogor\u0161ala, jer je decentralizacija stvorila stotine malih regija kojima upravljaju lokalni mo\u0107nici. Oni imaju gotovo potpunu kontrolu nad raspodjelom zemlje i koriste to za omogu\u0107avanje daljnjeg \u0161irenja planta\u017ea na \u0161tetu \u0161ume.<\/p>\n

Neki napori jesu u\u010dinjeni kako bi se smanjila deforestacija. Europska unija je 2013. s Indonezijom potpisala sporazum o nadzoru porijekla drvne sirovine koja dolazi na europsko tr\u017ei\u0161te. Vrlo zna\u010dajan zakon o ozna\u010davanju hrane stupio je u EU na snagu krajem prosinca pro\u0161le godine, prema kojem proizvo\u0111a\u010di kao sastojak ne smiju vi\u0161e isticati op\u0107i naziv biljno ulje ve\u0107 su du\u017eni napisati palmino ulje ili koje ve\u0107 to\u010dno biljno ulje koriste. To pru\u017ea priliku potro\u0161a\u010dima da svjesnije odabiru, a proizvo\u0111a\u010de stavlja u poziciju da su njihovi nabavni putovi pod ve\u0107im pove\u0107alom javnosti. Dio multinacionalnih korporacija koje koriste palmino ulje, potpisale su prisegu o nultoj deforestaciji. No, bez obzira na ove napore, oni o\u010dito nisu ni izdaleka dovoljni. Novi izvje\u0161taj Agencije za okoli\u0161na istra\u017eivanja ukazuje na ra\u0161iren sukob interesa i korupcije u sustavu certifikacije palminog ulja kao “odr\u017eivog” koji provodi Roundtable on Sustainable Palm Oil. Uz to, osim europskog tr\u017ei\u0161ta, do ekspanzije uzgoja palmi u Indoneziji i Maleziji do\u0161lo je i zbog rastu\u0107eg tr\u017ei\u0161ta u Kini i Indiji i njihove potra\u017enje za jeftinim uljima.<\/p>\n

Upitno je i kakvi bi napori bili potrebni da se ova razmahala praksa zaustavi s obzirom na pritisak siroma\u0161tva u Indoneziji, na slabo razvijene alternative ekstraktivnim industrijama, na korupciju, slabu centralnu vlast i djelovanje paramilitarnih skupina. Lanci opskrbe su zamr\u0161eni i uvijek \u0107e se prona\u0107i rupe u kojima \u0107e se slijevati i palmino ulje i iz raskr\u010denih \u0161uma. Industrija u Indoneziji zapo\u0161ljava zna\u010dajan broj ljudi, procijenjeno \u010dak dva od tri milijuna, \u010dijih 11,3 posto od 254 milijuna stanovnika \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva. No, i vatre i smog donose zna\u010dajnu ekonomsku \u0161tetu, procijenjenu ove godine na \u010detiri posto BDP-a Indonezije.<\/p>\n

Kroz mehanizam REDD za smanjenje emisija iz \u0161umarstva, koji je osmi\u0161ljen kroz klimatske pregovore, 2010. godine je Norve\u0161ka uplatila milijardu dolara Indoneziji kako bi smanjila emisije. Tada je Indonezija uvela moratorij na sje\u010du nove pra\u0161ume, ali se on ne odnosi na ve\u0107 dodijeljene koncesije. Norve\u0161ka je produ\u017eila suradnju s Indonezijom ove godine, a potom je u svibnju produ\u017een moratorij na kr\u010denje pra\u0161ume. Unato\u010d moratoriju, 60 posto po\u017eara i dalje se doga\u0111a izvan koncesijskih podru\u010dja. Vlada Indonezije tvrdila je, me\u0111utim, kako je stopa deforestacije ipak usporila. Studija Sveu\u010dili\u0161ta u Marylandu demantira indonezijsku Vladu i tvrdi kako je deforestacija u Indoneziji do 2014. dosegnula dramati\u010dne razmjere i pretekla Brazil, dotad vode\u0107u zemlju u ovoj negativnoj statistici.<\/p>\n

U opre\u010dnom potezu prema deklariranoj politici zaustavljanja deforestacije, Indonezija je po\u010detkom godine zna\u010dajno povisila subvencije za biogoriva, koje se proizvode od palminog ulja s ciljem pove\u0107anja doma\u0107e potro\u0161nje ulja.<\/p>\n

Dok god je prihvatljivo da se u ime potro\u0161nih dobara doga\u0111aju ovakvi ekolo\u0161ki zlo\u010dini, te\u0161ko da \u0107e ikakav klimatski dogovor biti u\u010dinkovit. U ekonomskom sustavu gdje je veliki dio svijeta jo\u0161 uvijek samo opskrbljiva\u010d sirovina za bogate zemlje, te\u0161ko da ovakvih zlo\u010dina ne\u0107e biti. Cifranje brojki emisija na Zapadu, je zapravo samo prelijevanje iz \u0161upljeg u prazno na globalnoj razini. Pokazuje to i podatak da je 2014. globalno predstavljala novi rekord u emisiji stakleni\u010dkih plinova. Uo\u010di Pariza, gdje su ionako slabe \u0161anse za dogovor zasjenjene terorizmom, indonezijska katastrofa podsje\u0107a kako smo malo napredovali u posljednjih 21. godinu pregovora u klju\u010dnom pitanju reforme proizvodnje potro\u0161a\u010dkih dobara u zemljama globalnog Juga i za\u0161to mnogi autori, poput Richarda Heinberga, nagla\u0161avaju upravo lokalizaciju proizvodnje i potro\u0161nje kao klju\u010dni korak promjene. Me\u0111unarodni trgova\u010dki ugovori poput Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva TTIP-a o kojem se pregovara izme\u0111u SAD-a i EU-a, ciljaju upravo na suprotno, smanjenje mo\u0107i dr\u017eava da kontroliraju korporacije i odre\u0111uju \u0161to mo\u017ee u\u0107i na njihovo tr\u017ei\u0161te, a \u0161to ne mo\u017ee.<\/p>\n

\u010clanak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroni\u010dke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija).<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uo\u010di UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala me\u0111u najve\u0107e globalne emitere uglji\u010dnog dioksida<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-193539","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193539"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193539\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}